BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„Za Kosovo i Metohiju nema rešenja po meri jedne sile ili grupacije“

„Za Kosovo i Metohiju nema rešenja po meri jedne sile ili grupacije“
04.08.2020. god.
Iz izjave Živadina Jovanovića, predsednika Beoforuma, za dnevni list „Politika“, 03. 08. 2020.



„Na pitanju Kosova ocrtavaju se globalna kretanja i globalne ambicije pojedinih faktora. Najizdašniju, dugotrajnu i sveobuhvatnu podršku albanskom separatizmu na Kosovu i Metohiji pružala je i nastavlja da pruža danas Nemačka. Jasno je da takva podrška vodi stvaranju „velike Albanije“, pre svega na račun srbskog naroda, ali takođe, na račun Makedonije, Crne Gore i Grčke. Ciljevi nemačke politike su u suštini ekspanzionistički i pokazuju utrkivanje sa SAD. Nemačka pri tom, koristi EU u kojoj ima dominantnu poziciju, zatim NATO i sopstvenu ekonomsku i finansijsku nadmoć. Njeni su ciljevi slobodan i neograničen pristup Jadranu i Sredozemnom moru, saobraćajne veze prema Bliskom istoku i centralnoj Aziji i suzbijanje uticaja Rusije i Kine na Balkanu. U tome njeni interesi koincidiraju sa interesima SAD. Tzv „nemački model“ u suštini znači Nemački diktat Srbiji, da se pomiri sa konceptom tzv. „velike Albanije“. Nemački model je doveo do ujedinjenja Nemačke, a danas se pokušava nametnuti kao model za ujedinjavanje svih Albanaca.

U novijoj istoriji Nemačka je učestvovala u finasiranju, naoružavanju i obuci separatista i terorista tzv. OVK. Imala je aktivnu ulogu u agresiji NATO 1999. godine, a bila je među prvim zemljama koje su 2008. godine priznale jednostrano ilegalno ocepljenje koje su proglasili bivši lideri terorističke OVK. Do agresije NATO Nemačka je tajno pomagala separatiste, a od 2000. godine na dalje, intezivno opremala i naoružavala tzv. bezbednosne snage Albanaca.


Kosovo je postalo tačka preokreta u globalnim odnosima. Od načina njegovog rešavanja u velikoj meri zavisi da li će globalni odnosi, bar u izvesnoj meri počivati na principima i Povelji UN, ili će se produbljivati haos sa pretnjom globalnog sunovrata. Jedno, međutim, mora biti jasno nema mirnog uravnoteženog i održivog rešenja po meri geopolitičkih interesa jedne, bilo koje sile ili grupacije. 


Agresija NATO 1999. godine prekinuta je kompromisom svih ključnih faktora evropskih i svetskih odnosa i SR Jugoslavije, Upravo zato ni rešenje kosvskog problema koji je zaoštren 1999. godine nije moguće danas,  bez kompromisa između Srbije i svih faktora koji su učestvovali u postizanju dogovora juna 1999. godine. Šta više, zbog promena u rasporedu globalne moći koje su nastale u međuvremenu, danas je takav pristup još neophodniji nego ranije. Dakle, uravnoteženo i održivo rešenje je moguće samo pod okriljem Ujedinjenih nacija i u okviru Rezolucije SB UN 1244. Taj uslov nije ostvarljiv tako što će se rešenje nametnuti Srbiji u Briselu ili Berlinu, a Rusiji i Kini dopustiti samo da dizanjem ruku u Njujorku potvrde primat geopolitičkih ciljeva Nemačke i SAD, odnosno Zapada. Takva računica bila bi velika zabluda uporediva samo sa zabludom zapadnih sila u Minhenu septembra 1938. godine.


Srbija bi trebalo da zadrži i ojača svoje principijelne pozicije, zahtevajući poštovanje svog suvereniteta i teritrijalnog integriteta u skladu sa Poveljom UN, Rezolucijom SB UN 1244, i svog Ustava. Na toj osnovi u buduće može računati na još širu i snažniju međunarodnu podršku. Treba da se čuva bilo kakvih laviranja između tih vrednosti i nekakvih obećanja ili finansijsko ekonomskih ponuda. Za mir i stabilnost nisu dovoljna obećanja i garancije onih čiji je cilj manja i slabija Srbija.“
 


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: Snimak ekrana / Jutjub Profidizajn/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »