BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Zašto Rusija ne odustaje od redovnog služenja vojnog roka

Zašto Rusija ne odustaje od redovnog služenja vojnog roka
22.11.2020. god.


Zahvaljujući redovnim vojnicima zemlja u slučaju potrebe može mobilisati dva miliona obučenih boraca, ali da li je to jedini razlog?

Dva puta godišnje ruska armija organizuje prijem regruta od 18. do 27. godine starosti. Svakog proleća i svake jeseni u vojsku odlazi prosečno po 150.000 mladića. Zašto ruska armija još uvek nije u potpunosti prešla na službu po ugovoru, kao što su učinile SAD i većina evropskih država, piše 
Russia beyond.

Zašto se svake godine regrutuje 300.000 ljudi? 

Regrut za vreme lekarskog pregleda u ujedinjenom vojnom komesarijatu (odeljenju) Čertanovskog rejona Južnog administrativnog orkruga Moskve.

Danas u Oružanim snagama RF služi oko 900.000 vojnika. Od toga nepunih 600.000 vojnika služi po ugovoru, a 300.000 se svake godine regrutuje, i to su mladići od 18 do 27 godina starosti. Redovno služenje vojnog roka u Rusiji traje godinu dana.

Pojam „regrutacija“ („prizыv“) pojavio se u Rusiji 1918. godine. U početku je to bilo regrutovanje dobrovoljaca u Radničko-seljačku crvenu armiju (RKKA). Međutim, već u prvim mesecima posle izdavanja tog ukaza ispostavilo se da nije moguće kompletirati RKKA na dobrovoljnoj bazi. U vezi sa tim je 29. maja 1918. godine Sveruski centralni izvršni komitet (VCIK) izdao ukaz „O prinudnom regrutovanju u Radničko-seljačku crvenu armiju“.

Regruti ulaze u voz za Novosibirsk na Ladoškoj železničkoj stanici u Sankt Peterbrugu.

Trajanje redovnog služenja vojnog roka u armiji i mornarici menjalo se tokom celog 20. veka, sve dok 2020. nije svedeno na godinu dana u svim rodovima vojske.

Sada Ministarstvo odbrane RF i državni vrh ne teže da potpuno pređu na služenje po ugovoru. Takav prelazak najavljaju kao mogućnost 
„kroz 10-15 godina“, kada „ekonmska situacija omogući izdržavanje armije od milion profesionalnih vojnika“. Danas redovni vojni rok omogućava formiranje poluprofesionalne rezerve, tj. obučenih vojnika koje će komanda mobilisati u slučaju sveobuhvatnog rata u jedinice gde su rezervisti odslužili vojsku.

„Ministarstvo odbrane RF je 2006. godine izvršilo eksperiment sa ’potpunim prelaskom’ na služenje po ugovoru. Ekonomisti su izračunali koliko novca iz državne kase i pratećih resursa može biti izdvojeno za profesionalne vojnike. Eksperiment je izvršen na teritoriji desantno-padobranske divizije br. 1976 u Pskovu (600 km severozapadno od Moskve)“, rekao je za portal Russia Beyond vojni analitičar agencije TASS Viktor Litovkin.

Vojnici Zasebne divizije za operativne namene Federalne službe trupa nacionalne garde Ruske Federacije na probi Parade Pobede na vojnom poligonu Alabino.

Po njegovim rečima, radilo se o potpunom prelasku isključivo na profesionalne vojnike, kao u SAD i naprednim zemljama Evrope. Prvi ugovor svakog profesionalnog vojnika sa Oružanim snagama RF sklopljen je na tri godine.

Prema proračunima iz 2006. godine, država je redovnom vojniku mogla da obezbedi platu od 8.000 rubalja (oko 250 dolara po tadašnjem kursu i tačno 100 dolara po kursu od 6. novembra 2020).

„Nijedan profesionalni vojnik niti kandidat ne bi pristao da radi za tu platu“, istakao je ekspert.

Kako je on naglasio, eksperiment je trajao nekoliko meseci. Komanda je posmatrala kako vojnici žive i služe, i nije bila zadovoljna rezultatom, pa je projekat ugašen.

Osnovna obuka profesionalnih vojnika u Lenjingradskoj oblasti, 20. mart 2015.

„Umesto toga je odlučeno da se poveća plata višim, a kroz nekoliko godina i nižim oficirima. Tako je po završenoj vojnoj akademiji poručnik Oružanih snaga RF dobijao skoro 60.000 rubalja (oko 2.000 dolara po kursu iz 2012. godine, kada je usvojen novi program finansiranja armije pa je plata podignuta otprilike na 800 dolara po kursu od 6.11.2020) i mogao je računati na stabilan rast plate, besplatan stan i zdravstveno osiguranje za sebe i svoju porodicu“, istakao je ekspert.

Mladi vojnici na ručku u trpezariji 150. motostreljačke divizije Južnog vojnog okruga u Novočerkasku.

U cilju još većeg podizanja prestiža služenja vojnog roka usvojen je zakon po kome prilikom prijema na rukovodeće funkcije u državnoj službi „prioritet imaju“ mladići koji su odslužili vojni rok.

Igor Rozin, Russia beyond



  • Izvor
  • Tanjug
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Kako je šef srbskog bezbednosnog sektora predao Amerikancima poverljiva službena dokumenta i sastavio prvu čitulju srbsko-ruskim odnosima.


Hoće li se Univerzitet u Beogradu ikada osloboditi iluzija, da bi konačno naučio da prepoznaje prioritete i potrebe ove zemlje i ovog naroda? Cijena bi i ovoga puta mogla...

Rakić je bio pravnik, akademik, bavio se i obaveštajnim radom, učestvovao je u prebacivanju oružja za srpske čete, posredovao u njihovom formiranju. A istorija ga prvenstveno pamti kao pesnika,...


Najprimerenija namena ove zgrade bila bi preuređenje u muzej, sa stalnom postavkom koja bi se ticala Odbrambeno-otadžbinskih ratova u Hrvatskoj i BiH 1991-1995, kao i na odbranu KiM 1999,...

Glavni govornici evropske politike – inicijatori uznemirujućih tendencija


O pokušaju predsednika Srbije da sedi na više stolica – Igor Pšeničnikov


Ostale novosti iz rubrike »