BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Karadžić pred sudom

Karadžić pred sudom
31.07.2008. god.

Punih 13 godina posle podizanja optužnice za ratne zločine, nekadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas će se, u 16 sati, pojaviti pred sudskim većem Haškog tribunala, kojim predsedava Alfons Orije. Radiotelevizija Srbije direktno prenosi prvo pojavljivanje Karadžića pred sudom u Hagu.

Karadžić, koji je svega 24 časa ranije izručen međunarodnom tribunalu za ratne zločine, će imati priliku da se izjasni o krivici po 11 tačaka optužnice, ili, pak, izjašnjavanje odloži za 30 dana, što je i najverovatniji ishod prvog sučeljavanja bivšeg lidera Srba u Bosni i sudskog veća.

Posle prvog pojavljivanja pred sudskim većem, Karadžića će obići predstavnici sekretarijata Haškog tribunala, koji će ga upoznati sa načinom na koji sud funkcioniše, predstaviće mu statut tribunala, te objasniti načine na koji može da organizuje odbranu tokom procesa, odnosno da li angažovati advokata, ili će se, poput lidera radikala Vojislava Šešelja i pokojnog predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, braniti sam.

Ukoliko se Karadžić odluči za takav korak, predsednik Haškog tribunala Fausto Pokar imenovaće posebno veće koje će, pred početak procesa, doneti odluku o eventualnom zahtevu nekadašnjeg lidera Srba u Bosni.

Današnje pojavljivanje Radovana Karadžića pred sudom predstavlja, prema najavama zvaničnika Haškog tribunala, uvod u komplikovan proces dokazivanja krivice čoveku optuženom za zločine opisane kao najteže počinjene u Evropi od okončanja Drugog svetskog rata.

Sudsko veće koje će voditi proces Radovanu Karadžiću, činiće sudije Alfons Ori, Kristina Van der Vingert i Bakone Džastis Moloto.

Sudija Ori, istovremeno, predsedava većem koje vodi postupak protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, a istu funkciju obavljao je i tokom suđenja nekadašnjem premijeru Kosova i komandantu albanskih pobunjenika Ramušu Haradinaju, koji je oslobođen optužbe za ratne zločine, što je izazvalo gnev vlasti u Beogradu i ozbiljno uzdrmalo osnove saradnje Beograda i suda u Hagu.

Prema izjavama advokata bliskih Radovanu Karadžiću, pravni tim koji će pripremati odbranu činiće advokati Goran Petronijević, Svetozar Vujačić, Toma Fila i Milivoje Ivanišević, te stručnjaci za međunarodno pravo Smilja Avramov i Kosta Čavoški.


Bramerc: Čeka nas komplikovan proces

Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc, koji je na toj funkciji pošetkom godine zamenio Karlu del Ponte, najavio je da njegov tim očekuje kompleksan zadatak dokazivanja Karadžićeve krivice za genocid, etničko čišćenje nesrpskog stanovništva, granatiranje i opsadu Sarajeva, masovno ubistvo oko 8.000 Muslimana u Srebrenici, te otmicu pripadnika međunarodne mirovne misije u Bosni i Hercegovini.

Bramerc, najavljujući da će tužilaštvo narednih meseci „pregledati" optužnicu protiv Karadžića, koja je poslednji put dopunjavana pre punih osam godina, nije želeo da špekuliše u vezi trajanja procesa, ali je već sada izvesno da će se Haški tribunal i dalje nalaziti na meti zahteva bar dve stalne članice Saveta bezbednosti UN, Rusije i Kine, da aktivnosti u što skorije vreme privede koncu.

"Radovan Karadžić je, posle 13 godina bega, stigao u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala", rekao je Bramerc, napominjući da je ovaj događaj "veoma važan" za žrtve, ali i međunarodno pravo, obzirom da "pokazuje da za begunce nema utočišta".

Dokaze na osnovu kojih je podignuta i potvrđena optužnica, tužilaštvo mora odbrani dostaviti u roku od 30 dana od izjašnjavanja o krivici.


Optužnica za Srebrenicu, Sarajevo i otmicu "plavih šlemova"

Prva optužnica Haškog tribunala protiv Radovana Karadžića i bivšeg komandanta vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladića potvrđena je 25. jula 1995. i teretila ih je za genocid i druge zločine počinjene nad civilima širom teritorije Bosne i Hercegovine.

Druga optužnica je potvrđena 16. novembra 1995. i odnosila se na događaje koji su se desili u Srebrenici u julu 1995. godine.

Izmenjena optužnica protiv Radovana Karadžića potvrđena je 31. maja 2000. i sadržavala je jednu tačku za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine , tri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja, dve tačke za genocid i pet tačaka za zločine protiv čovečnosti.

Karadžiću se na teret stavlja genocid nad nesrpskim stanovništvom, odnosno odgovornost za napade snaga bosanskih Srba na gradove u više od 10 bosanskih opština. Posle tih napada jedinice vojske RC su, kako se navodi u optužnici,  sakupile na hiljade nesrba i prebacile ih u više od 20 zatočeničkih objekata, gde su zarobljenici ih „mučeni, maltretirani, seksualno zlostavljani i ubijani".

Optužnica obuhvata i odgovornost za tri godine opsade Sarajeva, odnosno kampanju granatiranja i „snajperskog terora", koji je prourokovao smrt hiljada ljudi, žena, dece i staraca.

Drugi saizvršoci u ovoj kampanji protiv kojih je Međunarodni sud podigao optužnice su bivši predsednik Skupštine RS Momčilo Krajišnik, kome se trenutno sudi, i nekadašnji član Predsedništva Biljana Plavšić, koja se potvrdno izjasnila o krivici.


Hronologija hapšenja

Radovan Karadžić uhapšen je 21. jula u Beogradu. Njegov advokat, Svetozar Vujačić tvrdi da je uhapšen tri dana ranije.

Posle saslušanja, istražni sudija Veća za ratne zločine Milan Dilparić doneo je rešenje o izručenju Karadžića Haškom tribunalu.

Predsednik nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević pokazali su, dan posle hapšenja, novinarima novu fotografiju Radovana Karadžića, koji se krio na Novom Beogradu koristeći lažni identitet dr Dragana Dabića, i naveli da tokom boravka u Srbiji bavio alternativnom medicinom.

22. jula počinju višednevni protesti podrške Radovanu Karadžiću u Beogradu koje su organizovali SRS, i nekoliko desničarskih organizacija.

Porodica Radovana Karadžića nije dobila odobrenje od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Miroslava Lajčaka da ga, pre nego što bude izručen Haškom tribunalu, poseti u Beogradu.

Advokat Radovana Karadžića Svetozar Vujačić najavio je da će se bivši predsednik Republike Srpske pred sudom u Hagu braniti sam i da će u Srbiji imati stručni tim, koji će mu pomagati u odbrani.

U stanu u kojem se krio Radovan Karadžić policija pronašla kopije materijala sa sednica Generalštaba Vojske Republike Srpske.

Na protestu organizovanom, 29. jula, u znak protesta zbog hapšenja Radovana Karadžića, hiljade pristalica Srpske Radikalne stranke okupilo se na beogradskom Trgu Republike. Došlo je i do sukoba policije i demonstranata. Povređeno je više od 70 osoba.


Biografija Radovana Karadžića

Radovan Karadžić je rođen je 19. juna 1945. u durmitorskom selu Petnjica, kod Nikšića.

Sa 15 godina preselio se u Sarajevo gde je završio medicinsku školu, a posle toga i medicinski fakultet (specijalizirao je neuropsihijatriju). Deo školovanja proveo i u SAD. Radio je u bolnici u Sarajevu kao psihijatar (stručnjak za depresije).

Politikom je počeo intenzivno da se bavi 1989. godine kada je izabran za predsednika SDS-a. Izabran je za predsednika Republike Srpske 12. maja 1992. godine i ostao je na toj funkciji sve do 30. juna 1996. godine.

Pod pritiskom tadašnjih beogradskih vlasti i sveta, Karadžić je na mirovnim pregovorima u Atini uslovno prihvatio Vens-Ovenov mirovni plan, koji je Narodna skupština Republike Srpske potom odbila. To je prouzrokovalo potpunu blokadu Republike Srpske od strane SR Jugoslavije.

Karadžić nije bio član delegacije Savezne Republike Jugoslavije na dejtonskim mirovnim pregovorima. Sam Karadžić je 1996. godine pod pritiskom država članica kontakt grupe i predsednika Srbije Slobodana Miloševića napustio politički život i predsednička ovlašćenja preneo na potpredsednicu RS Biljanu Plavšić.

Posle podizanja haške optužice za Karadžićem je raspisana poternica Interpola, a vlada Sjedinjenih Američkih Država je ponudila 5 miliona dolara za pomoć u hapšenju Karadžića i Mladića. Samog Karadžića na predaju je javno pozivala i supruga Ljiljana, nakon što su porodici, po njenim rečima, bili ugroženi egzistencija i život.

Međunarodne vojne snage stacionirane u bivšoj Jugoslaviji u par navrata su bezuspešno pokušavale da ga uhapse. Radovan Karadžić je oženjen Ljiljanom Zelen-Karadžić sa kojom ima decu Sonju i Sašu.



  • Izvor
  • RTS
  • Povezane teme


Komentara (4) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Brisel govori o slobodi govora, ali je ne podržava, izjavio je predsednik Donjeg doma ruskog parlamenta

SAD i njihovi saveznici se plaše da će Moskva izgubiti rat, izjavio je ukrajinski lider


„Akutna faza vojno-političke konfrontacije sa Zapadom je u punom jeku“, izjavio je ministar spoljnih poslova Moskve

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi



Ostale novosti iz rubrike »