BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Prvo pojavljivanje Karadžića u Hagu

Prvo pojavljivanje Karadžića u Hagu
31.07.2008. god.
Nekadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić nije želeo da se izjasni o krivici, odlažući tu formalnost za 30 dana, nakon čega je sudija Ori sledeće pojavljivanje bivšeg predsednika RS pred Haškim sudom zakazao za 29. avgust. Karadžića tužilaštvo tereti za ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Karadžićevo prvo pojavljivanje pred sudijom Haškog tribunala Alfonskom Orijem počelo je nekoliko minuta posle 16 časova. "Ja imam nevidljivog savetnika, ali sam odlučio da se sam branim," rekao je Karadžić odgovarajući na pitanje sudije Orija da li će tokom izjašnjavanja o optužnici imati pravne savetnike. "Prvo bi hteo da kažem da ću se sam braniti bez obyira šta mislim o ovoj ustanovi...ja ću se braniti kao što bi se branio odbilo koje druge elementarne nepogode," rekao je Karadžić. Karadžić je rekao da je Tribunal "pogrešno obavešten" o datumu njegovog hapšenja, kao i da su postojale, kako je rekao, "brojne neregularnosti" u tome kako je stigao u Hag. Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc, istovremeno, najavio je proširenje optužnice protiv Karadžića, koju je sud, poslednji put, potvrdio pre osam godina. "Ja se smatram državljaninom Bosne i Hercegovine, Repubike Srpske, Crne Gore i Srbije...Razgovarao sam sa ambasadorom Srbije, a sa ambasadorom BiH sam se pozdravio", rekao je Karadžić. Sudija Ori je, prethodno, nekadašnjem lideru Srba u Bosni pročitao elemente optužnice. Odgovarajući na pitanja sudije Orija, Karadžić je potvrdio svoj identitet i izjavio da je njegova "službena adresa" kuća njegove porodice na Palama, a da je u neposredno pre hapšenja živeo u Beogradu u Ulici Jurija Gagarina broj 267. Današnje pojavljivanje Radovana Karadžića pred sudom predstavlja, prema najavama zvaničnika Haškog tribunala, uvod u komplikovan proces dokazivanja krivice čoveku optuženom za zločine opisane kao najteže počinjene u Evropi od okončanja Drugog svetskog rata. Karadžić, koji je svega 24 časa ranije izručen međunarodnom tribunalu za ratne zločine, će imati priliku da se izjasni o krivici po 11 tačaka optužnice, ili, pak, izjašnjavanje odloži za 30 dana, što je i najverovatniji ishod prvog sučeljavanja bivšeg lidera Srba u Bosni i sudskog veća. "Tokom susreta u pritvoru, 30. jula, Radovan Karadžić je informisao zamenika sekretara, a zatim potvrdio i u pisanom obliku, da je izabrao da zastupa sam sebe tokom prvog pojavljivanja pred sudskim većem... i da ne želi da ga zastupa dežurni branilac", navodi se u saopštenju Tribunala. Optužen za Srebrenicu, Sarajevo i otmicu "plavih šlemova" Prema izjavama advokata bliskih Radovanu Karadžiću, pravni tim koji će pripremati odbranu činiće advokati Goran Petronijević, Svetozar Vujačić, Toma Fila i Milivoje Ivanišević, te stručnjaci za međunarodno pravo Smilja Avramov i Kosta Čavoški. Prva optužnica Haškog tribunala protiv Radovana Karadžića i bivšeg komandanta vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladića potvrđena je 25. jula 1995. i teretila ih je za genocid i druge zločine počinjene nad civilima širom teritorije Bosne i Hercegovine. Druga optužnica je potvrđena 16. novembra 1995. i odnosila se na događaje koji su se desili u Srebrenici u julu 1995. godine. Izmenjena optužnica protiv Radovana Karadžića potvrđena je 31. maja 2000. i sadržavala je jednu tačku za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine , tri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja, dve tačke za genocid i pet tačaka za zločine protiv čovečnosti. Karadžiću se na teret stavlja genocid nad nesrpskim stanovništvom, odnosno odgovornost za napade snaga bosanskih Srba na gradove u više od 10 bosanskih opština. Posle tih napada jedinice vojske RC su, kako se navodi u optužnici, sakupile na hiljade nesrba i prebacile ih u više od 20 zatočeničkih objekata, gde su zarobljenici ih „mučeni, maltretirani, seksualno zlostavljani i ubijani". Optužnica obuhvata i odgovornost za tri godine opsade Sarajeva, odnosno kampanju granatiranja i „snajperskog terora", koji je prourokovao smrt hiljada ljudi, žena, dece i staraca. Drugi saizvršoci u ovoj kampanji protiv kojih je Međunarodni sud podigao optužnice su bivši predsednik Skupštine RS Momčilo Krajišnik, kome se trenutno sudi, i nekadašnji član Predsedništva Biljana Plavšić, koja se potvrdno izjasnila o krivici.

  • Povezane teme


Komentara (6) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Brisel govori o slobodi govora, ali je ne podržava, izjavio je predsednik Donjeg doma ruskog parlamenta

SAD i njihovi saveznici se plaše da će Moskva izgubiti rat, izjavio je ukrajinski lider


„Akutna faza vojno-političke konfrontacije sa Zapadom je u punom jeku“, izjavio je ministar spoljnih poslova Moskve

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi



Ostale novosti iz rubrike »