BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Potpredsednik Atlanskog saveta: Verujem da će Srbija priznati nezavisnost Kosova

Potpredsednik Atlanskog saveta: Verujem da će Srbija priznati nezavisnost Kosova
04.08.2019. god.
Rusija je proglasila Atlantski savet „nepoželjnom“ organizacijom i zabranila njen rad


Izvršni potpredsednik Atlanskog saveta Dejmon Vilson veruje da će Srbija priznati nezavisnost samoproglašenog Kosova, te da uz "političke lidere sa vizijom i koordinisanu podršku Amerike i Evrope, sada postoji istorijska šansa da Srbija i Kosovo postignu dogovor", rekao je Vilson za Glas Amerike

Rekao je "da je kranje vreme da ove dve zemlje počnu planirati budućnost".

 
Dodao da veruje da bi Vučić „politički preživio“ kada bi priznao samoproglašeno Kosovo.

„Verujem da će Srbija priznati nezavisnost Kosova, ali to se neće desiti tek tako. To mora biti dio paketa koji odgovara i Srbiji. To je prilika za Srbiju da razvije svoju ekonomiju, da poboljša potencijal radne snage time što će ubrzati put ka EU. Da ne bude politički potpuno zaglavljena oko pitanja Kosova, već da bude orijentisana na to da zemlju pripremi za učešće u globalnoj ekonomiji“, rekao je Vilson za Glas Amerike.

Ocenio je da "odsustvo normalizacije odnosa predstavlja prepreku Kosovu i Srbiji za planiranje budućnosti" i dodao da kosovsko pitanje treba da bude rešeno sada, u narednih par meseci“.
 
"Treba da bude sada, treba da bude u narednih par meseci, krajnje je vreme da ove zemlje mogu da počnu da planiraju budućnost, ovo im je prepreka - što nema normalizacije između Kosova i Srbije. Biće omča oko vrata onima i u Beogradu i u Prištini, kočnica da povedu zemlju u budućnost. Ne postoji neki veštački rok, ali hitno je. Svet se brzo menja, svetska ekonomija se drastično menja, i ceo ovaj deo sveta, Balkan, Kosovo i Srbija će ostati u zapećku. Tako da postoji istorijska šansa, postoje politički lideri koji imaju viziju da to urade i da razumeju koliko je to važno, i tu je koordinirana podrška Evrope i Vašingtona, čak i kad postoje razlike, ali na strateškom nivou, ovde SAD i EU žele da budu od pomoći i da poguraju da se ovo okonča. Sad je momenat, jer svi ulaze u izborne procese, svi žele to da završe pre nego što se pažnja usmeri na izbore".


Rusija proglasila Atlantski savet „nepoželjnom“ organizacijom i zabranila njen rad


Kontroverzna pro-NATO organizacija, Atlantski savet dodan jenedavno na listu "nepoželjnih" organizacija, te je zabranjen njegov rad u Rusiji.

Ruski tužilac je izjavio da je odlučio da aktivnosti Atlantskog saveta prizna kao aktivnosti "strane nevladine organizacije" i kao "nepoželjne" u zemlji.

"Utvrđeno je da aktivnosti ove organizacije predstavljaju pretnju osnovama ustavnog sistema i bezbednosti Ruske Federacije", navodi se u saopštenju.

Ruski zakon zabranjuje “nepoželjnim organizacijama” da otvaraju kancelarije i šire svoje materijale u zemlji. Biti deo takve grupe može rezultirati administrativnom kaznom u iznosu do 100.000 rubalja (oko 1600 dolara) ili krivičnom odgovornošću i kaznom zatvora u trajanju od dve do šest godina. Atlanski savet je 17. organizacija koja je stavljena na listu takvih organizacija.


Osnovan 1961. godine, Atlantski savet je izrazito antiruski istraživački centar sa sedištem u Vašingtonu i finansiran je od strane američkih i britanskih proizvođača oružja, uključujući "Lokid Martin", "Rejton" i "Boing". Drugi analitičari su ga opisali kao “propagandnu ruku” NATO vojnog saveza. U skladu sa svojim vojnim sredstvima, eksperti Atlanskog saveta ili „kolege“ kako sebe nazivaju, zagovaraju angažovanje američke vojske što je češće moguće u sukobima širom sveta.

Američki ambasador u Rusiji Džon Hantsman bio je predsednik organizacije do 2018. godine. Osnivač privatnog investicionog fonda "Bering Vostok", Majkl Kalvej, kojem se sada sudi za velike prevare u Rusiji, bio je jedan od članova odbora i najveći privatni sponzor, navodi se u godišnjem izveštaju.

Iako izjava ruskog tužioca opisuje Atlanski savet kao “nevladinu organizaciju”, to izgleda da nije sasvim tačan opis, s obzirom na to, da organizacija takođe prima finansijska sredstva od američkog Stejt departmenta i britanskog Ministarstva spoljnih poslova.

U Atlasnkom savetu se redovno održavaju forumi na kojima učestvuju političke, poslovne i akademske ličnosti koje se međusobno nadmeću u tome, ko može predložiti najneprijateljskiji kurs Zapada prema Rusiji.

Govoreći na događaju u Atlantskom savetu u februaru, američki šef za pomorske operacije admiral Džon Ričardson pozvao je na još veću američku agresiju prema Rusiji i Kini, rekavši da bi, kada je u pitanju zaštita ključnih vodenih puteva širom sveta, SAD trebalo da postanu „mišićave“, te da bi trebalo da „prve udare“ i prisile Rusiju da „odgovori na naš prvi korak“.

Prošle godine, Fejsbuk se udružio sa predstavništvom Atlantskog saveta poznatim kao „Digitalna forenzička laboratorija“ u pokušaju da se bori protiv „lažnih vesti“ na društvenim mrežama. Ubrzo nakon toga, Fejsbuk je krenuo na cenzuru, suspendujući stranice koje pripadaju levo orijentisanim venecuelanskim medijima, koji su se usudili da dovedu u pitanje istorijsku katastrofu američke spoljne politike u Latinskoj Americi.

Uprkos njegovoj jasnoj pristrasnosti i finansiranju američke i britanske vlade, zaposleni u Atlanskom savetu se redovno navode kao objektivni „stručni“ izvori u glavnim medijskim izveštajima.

 


  • Izvor
  • foto: Snimak ekrana / atlanticcouncil.org/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Čak i pre objavljivanja bilo kakvih rezultata istrage, zapadni mediji su počeli da izveštavaju da je teroristička organizacija Islamska Država (ISIL) odgovorna za masovno ubistvo. Zvanični predstavnici Bele kuće...


Vašington vodi proksi rat u pokušaju da nanese „strateški poraz“ Moskvi i potreban je oštriji odgovor na to

Bratstvo: U susret crnom datumu – 24. martu, kada će se civilizovani svet osvrnuti na zločin kolektivnog Zapada nad srbskim življem na Balkanu – BRATSTVO korača gledajući i u...


Navršilo se mesec dana od poslednjeg sastanka ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocan Harčenka i srbskog ministra odbrane Miloša Vučevića. „Bratstvo“ u seriji intervjua sa eminentnim sagovornicima, već nekoliko...


Kosovo i Metohija je srbsko pitanje, ali se ono ne tiče samo Srbije, nego celog Pravoslavlja i uveren sam da će suverenitet Srbije na tom delu teritorije opet biti...


Ostale novosti iz rubrike »