Mandić: Srbima u Crnoj Gori dati status konstitutivnog naroda i srbski jezik postaviti kao službeni

U Crnoj Gori se progoni Srbska pravoslavna crkva, lideri srbskih političkih organizacija, srbski jezik, ćirilica, a iz udžbenika za osnovnu školu istjeruju se velikani srpske i svjetske književnosti, a ubacuju neki marginalci koji služe vlastima, kazao je za „Tanjug“ predsjednik Nove srpske demokratije i član Predsjedništva Demokratskog fronta Andrija Mandić. On je naglasio da je jedino rješenje za bolji položaj Srba uspostavljanje specijalnih veza sa Srbijom i Republikom Srbskom, čime bi bio napravljen prvi korak ka zaštiti srbskog nacionalnog i kulturnog bića u Crnoj Gori.

„Mi smo veliki narod na ovim prostorima i imamo pravo, ne ugrožavajući bilo koga, da definišemo naše nacionalne interese, objedinjujemo se i donosimo odluke oko onih tema za koje procijenimo da su važne za naš narod,“ rekao je Mandić i dodao:

„Uspostavljanje nacionalne ravnopravnosti moguće i kroz izmjenu Ustava Crne Gore, tako što bi se Srbima dao status konstitutivnog naroda, a srbski jezik postao službeni.“

On je napomenuo da „Srbi ne traže ništa što nemaju drugi narodi u Crnoj Gori“ i naglasio da će Srbi poštovati državu u onoj mjeri u kojoj ona poštuje njih i njihova prava.

„Našim argumentima suprotstavlja se teza da je Crna Gora Ustavom već definisana kao građanska država. Međutim, kakva je to građanska država u kojoj u državnoj upravi radi oko pet odsto Srba, a na popisu ih je trećina, dok je Crnogoraca u državnoj upravi 82 odsto, a na popisu ispod 45 odsto?“ upitao je Mandić.

On naglašava da su Srbi u prethodnom periodu pokazali izuzetnu žilavost u Crnoj Gori, te kaže da je ubijeđen da će se oni oduprijeti novim pritiscima.

„Mi ćemo biti uporni, jer jednostavno želimo da i naš narod ima ona prava koja imaju Crnogorci, Bošnjaci, Albanci… ,“ kaže Mandić i dodaje da dolazi vreme da Srbi postanu ravnopravan činilac u Crnoj Gori.

Mandić podsjeća da su Srbi stvarali Crnu Goru, da su svi njeni vladari bili pripadnici srbskog naroda, da su sva najznačajnija djela u Crnoj Gori napisana na srbskom jeziku i da se i u Zemljopisu Kraljevine Crne Gore iz 1911. ističe da u Crnoj Gori žive „sve sami čisti i pravi Srbi“.

„Na drugoj strani vlast, koja vodi antisrpsku i anticrnogorsku politiku, želi da se prosto odreknemo sebe, zaboravimo na pretke i sve ono što čini tradicionalnu Crnu Goru, i kao polaznu istorijsku tačku prihvatimo 21. maj 2006. godine kada je krađom na referendum razbijena zajednička država,“ napominje predsjednik NDS i poručuje:

„Mi, naravno, nećemo pristati na taj scenario.“, kazao je Mandić.

Aleksić: Crnu Goru treba učiniti zemljom ravnopravnih građana i naroda

„Srbi u Crnoj Gori žele da se njihov položaj ustavno-pravno reguliše,“ kazao je u izjavi „Tanjugu“ poslanik NSD Budimir Aleksić.

„Jednostavnom izmenom Ustava, Crnu Goru treba učiniti zemljom ravnopravnih građana i naroda. Srbe treba pozicionirati kao konstitutivni narod, zajedno sa Crnogorcima što je inače praksa u državama sa sličnom nacionalnom strukturom. Ovde postoje dva naroda koja imaju zajedno 70 odsto, Srba je trećina, Crnogoraca nešto više od 40 odsto. Drugi narodi se samoidentifikuju kao manjinske nacionalne zajednice,“ napominje Aleksić.

On se slaže s Mandićem da ne postoji narod u Evropi čija se prava tako brutalno i neometano gaze kao što je to slučaj sa srbskim narodom u Crnoj Gori, i napominje da postoje dokazi u poslednjem istraživanju državnih agencija, gde je evidentno da je Srba u institucijama sistema manje od pet odsto.

„Poznato je da Srbi ne mogu biti sudije, tužioci, direktori javnih ustanova, policajci, konzuli, ambasadori… Nema ih na rukovodećim položajima. Srbi su neravnopravni u Crnoj Gori, uprkos tome što se u preambuli Ustava konstatuje da je Crna Gora država ravnopravnih građana, Srba, Muslimana, Albanaca, Crnogoraca,“ kaže Aleksić i ističe:

„Paradoks je da je srbski jezik, kojim govori većina građana, po Ustavu Crne Gore svrstan u kategoriju drugog reda zajedno sa albanskim jezikom koji govori manje od pet odsto građana.

Srbski jezik treba pozicionirati kao službeni i izjednačiti ga sa tzv. crnogorskim, koji je službeni, iako tim jezikom govori manje građana Crne Gore nego srbskim. To je program Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta.“

Poslanik NSD-a navodi da nacionalna zajednica koja čini značajan broj građana u jednoj državi ima pravo da ima specijalne veze sa državom svog naroda, kao što to imaju Hrvati u BiH.

„Ukoliko postoji politička volja ovo je moguće ostvariti bez obzira što Ustav Crne Gore spada u tzv. tvrde ustave i što je za njegovu promjenu potrebna složena operacija.

Ukoliko vlast u Crnoj Gori stekne svijest da treba da uvaži realnost, koja se najbolje iskazuje u najvišem pravnom aktu svake zemlje – Ustavu, onda bi se moglo uraditi ovo što mi tražimo,“ ističe Aleksić.

Božović: Status Srba na nivou školske definicije aparthejda

Predsjednik Upravnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori Vladimir Božović kaže da se stanje o pravima Srba nije poboljšalo u poslednjih 20 godina, već naprotiv, došlo je, do radikalizacije problema koji su vezani za njihov status.

„Po statističkim parametrima, on je na nivou školske definicije aparthejda. Čak i vladine statistike govore o nesrazmjernom učešću Srba u državnim organima, gde je četiri ili pet puta manje Srba u odnosu na njihovo procentualno učešće u ukupnom stanovništvu,“ kaže Božović.

Prema Vladinom izvještaju iz 2015. godine, u državnoj upravi je zaposleno 7,3 odsto Srba, ali Božović kaže da sumnja u tačnost zvanične statistike.

„Mi nemamo ljude srpske nacionalnosti na značajnijim pozicijama u državnom sistemu. Nemamo ih u vladi, u diplomatsko-konzularnoj mreži, nemamo čak ni direktore osnovnih škola,“ ističe Božović.

Kao jednog od kreatora takve politike Božović pominje bivšeg premijera Mila Đukanovića koji je, tvrdi, jednom prilikom rekao da to nije stvar diskriminacije, već da Srbi nemaju kompetentne ljude za takve funkcije.

Govoreći o stalnim napdima srpsku crkvu i njenu imovinu u Crnoj Gori Božović napominje da je u postreferendumskom periodu u Crnoj Gori stvorena neformalna koalicija „antisrbski društveni konsenzus“ od različitih političkih i parapolitičkih subjekata koji su funkcionisali tako da smanje procenat Srba i suze njihov identitetski prostor.

„Mislim da je ta politika još uvek vrlo živa i aktuelna. Čak ide i na štetu pojedinih predstavnika nacionalnih manjina – Bošnjaka, Albanaca koji su činioci te koalicije. Oni trpe zbog tog antisrbskog konsenzusa, jer ne mogu jasno i snažno da istaknu svoje interese dok se ne završi problem sa Srbima,“ kaže Božović.

Srbska kuća u ulozi zaštite srpske duhovnosti, identiteta i tradicionalne Crne Gore

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je da će Srbska kuća u Podgorici biti otvorena u septembru.

„Srbska kuća je jedan od najvažnijih srbskih projekata u Crnoj Gori od obnavljanja višepartijskog sistema. Pod njenim krovom će svoje mesto naći najvažnije kulturne adrese našeg naroda, i sigurni smo da će ona biti na korist ne samo srbskom narodu nego čitavoj Crnoj Gori,“ saopštio je poslanik DF-a i dodao:

„U javnosti je pokušano da se od ovoga projekta napravi neki bauk samo zato što u njegovom formiranju učestvuju kulturni i politički predstavnici srbskog naroda i Republika Srbija, što pokazuje svojevrsnu ‘antisrpsku histeriju’ vlasti i kvazikulturnih krugova oko njega.

Takvima naročito smeta činjenica da će Srbska kuća igrati značajnu ulogu u zaštiti srpske duhovnosti, nacionalnog identiteta i tradicionalne Crne Gore. Svaki Srbin treba da bude ponosan na činjenicu da postoji mjesto u kome će se stvarati i iz kojega će se emitovati kvalitetni kulturni, umjetnički i drugi sadržaji vezani za naš nacionalni identitet,“ ističe Mandić.

Vlada Srbije izdvojila je iz budžetske rezerve oko 3,4 miliona evra za gradnju Srpske kuće, koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji u Podgorici, pored mosta Milenijum, kod Njegoševog parka.

IN4S