BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Berlinski traktat: istorija, značaj i posledice

13.07.2013. god.


Istoričari slovenskih zemalja obeležavaju 135. godišnjicu Berlinskog traktata. Taj istorijski dokument, usvojen na Berlinskom kongresu u junu 1878. godine, promenio je odredbe San-Stefanskog mirovnog ugovora, kojim se završio rusko-turski rat 1877.-1878. godine, a koji je Rusija vodila radi oslobođenja južnoslovenskih naroda od turskog jarma. San-Stefanski mir je faktički uništio uticaj Turske na Balkanu i učvrstio uticaj Rusije. Međutim, to se kosilo sa osvajačkim planovima Austro-Ugarske i Velike Britanije. Radi promene situacije je bio održan Berlinski kongres, gde je Rusija bila primorana na ustupke uticajnim zapadnim državama

O posledicama Berlinskog traktata priča ekspert Instituta Slavistike RAN Nikita Gusev.

- Posledice Berlinskog traktata su, čini mi se, globalne. Bugarska je prema traktatu izgubila Makedoniju, što je posle 35 godina prouzrokovalo prvi Balkanski rat, a zatim i drugi, saveznički, koji je za dugo sahranio ideju slovenske recipročnosti na Balkanu. Izvore srbsko-bugarskog konflikta, takozvanog makedonskog pitanja, kao i složenih uzajamnih odnosa u sovjetsko doba, treba tražiti upravo u odlukama Berlinskog kongresa. Srbija je izgubila Bosnu i Hercegovinu, koju su tada upoređivali s ranom nacije, koja krvari. Upravo odluka traktata o aneksiji Bosne i Hercegovine od strane Austrije stvorila je uslove za poznati hitac u Sarajevu. Događaji posle ubistva austrijskog nadvojvode Franca Ferdinanda od strane Gavrila Principa, imali su posledice svetskih istorijskih razmera.

Kakav je značaj Berlinskog traktata?

- Što se tiče značaja, za Rusiju je on, prirodno, manji, nego za druge Slovene, mada je traktat pokazao da u takvim pitanjima prijatelja nema. Danas, doduše, u našoj istoriografiji se sve češće iznosi mišlenje da je San-Stefano bio neizvodljiv. Ono, što je uspelo s Berlinom, bilo je čak više od onog, šta su mogli da dozvole Evropljani. Ipak su neke slovenske države stekle nezavisnost.

Šta se može reći o odnosima prema tom dokumentu danas u različitim balkanskim zemljama?

- Danas su odnosi različiti. U Rusiji retko pominju te događaje. Međutim, na školskim časovima, gde ga pominju najčešće, kongres predstavljaju kao razorni poraz naše diplomatije. Tobože, svuda su neprijatelji Rusije, niko nas ne voli. U Srbiji, verovatno, o traktatu znaju više nego u Rusiji, mada je glavni praznik kod njih –Dan Nacije, odnosno, dan početka prvog srbskog ustanka. U Nišu, na jugu Srbije, verovatno se sećaju: da nisu uslovi San-Stefanskog mirovnog ugovora bili promenjeni, to bi te teritorije bile danas u sastavu Bugarske, a ne Srbije. U samoj Bugarskoj, gde se kolevkom nacije smatrala Makedonija, odnos prema traktatu je, naprotiv, negativan. Za duže vreme je ideal u zemlji postala San-Stefanska Bugarska. Dan potpisivanja San-Stefanskog mira je državni praznik. Najinteresantniji je danas odnos prema Berlinskom traktatu u Makedoniji. Taj dokument, kako tamo danas govore i pišu, «zaštitio je zemlju od velikobugarskih ambicija i na međunarodnom nivou priznao ju je i kao teritorijalnu jedinicu s sopstvenom nacionalnom identifikacijom i samobitnošću».

Grigorij Sokolov, Vladimir Putjatin,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/Mariusz Pazdziora/cc-by/ vostok.rs


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Andžej Duda je priznao da je o tom pitanju razgovarao sa Vašingtonom


Blok predvođen SAD ponaša se kao da je nastupila „ratna psihoza“, izjavio je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto

Endi Stoun je optužen za „pravdanje terorizma“ u objavi u kojoj brani odluku kompanije da ublaži pravila o govoru mržnje


Tunis, Alžir i Libija započeli su pregovore bez Maroka i Mauritanije, drugih osnivača bivše unije Magreba


Zapadni savetnici su stacionirani u ambasadama, izjavio je generalni sekretar NATO-a


Ostale novosti iz rubrike »