BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Predizborna „gužva na desnici” – čije su šanse najveće?

Predizborna „gužva na desnici” – čije su šanse najveće?
05.01.2020. god.

Uoči redovnih parlamentarnih izbora, koje će jedan deo opozicionih stranaka bojkotovati, najveća “gužva” stvorila se desno od centra, što je, prema oceni analitičara, u skladu sa svetskim “populističkim trendovima”, a istovremeno pokazuje da je biračko telo u Srbiji i dalje uglavnom konzervativno orjentisano.

Među desničarima, po oceni Bojana Klačara iz CeSID-a, nemaju svi jednake šanse da pređu cenzus i uđu u parlament, a tokom kampanje, kako kaže, očekuje se i pojačani desničarski narativ.

“Bez ikakve dileme, dve najozbiljnije desničarske stranke su SPAS Aleksandra Šapića i Srbska radikalna stranka. To su svakako stranke koje imaju najbolje šanse da pređu cenzus na sledećim izborima. Što se tiče ostalih, bilo da govorimo o DS S ili, recimo, o Srbskoj desnici, one se ne nalaze u poziciji sa koje mogu da računaju na ozbiljne rezultate”, rekao je Klačar za Tanjug.

Ipak, kaže Klačar, do izbora ima dovoljno vremena da se te stranke ukrupne i da, možda, u nekoj zajedničkoj saradnji naprave ozbiljniji rezultat, mada su šanse za to male.

Prema njegovoj proceni, desničarske stranke neće imati preveliki upliv u nacionalnom parlamentu, ali je moguće da se to dogodi na lokalu, gde su im veće šanse za prelazak cenzusa.

Samim tim, uticaj desničarskih stranaka posle izbora, ne nužno na nacionalnom niovu, koliko na lokalnim, biće veći, ocenjuje Klačar.

Sve to znači dve stvari, kaže Klačar – jedna je da deo birača neće imati adekvatnu zastupljenost, jer će stranke za koje bi oni glasali bojkotovati izbore, a drugo je da pojava desničarskih stranaka može značiti usporavanje evrointegracija:

“Pojava takvih desničarskih stranaka kojima idu na ruku spoljašnje prilike može značiti usporavanje napretka ka EU, a takođe i jači proruski uticaj, nego što je to za srpske prilike neophodno”, rekao je Klačar i dodao da za Srbiju jeste važna saradnja sa Rusijom, ali je strateški cilj zemlje ulazak u EU.

Kao dobru okolnosti, Klačar vidi to što SNS ima dovoljno kapaciteta da te potencijalne “štetne uticaje” desnice amortizuje.

“Međutim, jednom kada neka stranka uđe u parlament, ona postaje snažnija nego što je bila do tada. Samim tim ona dobija malo jači vetar u leđa, nego što ga ima kao vanparlamentarna stranka. Onog momenta kada te stranke postanu deo institucija ili deo nekih koalicija, onda postaju institucionalni akter, koji utiče na političke procese, a ja nisam siguran da je to dobro za srbsko društvo”, rekao je Klačar.

I među desničarima, kao i kod dela opozicije koja će bojkotvati izbore, sve češće se, najverovatnije zbog velike konkurencije, pominju “sujete”, “prozivke” ko je lažna, a ko prava desnica, ali i optužbe da iza pojedinih od njih stoji vlast.

Za Vjericu Radetu iz Srpske radikalne stranke podela na leve i desne je odavno prevaziđena i danas, po njenom mišljenju, postoje patriotske i globalističke stranke, a radikali su, ističe, patriotska i antiglobalistička organizacija, koja ima razvijenu “socijalnu svest”.

“Što se tiče tih ”strančica” koje se pojavljuju, to je, kao i uvek do sada, produkt režima, i mi ne osećamo da nas oni na bilo koji način ugrožavaju. Mi smo stranka sa tradicijom od 30 godina, sa političkim programom, i jedino što od režima tražimo je da takvim ”strančicama” ne prikuplja potpise da bi ih registrovali i da im ne prikupljaju potpise prilikom izborne kampanje, što se desilo na lokalu u Medveđi”, kaže Radeta.

Ulazak radikala u parlament za nju se uopšte ne dovodi u pitanje.

Za Dveri, Radeta pita da li još uvek postoje, jer su, kaže, “potpuno u sastavu Saveza za Srbiju”, dok za Srpsku desnicu kaže da je “karikatura od stranke”.

Ivan Kostić iz Dveri smatra da se taj pokret od drugih razlikuje po tome što su bili odlučna opozicija predsedniku Aleksandru Vučiću i što su, kako navodi, kroz skupštinski rad, dokazali da se bore za prave vrednosti nacionalnog karaktera.

“Ne bih to nazvao desničarskim vrednostima, to su tradicionalne, porodične, nacionalne vrednosti, za koje smatram da ih i dalje većina naroda u Srbiji podržava”, kaže Kostić za Tanjug.

I on tvrdi da nekima vlast pomaže, i da u budućem sazivu parlamenta određene političke organizacije mogu biti samo “figura”.

Ne misli da će bojkot izbora uticati na budućnost Dveri, jer, kako kaže, pokret ima birače koji su mu lojalni.

Na pitanje da li je pokretu napravio problem ulazak u Savez za Srbiju u kome su i stranke sa kojima ne dele iste vrednosti, Kostić napominje da je određeni broj patriotski nastrojenih birača bio iznenađen ulaskom Dveri u SzS, kao i da u samom Savezu ima onih, konkretno iz Demokratske stranke, koji javno kritikuju stavove Dveri po pitanju Srebrenice, migranata…umesto, kaže, da budu solidarni.

Ocenjuje da je to nepotrebno, jer je reč o tehničkoj koaliciji koja bi okupljanjem dobila snagu da smeni vlast.

Za Mišu Vacića, predsednika Srpske desnice, Dveri su “lažni desničari”, radikali “umorni”, a SPAS, kaže, nikada nije ni bio desnica.

“Ne postaje se patriota tako što staviš prefiks patriotski u naziv stranke”, kaže Vacić.

On odbacuje kritike da iza Srpske desnice stoji vlast i da im SNS prikuplja potpise i “loptu prebacuje u dvorište” Boška Obradovića:

“Mislim da je svima jasno da ponašanje Boška Obradovića, kojeg niko ne hapsi mora da bude u dogovoru sa nekim iz režima”, kaže Vacić.

Uveren je da cenzus na predstojećim izborima za njih “uopšte nije upitan”, pozivajući se na rezultate poslednjih lokalnih izbora u Medveđi, gde je njegova stranka dobila 6,52 odsto glasova.

“Mi želimo da srbski nacionalisti nastupe jedinstveno i zalagaćemo se za to, ali to ne zavisi samo od mene, već i od sujete drugih lidera, ali sam vrlo skeptičan, pošto njihove dosadašnje izjave ne govore u prilog tome”, rekao je Vacić za Tanjug.

Tanjug




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U subotu je nad Srbijom detektovana nepoznata letelica u vazdušnom prostoru iznad grada Valjeva. Vojska Srbije i njene jedinice RV-PVO su odmah reagovale i 'po naređenju predsednika Republike Srbije...


Internet je pored svoje primarne namene omogućavanja brze globalne komunikacije, doneo i mogućnost da zlonamerni pojedinci, kompanije, ili čak pojedine države lako prikupljaju naše lične podatke.


 U Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju otvorena je izložba akvarela umetnice Nevene Milovanović iz Beograda. 

Talas nezadovoljstva stanjem u zdravstvu u Srbiji preplavilo je proteklih nedelja društvene mreže u Srbiji. Građani se najviše žale na liste čekanja za operacije i hirurške intervencije, nemogućnost ...


Srbiju su prethodne nedelje potresli slučajevi akušerskog nasilja. Društvene mreže su 'gorele' od ispovesti brojnih trudnica i njihovih svedočenja o tome šta su sve doživele prilikom porođaja u Klini...


Ostale novosti iz rubrike »