BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Srbija obeležava Dan državnosti

Srbija obeležava Dan državnosti
15.02.2015. god.
Nizom manifestacija Srbija obeležava Dan državnosti, u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine podignut Prvi srbski ustanak, i dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet Sretenjski ustav.


"Kada bi svako od nas, i svoju i tuđu decu vaspitavao u skladu sa vašim amanetom, otvorili bismo Srbiju na ponos svojih predaka. Naprednu Srbiju čiji bi se svaki građanin gradio i branio", upisao je predsednik Srbije.

Ceremonija polaganja venca, kojoj su prisustvovali ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Vojske general Ljubiša Diković, održana je uz Počasnu jedinicu i orkestar Garde Vojske Srbije.

Nikolić je potom na zgradi Doma Vojske otkrio spomen-obeležje "Oko sokolovo - na braniku otadžbine 1914-2014", koje je posvećeno srbskom ratniku - izviđaču Dragutinu Matiću.

Autor spomen-obležja sa likom srbskog ratnika i izvođača Dragutina Matića je likovni umetnik Mirko Mrkić Ostroški.

Spomen obležje - reljef u bronzi i terakoti sa likom Matića, autor je uradio prema najslavnijoj fotografiji iz Prvog svetskog rata koju je, negde na Drini snimio ruski ratni reporter Samson Černov. Ta fotografija je obišla svet i postala, uz niz drugih i jedan od simbola herojske borbe srpske vojske.

Ostroški je i autor jubilarnog divot izdanja "Na braniku otadžbine" čiji je primerak, posle otkrivanja spomen ploče, poklonio predsedniku Srbije.

Otkivanju spomen-obeležja prisustvovali su i ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Ljubiša Diković.

U Domu Vojske Srbije potom je promovisaano jubilarno divot izdanje "Na braniku otadžbine", koje obuhvata i jedinstvenu poemu "Oko svevideće" autora Milovana Vitezovića. Ta poema napisana je u povodom obeležavanja stote godišnjice Prvog svetskog rata a u slavu srbskog ratnika izviđača Matića.

U sklopu jubilarnog divot izdanja je i poseban sklop srbskih rodoljubivih pesama koje je kompozitor Rade Radivojević ukomponovao u posebnu celinu smeštenu na audio disku.

Vučić položio venac na spomenik Dimitriju Davidoviću 

Premijer Aleksandar Vučić položio je lovorov venac na spomenik Dimitriju Davidoviću, tvorcu Sretenjskog ustava, na Zemunskom keju.

"Ne postoji veća vrednost ni radost od borbe za modernu i uspešnu Srbiju. Ponosan sam na činjenicu što možemo bar malo da učinimo za našu zemlju da bude još bolja i da pokažemo da smo naučili nešto od naših slavnih predaka", rekao je premijer Vučić.

Predsednica Narodne skupštine Maja Gojković položila je venac na sarkofag vožda Karađorđa u crkvi svetog Đorđa na Oplencu. Ceremonija polaganja venca obavljena je uz najviše državne i vojne počasti koje je, tom prilikom, odala počasna jedinica Garde Vojske Srbije i Reprezentativni orkestar Garde Vojske Srbije.

Posetioci imaju priliku besplatno da posete aktuelne izložbe Istorijskog muzeja Srbije na Trgu Nikole Pašića i u Konaku kneza Miloša u Topčideru. Na Trgu Nikole Pašića posetioci imaju priliku da vide postavku "Srbija 1914" i njenu tematsku ekstenziju izložbe "Žensko lice Velikog rata".

Sretenje, Dan državnosti Srbije, ove godine će se praznovati tri dana s obzirom na to da 15. februar pada u nedelju, pa će neradni dani biti ponedeljak i utorak.

Karađorđev ustanak 1804. godine

Srbska revolucija, kako ju je nazvao nemački istoričar Leopold Ranke, započeta je Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, a završena je decenijama kasnije, zahvaljujući mudrosti knjaza Miloša Obrenovića.

Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović.

Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti.

Prvi srbski ustanak najpre je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.

Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.

Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.

Prema rečima Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srbska revolucija, okončana uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.

Karađorđe je tokom Prvog srbskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Prvi Ustav Kneževine Srbije


Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjskim, a koji je bio ustrojen po uzoru na francuski i belgijski.

 

Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srbski nacionalni radnik.

Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan.

Velike sile smatrale su ga previše liberalnim – u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije.

Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

Posle Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine.

To je prvi Ustav Srbije nakon raspada SRJ, odnosno državne zajednice SCG.



  • Izvor
  • rts.rs/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije ponovo su izvršile udare na teritoriju poluostrva Krim. Cilj udara ATACMS-a bio je aerodrom Belbek, gde je, prema otvorenim izvorima, izbio požar.


Marija Zaharova je na današnjem redovnom brifingu bila u prilici da odgovori na čak tri pitanja vezana za Srbiju – jedno o novoj vladi Srbije i dva o odnosima...

Neuspeh da se „odmah“ okonča ofanziva na Rafu bi potkopao odnose, navodi se u saopštenju


Moskva treba da brine i o „oružju i puteru“, izjavio je predsednik

Ukrajinski poslanici tvrde da ograničenja na ciljeve koji se mogu gađati zapadnim oružjem daju prednost Moskvi


Sve u svemu, udeo muslimanskog biračkog tela se postepeno povećava. U jednom broju okruga broj muslimana se kreće od 10 do 40% birača, ima mesta gde ih ima više...


Ostale novosti iz rubrike »