BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Deset najpoznatijih likova ruske književnosti

Deset najpoznatijih likova ruske književnosti
16.06.2019. god.


Čak i ako niste veliki ljubitelj čitanja, sigurno ste čuli bar za polovinu likova sa ovog spiska, na kome ima i junaka, i zločinaca, i nežnih, ranjivih duša.

Nije lako izmeriti popularnost likova književnih dela, pogotovo ako je reč o izmišljenim ličnostima, i zato smo primenili različite kriterijume da izdvojimo najpoznatije slavne junake (ili negativce) u svim delima ruskih pisaca. Uzeli smo u obzir broj pregleda i rezultata na Guglu, intervjuisali strance, itd. Evo šta smo dobili:

10. Jevgenij Bazarov
 

Bazarov razgovara sa ženskom osobom, što mu nije baš išlo od ruke. Nihilista je onaj ko odbacuje sve konzervativne vrednosti kojih se pridržava društvo, i ko glasno kaže: „Neka ide dođavola sve ovo licemerje i sva ova glupost!“ Sama po sebi, ta koncepcija je prilično stara, ali u Rusiji je upravo Ivan Turgenjev prikazao idealnog nihilistu Jevgenija Bazarova u svom najpoznatijem romanu „Očevi i deca“ (1862).

Mladi doktor Bazarov krajnje grubo kritikuje sve „veleumne“ razgovore o politici i ljubavi, smatrajući da su sve to prazne priče, čime šokira ljude oko sebe. On mnogo radi pokušavajući da pomogne ljudima, ali na tragičan način i sam postaje bespomoćan kao i svi ostali.

9. Aljoša Karamazov 
Aljoša se često prikazuje kao anđeosko stvorenje.

Aljoša je jedan od tri brata poznatog romana Fjodora Dostojevskog „Braća Karamazovi“. On je najmlađi brat i, sudeći po Guglu, najpopularniji, a svakako je bio najdraži samom piscu. Njegova braća Dmitrij i Ivan simbolizuju strastvenost i racionalizam, a Aljoša je čista hrišćanska duša ispunjena ljubavlju. U romanu on služi kao ogledalo ostalih likova, koji pred njim otkrivaju svoje dobre strane, tj. dok razgovaraju sa njim ispunjeni su milosrđem i razumevanjem. Kasnije on odlazi u manastir kao iskušenik, ali se po blagoslovu vraća u svet. Dostojevski je planirao da u nastavku (koji nije stigao da napiše) Aljoša postane revolucionar.

8. Nataša Rostova 

Odri Hepbern je jedna od mnogih glumica koje su na platnu igrale Tolstojevu idealnu ženu Natašu Rostovu.

Nataša Rostova je popularnija od drugih glavnih junaka Tolstojevog epskog romana „Rat i mir“, tj. od Pjera Bezuhova i Andreja Bolkonskog, bar sudeći po rezultatima koje daje Gugl. To je i razumljivo, jer Odri Hepbern nije igrala ni Pjera ni Andreja, nego upravo Natašu (u holivudskom filmu iz 1956. godine).

Kroz četiri toma „Rata i mira“ naivna 13-godišnja devojčica Nataša stasava najpre u strasnu mladu ženu željnu ljubavi, a zatim postaje punačka majka četvoro dece i tako ovaploćuje Tolstojev ideal evolucije ženskog načela. Nataša je u celoj knjizi nežna i dobra duša, uvek spremna da pomogne ljudima oko sebe.

7. Profesor Voland 

Voland posmatra čovečanstvo sa razumljivim skepticizmom. „Nije đavo tako crn kako ga ljudi slikaju“, kaže ruska poslovica. Sa tim se slaže i Mihail Bulgakov, autor romana „Majstor i Margarita“. Profesor Voland se na početku romana opisuje kao „stranac“ koji je tokom 1930-ih posetio Moskvu, a kasnije se ispostavlja da je to đavo, koji je sa svitom grotesknih demona došao da osmotri socijalistički grad.

Bulgakov ne prikazuje Volanda kao zlo biće, nego više kao filozofa koji kažnjava samo rđave ljude i sa interesovanjem posmatra sovjetske građane, posle čega izvodi zaključak da nema tu ničega novog i na kraju priče odleće, ostavljajući u vazduhu oštar miris sumpora.

6. Ilja Oblomov 
Ilja Oblomov u svojoj „zoni komfora“, tj. na kauču.

Oblomov je čuvena lenština iz istoimenog romana Ivana Gončarova, objavljenog 1859. godine. On se kroz ceo roman izležava na kauču i fantazira o velikim delima koja će ostvariti, ali nikada ništa konkretno ne preduzima u tom pravcu.

To nije današnji japanski „hikikomori“. U pitanju je lenjost tipična za Ruse, kad čovek mašta o nečemu velikom, ali ne učini nijedan korak da bi to ostvario. „U svakom od nas ima dosta sličnosti sa Oblomovom“, napisao je kritičar Nikolaj Dobroljubov, piščev savremenik. Prema tome, Oblomov je u izvesnom smislu najtipičniji Rus u ruskoj književnosti.

5. Jurij Živago
 

Hans Mateson (desno) igrao je 2000. godine Živaga u seriji Đakoma Kampiotija.

I ovo je lik po kome ceo roman nosi ime („Doktor Živago“ Borisa Pasternaka, 1957). Jurij Živago je fizičar koga kroz život prate užasi revolucije i građanskog rata u Rusiji početkom 20. veka. U svim tim događajima on nije izgubio svoje dostojanstvo. Pasternak je za ovaj roman dobio Nobelovu nagradu i mnoštvo neprijatnosti u otadžbini (sovjetske vlasti su bile nezadovoljne romanom o intelektualcu). „Doktor Živago“ je i danas veoma popularan. Nije ni čudo, jer je snimljeno nekoliko ekranizacija, a među njima i verzija iz 2002. godine sa Kirom Najtli u glavnoj ulozi.

4. Evgenije Onjegin 

Ralf Fajns kao Evgenije Onjegin.

Roman u stihu „Evgenije Onjegin“ Aleksandra Puškina spada među najpoznatija književna dela u Rusiji. Đaci mnoge delove uče napamet, i to im ostane urezano u sećanje do kraja života.

U inostranstvu nije baš toliko poznata ova priča o mladom, ali već umornom aristokrati koji upropašćuje tuđe živote, a na kraju i svoj sopstveni život. Pa ipak, Onjeginovoj popularnosti je doprinela nekolicina dobrih prevoda na druge jezike, opera Petra Čajkovskog i svakako britansko-američki film iz 1999. godine sa Ralfom Fajnsom. Mi smo stavili Onjegina 
na rang-listu najvećih hulja u ruskoj književnosti, ali to nimalo ne umanjuje vrednost romana.

3. Rodion Raskoljnikov 

Raskoljnikov sa sekirom.

Raskoljnikov je najpopularniji lik Fjodora Dostojevskog. Glavni junak romana „Zločin i kazna“ odavno je postao mem za ubistvo starice sekirom. Ali u piščevo vreme on je bio ovaploćenje grešnog intelektualca koji se drznuo da oduzme drugome život radi svojih apstraktnih „uzvišenih ideja“. To ga je koštalo slobode, jer je završio u zatvoru, ali je još važnije što je on sagledao svoj greh i gorko se pokajao. I na kraju se pretvorio u mem na internetu...

2. Lolita 

Scena iz filma „Lolita“ Adrijana Lina (1997).

Tehnički gledano, Vladimir Nabokov je napisao „Lolitu“ na engleskom 1955. godine, a istoimena junakinja romana je Amerikanka, ali budući da je Nabokov bio ruski pisac i da je „Lolitu“ sam preveo na ruski, ipak smo je uvrstili u ovaj spisak. Čim je objavljena, priča o mladoj devojci Loliti gde je narator pedofil podigla je toliko veliku prašinu u konzervativnim područjima SAD, da se to nije moglo zaboraviti. Napravljeno je nekoliko adaptacija ovog romana – dva filma (jedan je Kjubrikov), jedan mjuzikl, dva baleta i jedna opera.

Lolita je ostala zapamćena kao simbol izgubljene nevinosti. Čak je i gledaoci posmatraju očima pedofila, koji je prikazuje kao pomalo poročnu i podmuklu osobu. U svakom slučaju, nemoguće je ne sažaliti se nad njenom užasnom sudbinom. Možda je upravo to razlog tolike njene popularnosti.

1. Ana Karenjina 

Možda Kira Najtli nije bila baš najbolji izbor za ulogu Karenjine, ali je Džo Rajt još jednom skrenuo pažnju na Tolstojevu klasiku.

Ona je zaista šampion po popularnosti! Karenjina je junakinja istoimenog romana čiji je autor Lav Tolstoj, jedan od najpoznatijih ruskih pisaca. Bilo je tridesetak adaptacija ovog književnog dela u raznim varijantama. Reditelje je privlačio lik strasne žene čvrstog karaktera čija se čežnja za srećnim životom tragično sukobljava sa konzervativnim vrednostima koje vladaju u Rusiji u 19. veku. Ako je neki stranac čuo samo za jedan lik iz cele ruske književnosti, onda je velika verovatnoća da je taj lik Ana Karenjina.

Oleg Jegorov / Russia beyond



  • Izvor
  • Da li su vam svi oni poznati? Getty Images; Lav Kulidžanov/Gorky Film Studio, 1970; King Vidor/Paramount Pictures, 1956 / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...


Ostale novosti iz rubrike »