Kusturica: To je bila civilizacija za koju se činilo da može sve, a sada smo svjedoci da ne može ništa

19.03.2020. god.

"Džaba im pare, nemaju rješenje za sićušnog kovida"

Bilo je istoriji čovječanstva pojava koje su najbolje izražavale propast epohe, ali sigurno niko nije u takvoj ulozi blistao kao Slavoj Žižek. Prvo je pretvorio filosofiju u stendap komediju. Dobio je šamare od Čomskog koji ga je nazvao klovnom, ali uporni Slovenac se nije predao. Otvorene su mu mnoge arene gdje tumači stanje stvari u svijetu. Ljudi ga slušaju, ali kod mene se, po pravilu, javlja neobična slika. Kada on progovori, meni to liči na trenutak kada se sa točka automobila u pokretu otkači ratkapna, kotrlja se i vrti sve dok, poslije krugova, čvonganja po asfaltu, ne naleti na neki odbojnik, tek tada prestaje frfljanje. Kada vozim automobil, stisne mi se srce kada na putu vidim otpale ratkapne kako leže odbačene. Nekada mi je neizdrživo žao, sve mislim – nije valjda Slavoj?! Najčešće pomislim da pronađem jako ljepilo i svaki put kada on ima nastup, da se nađe način da ostane na točku. Tada jedino postaje opasno da u frfljanju ne otpadne točak.

To već ne bi valjalo.

Prije sedam dana je Slavoj Žižek, najveći slovenački filosof poslije Edvarda Kardelja, napisao autorski tekst za „RT internešenel“. Prvo je ismijao korona virus, za nijansu više od doktora Nestorovića, uporedio je ponašanje evropskih vlada i njihove najave o mjerama zaštite sa komunističkom propagandom u vrijeme druga Tita. Navodno, jednom je pronešena kroz SFRJ neprovjerena vijest da će nestati toalet papira. Nestalo je toalet papira, veli mega filosof, zbog najava restrikcija u planiranoj ekonomiji komunističke države. Propaganda je uzbunila narod, a narod ispraznio police iz samoposluga. Svjedoci smo da se isto desilo sa ljudima koji su u Zapadnoj Evropi napali supermarkete – nestalo je ulja, brašna, šećera. Ne valja svjetski sistem, zaključuje mega filosof. Kao nekada Černiševski, sada on postavlja pitanje: „Šta da se radi?“

Nije prošlo ni sedam dana, ratkapna se ponovo otkačila. Slavoj je odgovarao na pitanja voditelja vijesti „Rt internešenel“ povodom ekspanzije korone. Ni traga od one „duhovitosti“. Sada u potpuno drugom tonu, ovaj put je frfljao seriozno, zaboravio prethodno ismijavanje moderne kuge i, između ostalog, rekao da je u ekonomskoj propasti svijeta neophodno da se ujedine lijeve snage i na internacionalnom nivou poraze nacionaliste i sve druge pošasti koje stoje na putu pronalaska vakcine u borbi protiv smrtonosnog virusa. Dakle, i korona bi mogla da bude, izvorno, partijski opredeljena u vremenu kada ni Gospod Bog ne zna ko su ljevičari, a ko desničari. Kada bi Kardelj ustao iz groba, sigurno bi rekao: „Zelo dobro, Žižek!“ Zaboravila ratkapna da su ljevičari prvi patentirali nacionalizam, da je, recimo, Garibaldi bio italijanski nacionalista ljevičar, ali i mason.

Moral su definisali Platon, Kant, Niče, Isus Hrist, ali pošto nisu previše elaborirali o nemoralu, meni se čini da je tu nastupio nesporazum kada je u pitanju liberalni ljevičar iz Slovenije, profesor austrougarske provenijencije. Kada se neko osmjeli da se upušta u sve bjelosvjetske teme, anegdotskim rječnikom objašnjava sve što se pred našim očima dešava. Studentima širom svijeta, pošto nemaju poređenje, on je slavan, a to je najvažnije. Nema veze što je glup.

Sve što bane u vaše kuće preko ekrana pritiskom na daljinski, iz bilo kojeg izvora dođe do vas slika i ton, vi ste im već dobacili konopac koji će vam, na kraju, biti dobar jedino za vješanje. Vi postajete svjedok saradnik globalističkog podzemlja čiji rad, pored ostalih, pokriva Žižek. Sve to u vrijeme kada je ljudski nemoral uslov za uspjeh, u vremenu kada zalazi sunce civilizacije kojoj smo se do juče divili. Tada su svi oni vaši gosti preko ekrana samo varalice koje mamuzaju mrtvog konja iz čije lešine izlaze modeli koje kod nas kopiraju starlete, prostituke koje su legalizovale svoju građevinu, političari koji se bogate, a na kraju iz tog svijeta dolazi i korona virus.

Ako ga je čovjek napravio, ili ako je stvarno pojeden zajedno sa šišmišom, on pokriva obe strane naše beznadežnosti. Mi smo već odavno zaraženi. Zar nismo odrasli i mi i naša djeca i unuci u vremenima kad je važnije šta govori sportista ili glumac o nečem važnom, a ne doktor nauka koji zna o čemu se radi, virusolog koji nije mogao da nađe vakcinu, jer je bio plaćen kao vozač šlepera. To je bila civilizacija za koju se činilo da može sve, a sada smo svjedoci da ne može ništa. Virus je stigao prvo kao filosof ratkapna koji nam je dugo mutio pogled na vidik, nismo bili svjesni propasti zbog ovih njegovih opseni. Svaki sportista koji je namlatio lovu, važniji je bio od naučnika, virusologa, onkologa. Svi koji su mlatili neizmjerna bogatsva su postali bolji filozofi i ekonomisti, bolje znali istoriju od istoričara, svaka kurva na popularnim televizijama je znala kako da se organizuje porodični život od mirnog i poštenog svijeta.

U svijetu gdje je realnost profana, spektakl sakralan, gdje naučnici nemaju svoje mjesto, bićemo kažnjeni smrću, jer nismo imali snage da ranije shvatimo da bogatstvo ne može sve, a vjerovali smo u tu laž. Džaba im pare, nemaju rješenje za sićušnog kovida.

Emir Kusturica, Iskra

Izvor
Tanjug
Foto: © M. Cvetković / Iskra/ vostok.rs

Povezane teme
Srbija
Kusturica
bolest

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Kako je ruski general spasao život Napoleonu

Da nije bilo grofa Pavla Šuvalova ne bi bilo ni čuvenih Napoleonovih sto dana, niti bi se ikada odigrala Bitka kod Vaterloa. U proleće 1814. godine Francuska imperija je prestala...

Kako deca Donbasa dočekuju 1. jun, Međunarodni dan zaštite dece

Faina Savenkova je najmlađi član Saveza pisaca Luganske Narodne Republike. I šampion u tekvondou. Ima samo 11 godina i završava šesti razred. Mnogo voli Srbiju i Emira Kusturicu. Faina...

Tri sedma puka

„Posle zauzeća Kajmakčalana, Brazdaste i Rovovske kose i usamljenog Ćuvika nađosmo se oči u oči sa Sedmim pukom bugarske vojske. Bijemo se i dan i noć, jedan drugoga nemilosrdno...

Vojvodski pop-Jova

Za lozničkog protu Jovana M. Boškovića (1855‒1939) danas verujemo retko ko zna. Rodio se u naselju Orijoj Luci, u Danilov-gradskoj opštini. Bogoslovsko-učiteljsku školu završio je na Cetinju. Iako je...

Hrabri oficir u „prestonici zemlje smrti”

Major dr Milan Pecić bio je nadupravnik svih vojnih bolnica u Valjevu, „gradu bolnici” 1915. godine u vreme epidemije pegavog tifusa, piše Politika

Početak odbrambenog boja na Paštriku

Iz knjige „Košare i Paštrik – srbski Termopili“, a utora general-pukovnika Nebojše Pavkovića i kontraadmirala Boška Antića, koja je u pripremi za štampu.

Ostale novosti iz rubrike »