BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Berlinski traktat: istorija, značaj i posledice

13.07.2013. god.


Istoričari slovenskih zemalja obeležavaju 135. godišnjicu Berlinskog traktata. Taj istorijski dokument, usvojen na Berlinskom kongresu u junu 1878. godine, promenio je odredbe San-Stefanskog mirovnog ugovora, kojim se završio rusko-turski rat 1877.-1878. godine, a koji je Rusija vodila radi oslobođenja južnoslovenskih naroda od turskog jarma. San-Stefanski mir je faktički uništio uticaj Turske na Balkanu i učvrstio uticaj Rusije. Međutim, to se kosilo sa osvajačkim planovima Austro-Ugarske i Velike Britanije. Radi promene situacije je bio održan Berlinski kongres, gde je Rusija bila primorana na ustupke uticajnim zapadnim državama

O posledicama Berlinskog traktata priča ekspert Instituta Slavistike RAN Nikita Gusev.

- Posledice Berlinskog traktata su, čini mi se, globalne. Bugarska je prema traktatu izgubila Makedoniju, što je posle 35 godina prouzrokovalo prvi Balkanski rat, a zatim i drugi, saveznički, koji je za dugo sahranio ideju slovenske recipročnosti na Balkanu. Izvore srbsko-bugarskog konflikta, takozvanog makedonskog pitanja, kao i složenih uzajamnih odnosa u sovjetsko doba, treba tražiti upravo u odlukama Berlinskog kongresa. Srbija je izgubila Bosnu i Hercegovinu, koju su tada upoređivali s ranom nacije, koja krvari. Upravo odluka traktata o aneksiji Bosne i Hercegovine od strane Austrije stvorila je uslove za poznati hitac u Sarajevu. Događaji posle ubistva austrijskog nadvojvode Franca Ferdinanda od strane Gavrila Principa, imali su posledice svetskih istorijskih razmera.

Kakav je značaj Berlinskog traktata?

- Što se tiče značaja, za Rusiju je on, prirodno, manji, nego za druge Slovene, mada je traktat pokazao da u takvim pitanjima prijatelja nema. Danas, doduše, u našoj istoriografiji se sve češće iznosi mišlenje da je San-Stefano bio neizvodljiv. Ono, što je uspelo s Berlinom, bilo je čak više od onog, šta su mogli da dozvole Evropljani. Ipak su neke slovenske države stekle nezavisnost.

Šta se može reći o odnosima prema tom dokumentu danas u različitim balkanskim zemljama?

- Danas su odnosi različiti. U Rusiji retko pominju te događaje. Međutim, na školskim časovima, gde ga pominju najčešće, kongres predstavljaju kao razorni poraz naše diplomatije. Tobože, svuda su neprijatelji Rusije, niko nas ne voli. U Srbiji, verovatno, o traktatu znaju više nego u Rusiji, mada je glavni praznik kod njih –Dan Nacije, odnosno, dan početka prvog srbskog ustanka. U Nišu, na jugu Srbije, verovatno se sećaju: da nisu uslovi San-Stefanskog mirovnog ugovora bili promenjeni, to bi te teritorije bile danas u sastavu Bugarske, a ne Srbije. U samoj Bugarskoj, gde se kolevkom nacije smatrala Makedonija, odnos prema traktatu je, naprotiv, negativan. Za duže vreme je ideal u zemlji postala San-Stefanska Bugarska. Dan potpisivanja San-Stefanskog mira je državni praznik. Najinteresantniji je danas odnos prema Berlinskom traktatu u Makedoniji. Taj dokument, kako tamo danas govore i pišu, «zaštitio je zemlju od velikobugarskih ambicija i na međunarodnom nivou priznao ju je i kao teritorijalnu jedinicu s sopstvenom nacionalnom identifikacijom i samobitnošću».

Grigorij Sokolov, Vladimir Putjatin,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/Mariusz Pazdziora/cc-by/ vostok.rs


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predsednik Ebrahim Raisi uputio je oštro upozorenje zapadnom Jerusalimu


Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba objasnio je da ukrajinski konzolati više neće služiti borbenim muškarcima koji borave u inostranstvu

Estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Laanemets je ranije takođe predložio da se Ruska pravoslavna crkva označi kao teroristička organizacija


Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu podelio je najnovije procene kijevskih žrtava na bojnom polju

Snage Moskve su oslobodile još nekoliko naselja u Donbasu, rekao je Sergej Šojgu


Navodi zapadnog Jerusalima izazvali su egzodus zapadnog novca iz važne humanitarne agencije


Ostale novosti iz rubrike »