BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sedam čuda Srbije

Sedam čuda Srbije
26.08.2007. god.

Proglašen je spisak sedam graditeljskih čuda novog sveta. Želimo da se priključimo inicijativi promovisanja i očuvanja kulturne i prirodne baštine Srbije, i da uz pomoć vas, naših vernih čitalaca, sačinimo listu naših najvećih graditeljskih poduhvata i prirodnih lepota

Otkako su sredinom drugog veka pre nove ere stari Grci izabrali sedam čuda antičkog sveta, ova lista golica ljudsku radoznalost i raspiruje maštu. Tim pre jer je ostalo sačuvano samo jedno – piramide u Gizi, dok je od Artemidinog hrama u Efesu ostao samo jedan do pola srušen stub.

Kako su tačno izgledali Aleksandrijski svetionik, Semiramidini viseći vrtovi u Vavilonu, Kolos sa Rodosa, Fidijina statua Zevsa u Olimpiji ili Mauzolej u Halikarnasu, možemo samo da nagađamo.

Poneti drevnom listom, ljudi su nedavno iskazali globalnu želju i volju da izaberu sedam graditeljskih dela koja najupečatljivije simbolišu savremeni svet. Na inicijativu koju je početkom trećeg milenijuma pokrenuo Švajcarac Bernard Weber, nedavno je – 07. 07. 2007. – objavljen spisak sedam čuda novog sveta.

Putem Interneta, SMS poruka i telefonom, glasalo je gotovo 100 miliona ljudi iz 230 zemalja i odlučilo da ovaj laskavi epitet ponesu: Čičen Ica, čuveni grad Maja iz 6. veka koji su neki istoričari nazvali „Grčkom Novog sveta”, smešten na Jukatanu u Meksiku, rimski Koloseum, najpoznatiji amfiteatar i najveća arena antičkog sveta, Veliki kineski zid, jedina građevina na Zemlji koja je vidljiva iz svemira, Maču Pikču u Peru, nekadašnja prestonicu Inka skrivena visoko u Andima, Petra, ružičasti kraljevski grad Nabatejaca uklesan u jordanskoj pustinji, kip Hrista spasitelja, brazilski simbol i ponos Rio de Žaneira i indijski Tadž Mahal, raskošni mauzolej pored Agre, podignut u znak velike ljubavi. Kao osmi, počasni član, i jedino preživelo svetsko čudo, ovoj listi su se priključile tri piramide iz Gize.

Ostaje da vreme pokaže da li će ovih sedam graditeljskih čuda savremenog sveta domašiti slavu onih iz antičkih vremena, a do tada iz Svetske organizacije za očuvanje prirodne baštine (WWF) stižu dramatični apeli. Globalno zagrevanje i ljudski nemar prema životnom okruženju ozbiljno prete najvrednijim prirodnim draguljima na planeti. Stručnjaci ove organizacije tvrde da bi uskoro moglo da nestane oko 30 odsto živih vrsta na Zemlji i da su čitavi ekosistemi na ivici kolapsa. Veliki koralni greben bi uskoro mogao da postane bezbojan, Amazon bi mogao da se pretvori u baru, a sneg s Alpa i Himalaja nestane zauvek.

Prirodne lepote i njihovo očuvanje podstakle su Webera i njegovu fondaciju da pokrenu novu inicijativu koja se ovog puta odnosi na izbor sedam najatraktivnijih prirodnih fenomena na Zemlji. Do avgusta sledeće godine biće sastavljena lista od 21 kandidata, da bi se opet globalnim glasanjem izabralo sedam prirodnih čuda. U nekim našim medijima moglo je da se pročita da postoje dobri izgledi da se u Weberom takmičenju nađe i naša Đavolja varoš.

Kako se Magazin od prvog broja trudi da vam dočara inostrane, a naravno, mnogo više i naše graditeljske i prirodne lepote, pomislili smo da je došlo vreme da sada zajedno odlučimo šta to u Srbiji zaslužuje najveću pažnju i šta bi moglo da se nađe na nekoj našoj listi sedam graditeljskih i sedam prirodnih čuda.

Zato vas pozivamo da nam putem pisama, e-mejla ili faksa pošaljete predloge. Uz pomoć stručnog žirija sredinom oktobra biće objavljene liste kandidata, kada će i početi i zvanično glasanje o čemu ćete biti blagovremeno obavešteni. I to nije sve. Šaljite nam fotografije i reportaže do najviše 3.500 karaktera (slovnih znakova) o kulturnim spomenicima ili prirodnim lepotama za koje verujete da treba da se nađu na ovoj listi. Najbolje fotografije i reportaže biće objavljene u Magazinu.



  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer

Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Struktura će biti uništena do kraja godine, nagovestio je izaslanik Kijeva u Ujedinjenim nacijama

Mađarska je obećala da će se suprotstaviti petogodišnjoj strategiji finansiranja Ukrajine koju je upravo predložio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg


Jevrejska država je navodno izjavila da će kazniti Palestinu ako sud bude gonio njene lidere


Ostale novosti iz rubrike »