BitLab хостинг
Почетна страница > Новости

Silom argumenata protivu argumenata sile

Silom argumenata protivu argumenata sile
09.05.2019. год.
 
Intervju sa istoričarem Dejanom Ristićem.
 
 
 
Koliko je pitanje Kosova istorijsko, a koliko savremeno?
 
Kosovsko-metohijsko pitanje, istovremeno, predstavlja istorijsku, identitetsku, kulturološku, geostratešku i političku krizu izrazito dugog vremenskog trajanja koja je tokom određenih perioda doživljavala svoje kulminacije u obliku manje ili više otvorenog oružanog sukoba.
Sadašnja etapa kosovsko-metohijske krize može se opisati i kao ,,postratovskaˮ, ali i izrazito kulminirajuća i opasna imajući u vidu da se stiče utisak kako je došlo vreme za tzv. Konačno rešenje ovog pitanja. Suština svega, rekao bih, leži u činjenici da dva sukobljena naroda, srpski i albanski, tokom čitave svoje istorije, a posebno od 1912. godine, nisu pokazali spremnost, zrelost i odgovornost da stupe u istorijski dijalog koji bi rezultirao uspostavljanjem trajno dobrih dobrosusedskih odnosa. Postavlja se pitanje da li je sada prekasno za otpočinjanje tog dijaloga ? Moj odgovor bi bio kratak i veoma jasan : ,,Ne! Za dijalog nikada nije prekasno.ˮ
 
 
Da li je na Balkanu moguć bilo kakav kompromis oko istorijskih činjenica i nasleđa iz prošlosti?
 
Na Balkanu, baš kao i u drugim delovima sveta, kompromis je uvek moguć i poželjan ukoliko donosioci odluka, odnosno najviši državni i politički zvaničnici kao svoj osnovni cilj i viziju imaju dobrobit, ne samo svoje zemlje i građana, već i svih onih drugih koji osećaju i trpe posledice određene dugogodišnje krize kao što je to kosovsko-metohijska.
 
Istini za volju, stanovnici Balkana izuzetno su posvećeni svojim istorijama, ali vrlo često znanja i stavove zasnivaju na poluinformacijama ili izrazito snažnim stereotipima koji neretko vode trzavice i ratove.I umesto da svoju snagu zasnivaju na sili svojih argumenata, oni su često kroz istoriju to činili uzdajući se u argumente sile.
Iskreno se nadam i verujem da nas stečeno zajedničko istorijsko nasleđe, dramatično i tragično, upućuje da konačno pokažemo povišeni stepen odgovornosti, istorijske zrelosti i spremnosti da sopstvene međusobice rešavamo razgovorom i saradnjom, a ne ratovima i nasiljem.
 
 
U domaćoj političkoj javnosti se po pitanju Kosova poteže čak do Osmanskih vremena. Koliko tu ima istorije, a koliko dnevne politike?
 
Istorija je, na našim prostorima, neraskidiva i nerazdeljiva od sadašnjeg političkog i društvenog trenutka. Moglo bi se čak kazati i to da naši prostori pate i povremeno stradaju od viška sopstvene dramatične istorije. Svaki upliv dnevne politike u istoriju i naučnu istoriografiju uvek se pokazivao dugoročno štetnim i veoma opasnim. 
Istraživači i tumači istorije trebalo bi, pre svega, da budu nepristrasni stručnjaci, a nikako političari kao što je to kod nas veoma često slučaj. Dokle god se naši građani budu dominantno povodili za sopstvenim političarima, bez obzira na njihovo ideološko i strateško opredeljenje, situacija u našem društvu neće krenuti na bolje. 
 
 
Čini se da na ovim prostorima svako ima svoju verziju istorijskih dešavanja, a to važi i za neke relativno skore događaje. Kako do prave istine?
 
Vrlo jednostavno… Istorijska istina uvek može da bude samo jedna i ona je zasnovana isključivo na proverljivim činjenicama. 
Naš je problem što mi veoma često istovremeno svedočimo postojanje više međusobno suprotstavljenih istorijskih ,,istinaˮ koje nam se plasiraju kao poželjni narativi u javnom prostoru. Deficit istine, a suficit stereotipa i polutačnih informacija dovodi do konfuzije u društvu, brzog i bolnog urušavanja vrednosnog sistema i nestajanja poželjnog i potrebnog kulturnog modela.
 
 
Da li je Srbija, na kraju, u neku ruku talac istorijskih događaja, a u današnje vreme i sukoba velikih sila koji su se oduvek reflektovali na ove prostore?
 
Pre bih kazao kako mi se čini da savremena Srbija bira da bude svojevrsni talac određenih istorijskih događaja i procesa, odbijajući da demonstrira snagu, viziju i mudrost kako bi se postepeno, i sa što manje posledica, izašlo iz duboke i veoma složene društvene krize u kojoj se nalazimo još od početka osamdesetih godina prošlog veka.
 
Srbija bira da bude polupasivni posmatrač i nevoljni učesnik savremenih sudbonosnih događaja i procesa koji će u značajnoj meri odrediti i opredeliti njenu budućnost. Ovde se, pri tome, po mom mišljenju, ne radi o manjku kapaciteta ili sposobnosti, već o bazičnom neprepoznavanju znakova vremena i karakteristika savremene epohe što sve može da nas odvede u veoma opasan istorijski i svaki drugi ćorsokak.
 
Srbija je stara evropska država koja je u dramatičnim periodima pokazivaa izuzetnu sposobnost da se odupre složenim izazovima. Preostaje nam da, pored ostalog, iz svoje istorije temeljno učimo i tako doprinesemo daljem jačanju naše domovine i njenom repozicioniranju na međunarodnoj političkoj sceni.
 
 
Ivan Trajković 
 
Foto :  Milorad Stokin




Коментара (0) Оставите Ваш коментар Објавите новост

НОВОСТИ ИЗ РУБРИКЕ

Руски изасланик је позвао организацију да присили Кијев да се придржава међународних правила


Јуче се навршило четири године од када нас је напустио један од највећих савремених руских писаца Едуард Вениjаминович Савенко, познат као Лимонов.


Око операције коју Турци планирају против Курдистанске радничке партије у Ираку дешавају се веома интересантни догађаји. Након Ердоганове најаве да ће претња ПКК бити елиминисана током лета, Турска је...

Према речима Пољанског, захтев Русије је, како се и очекивало, изазвао бес представника западних земаља, за којих је та тема “крајње неугодна”


Владимир Путин је поново изабран за председника Русије, према званичним резултатима председничких избора у земљи, које је у понедељак објавила Централна изборна комисија (ЦИК).


Остале новости из рубрике »
BTGport.net - у1
Русија у XIX веку

СЛИКА СЕДМИЦЕ

WEB SHOP
WebMaster

ДјЕВОЈКА ДАНА