BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Rihard Zorge: Špijun koji je Hitleru zapržio čorbu

Rihard Zorge: Špijun koji je Hitleru zapržio čorbu
29.07.2017. god.


Sovjetski špijun nemačkog porekla uspeo je da tokom 1930-ih i 1940-ih organizuje u Japanu veoma uspešnu agenturu. Sovjetske vlasti su ignorisale upozorenja Riharda Zorgea da je napad Nemačke 1941. godine neizbežan, ali su se zato posle napada oslonile na njegova saopštenja i na osnovu njih planirale odbrambenu strategiju.

Nakon završetka Drugog svetskog rata ovaj veliki heroj nije bio promovisan u sovjetskoj javnosti skoro dve decenije, sve do 1963. godine, kada je Nikita Hruščov odgledao francuski film pod nazivom „Ko ste vi, mister Zorge?“, čija je radnja zasnovana na vrlo upečatljivom životu maestralnog sovjetskog špijuna Riharda Zorgea. Po rečima eminentnog itoričara Stjuarta D. Goldmana, sovjetski lider je pitao rukovodioce KGB-a da li je to istinita priča. Odgovor je bio potvrdan i Zorge je posthumno nagrađen zvanjem Heroja Sovjetskog Saveza.

Zorge je bio, verovatno, najuspešniji internacionalni špijun 20. veka. Rođen je 1895. godine u gradu Bakuu (koji je tada pripadao Ruskoj imperiji). Otac mu je bio Nemac, a majka Ruskinja. Par godina nakon rođenja sa porodicom se seli u Nemačku, gde odrasta u aristokratskim krugovima nemačkog društva. Istoričari se, međutim, slažu da su ruski koreni još u mladosti ostavili dubok utisak na Zorgea.

Pridružio se nemačkoj armiji pred početak Prvog svetskog rata, i čak je nagrađen Gvozdenim krstom. Posle demobilizacije zbog povrede upoznaje se sa delima Karla Marksa i postaje socijalista. Završio je doktorat 1919. godine i pridružio se Komunističkoj partiji Nemačke. U narednih nekoliko godina Zorge je često uzimao učešća u agitaciji Levice.

Zbog problema sa nemačkim vlastima beži u Sovjetski Savez 1924. godine i pridružuje se Kominterni – sovjetskoj strukturi koja je služila kao instrument za rad sa stranim komunističkim partijama. Zorge se prvi put ogledao u ulozi agenta vojne obaveštajne službe početkom 1930-ih u Kini.

U to vreme je već stekao reputaciju „ženskaroša“. „Zorge je bio zgodan i harizmatičan. Žene mu nisu mogle odoleti, a muškarci su mu se divili“, piše Stjuart Goldman u članku na sajtu History Net. Bio je oženjen Ruskinjom (pozorišnom glumicom), ali je imao mnogo ljubavnica.

Japan je 1932. godine anektirao Mandžuriju, posle čega su Moskvu počeli da brinu japanski planovi vezani za sovjetski Daleki istok. Zorge je dobio zadatak da stvori mrežu agenata u Japanu kako bi se što više saznalo o namerama Tokija u pogledu Sovjetskog Saveza.

Urednik novina u Nemačkoj je pristao da pošalje Zorgea kao dopisnika u Japan. Čak je napisao i propratno pismo pukovniku Eugenu Otu, nemačkom vojnom atašeu u Tokiju. Ispostavilo se da je to bilo savršeno pokriće za Zorgea. Ot, koji će kasnije postati nemački ambasador u Japanu, nehotice je pomogao Zorgeu da stvori agenturu u Tokiju, i bio je jedan od najboljih njegovih informatora u narednih nekoliko godina.

U mreži Zorgeovih agenata bio je i Hocumi Ozaki, stručnjak za Kinu i novinar levičarske organizacije koji je radio za list „Asahi Shimbun”.

Zorge je živeo blizu policijske stanice u Tokiju i često je viđan na javnim mestima kako galami u pripitom stanju, okružen ženama. Pojedini istoričari veruju da je Zorge bio u intimnoj vezi čak i sa ženom Eugena Ota. Nemački ambasador je verovatno sve to gledao kroz prste jer mu je Ot pomagao da bolje upozna japansku političku scenu, što se može zaključiti na osnovu pojedinih izveštaja.

Ko ste vi, mister Zorge?, 1961. Izvor: kinopoisk.ruKo ste vi, mister Zorge?, 1961. Izvor: kinopoisk.ru
Najvažnija otkrića

Zorge je saznao za nemačko-japanske pregovore protiv Antikominternskog pakta koji su direktno bili usmereni protiv Sovjetskog Saveza. To je bio jedan od njegovih prvih špijunskih uspeha u Japanu.

Zatim je 1939. upozorio na pokušaje koje Japan čini kako bi nagovorio Nemačku da formira antisovjetsku vojnu alijansu, što je podstaklo Josifa Staljina da intenzivira pregovore sa Berlinom koji su rezultirali paktom Molotov-Ribentrop. Taj potez je potpuno osujetio planove da Japan napadne Sovjetski Savez zajedno sa Nemačkom i tako primora Ruse da se bore na dva fronta.

Već u decembru 1940. godine Zorge je upozorio da Nemačka može napasti Sovjetski Savez. Kako se navodi u knjizi „Staljinov špijun“ Roberta Vajmanta, Zorge je 30. maja 1941. godine informisao Moskvu da napad može početi poslednje nedelje juna.

Staljin je odlučio da ignoriše ta upozorenja, a za Zorgea je rekao da je to „izrod koji je pootvarao fabrike i javne kuće u Japanu“. Istoričari još uvek diskutuju o tome da li je Zorge javio Moskvi tačan datum Operacije Barbarosa. U svakom slučaju, čim je napad počeo, Staljin je odmah promenio stav prema vrhunskom obaveštajcu.

Da je Japan napao sovjetski Daleki istok u isto vreme kada je Nemačka napala na Evropskom frontu, posledice bi bile katastrofalne. Međutim, Japan je bio u ratu sa Kinom i morao je da odluči hoće li napasti Sovjetski Savez ili francuske, britanske i holandske kolonije u Aziji.

Hocumi Ozaki je bio blizak japanskoj vladi i pomogao je Zorgeu da oceni opasnost koju Japan predstavlja za Sovjetski Savez. Zorge je informisao Moskvu da će se Tokio usredsrediti na južni front i napašće Rusiju samo ako Crvena armija brzo bude poražena u ratu protiv nacističke Nemačke. Majstor špijunaže je uspeo da dobije od Ota potvrdu informacije o tome kako Nemačka nije ubedila Japan da bez odlaganja napadne Sovjetski Savez.

Na osnovu ovih podataka Sovjetski Savez je u novembru 1941. godine sa ruskog Dalekog istoka prebacio na evropski front 15 pešadijskih i 3 konjičke divizije, 1.700 tenkova i 1.500 aviona, piše Stjuart Goldman. „Upravo to moćno pojačanje je preokrenulo situaciju u Bici za Moskvu u prvoj nedelji decembra 1941, u isto vreme kada je Japan izvršio napad na Perl Harbor“, piše on u listu History Net.

Hapšenje

Zorgeove tajne radio-poruke bile su šifrovane jednokratnim ključem (sovjetska tehnika šifrovanja) i japanskoj tajnoj policiji su izgledale kao „abrakadabra“. Pa ipak, u Zorgea se sumnjalo. Gestapovac iz nemačke ambasade je dobio zadatak da ga prati, i tako je Zorge konačno uhvaćen.

Drugi izveštaji upućuju na zaključak da je krojačica, koju je vrbovao agent nižeg ranga Ozaki, odala Zorgeove agente kada je uhapšena. Rihard Zorge je uhapšen u oktobru 1941. On je pristao da sarađuje sa vlastima ukoliko obećaju da neće uhapsiti njegovu ljubavnicu Hanako Iši i žene njegovih kolega. Japanci su prihvatili taj uslov.

Posle tri godine provedene u zatvoru japanske vlasti su ponudile Zorgea u zamenu za Japanca koji je bio zatvoren u SSSR-u, ali su Sovjeti izjavili da ga ne poznaju. Njegov povratak u Sovjetski Savez ne bi odgovarao Staljinu, jer je ovaj ignorisao Zorgeova upozorenja da Nemačka priprema napad.

Zorge i Ozaki su pogubljeni 1944. godine. Zorgeova ljubavnica Iši je pošteđena i kasnije je primala sovjetsku penziju.

U poštovaoce sovjetskih obaveštajaca ubraja se i engleski pisac i mornarički oficir Jan Fleming. „Zorge je čovek koga ja smatram najopasnijim špijunom u istoriji“, piše Fleming o obaveštajcu koji je verovatno poslužio kao inspiracija za romane o Džejmsu Bondu.

Ađaj Kamalakaran,
Ruska reč



  • Izvor
  • Rihard Zorge, 1940. Izvor: Wikipedia / Ruska reč/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Brisel govori o slobodi govora, ali je ne podržava, izjavio je predsednik Donjeg doma ruskog parlamenta

SAD i njihovi saveznici se plaše da će Moskva izgubiti rat, izjavio je ukrajinski lider


„Akutna faza vojno-političke konfrontacije sa Zapadom je u punom jeku“, izjavio je ministar spoljnih poslova Moskve

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi



Ostale novosti iz rubrike »