BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: SAD žele Nemačku u misiji u Persijskom zalivu, ali to je izbor između „ratne sobe“ i „pregovaračkog stola“

RT: SAD žele Nemačku u misiji u Persijskom zalivu, ali to je izbor između „ratne sobe“ i „pregovaračkog stola“
31.07.2019. god.


Nemačka trenutno razmatra zajedničku pomorsku operaciju sa SAD-om i Velikom Britanijom u Persijskom zalivu. Čak i pod rizikom ljutnje Vašingtona ako odbije, Berlin nema apetita za sukob s Iranom, navode analitičari za RT.

SAD su formalno zatražile od Nemačke da se pridruži misiji čiji je cilj „zaštita“ pomorskog saobraćaja kroz Ormsški moreuz, zajedno s Velikom Britanijom i Francuskom, saopštila je u utorak američka ambasada u Berlinu. Stvarajući "koaliciju spremnih", Vašington i London imaju za cilj borbu protiv takozvane "iranske agresije", osuđujući Teheran, koji je zaplenio britanski tanker "Stena Impero".


Ranije su iranski tanker zaplenili britanski marinci u Gibraltaru. Brod je optužen da je prevozio naftu za Siriju, navodno kršeći sankcije EU, iako je Teheran odbacio te optužbe i zaplenu uporedio s "piraterijom".

Iako predložena operacija ima podršku nekih političara i ličnosti brodske industrije u Nemačkoj, kancelar Angela Merkel će se verovatno suočiti s nnjevom opozicionih stranaka na svim stranama političkog spektra, ako pristane da podrži operaciju. Vicekancelar i ministar finansija Olaf Šolc je rekao da je "vrlo skeptičan prema tome", te da misija dovodi Nemačku u opasnost da bude uvučena u još veći sukob.

Peter Šulc, profesor međunarodnih odnosa na Gotingenskom univerzitetu, rekao je za RT da je „vrlo verovatno da Berlin neće pasti u zamku“.


Nema plana, nema strateškog cilja koji su definisale Sjedinjene Američke Države. Samo prisustvo tamo povećava mogućnost rizičnog razvoja.


SAD i Iran su se približili otvorenom sukobu prošlog meseca kada je Teheran oborio američku bespilotnu letelicu. Situacija je riskirala da se izmakne kontroli nakon što je američki predsednik Donald Tramp odlučio da pokrene, te u u poslednjem trenutku obustavio vojne udare u znak odmazde.


Vili Vimmer, bivši potpredsednik Parlamentarne skupštine OEBS-a, takođe je zabrinut zbog rizika da rutinske patrole prerastu u otvoreni sukob. Pitanje sa kojim se suočavaju nemački zakonodavci, rekao je on za RT, je "da li da učestvujemo za pregovaračkim stolom na Bliskom Istoku ili da li smo u ratnoj sobi zajedno sa Amerikancima i Britancima".


Daljnje komplikovanje je često kontradiktorna linija koja izlazi iz Bele kuće o Iranu. Savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton dugogodišnji je zagovornik vojnih akcija, dok se čini da Tramp oprezno ulazi u nepopularni rat dok se bori za reizbor.


"Nije pitanje hoćemo li pratiti Trampa ili Džonsona", dodaje Vimer.


Pitanje je da li pratimo Boltona i druge, jer nije sigurno ko ima kontrolu u Vašingtonu i zato je suviše komplikovano učestvovati u ratnim igrama.


Drugi faktor koji će nemački zvaničnici uzeti u obzir je osiromašeno stanje vojske. Prošle godine je objavljeno da nemačkoj mornarici ponestaje ratnih brodova sposobnih za borbu, a šest od 15 fregata je povučeno iz upotrebe. Pored toga, nemačke trupe suočavaju se sa nedostatkom opreme, a već krajem 2018. manje od 20 procenata njenih borbenih helikoptera "Tigar" i 30 procenata njenih aviona "Eurofajter" moglo je da leti.

Iako Šulc tvrdi da bi nemačka vojska mogla da obezbedi dovoljno ljudi, materijala i brodova da doprinesu pomorskoj bezbednosnoj misiji, Vimer je rekao da stanje nereda u vojsci odgovara prosečnom Nemcu.

Stanovništvo Nemačke nije zainteresovano za „sve ratove koje je započeo NATO savez“ od kraja Hladnog rata, rekao je Vimer za RT.

"Ljudi su srećni što vojska nije u dobrom stanju."

Iako se oba analitičara slažu da odbijanje učešća u borbenoj misiji u Ormuskom moreuza može naljutiti Ameriku, vlada Merkelove ne može preživeti osudu kod kuće.

"Ako Berlin popusti pred zahtevima i pritiskom Vašingtona, opozicione stranke u usponu, od Zelenih do desničarske Alternative za Nemačku, vladu Merkelove bi označile kao `pudlicu Vašingtona`, a niko to ne želi", rekao je Šulc.

Nemačka uživa relativno srdačne odnose sa Iranom od 1970-ih i ostaje strana u Zajedničkom sveobuhvatnom akcionom planu za iz 2015. godine (JCPOA ili iranski nuklearni sporazum) iz kojeg se Vašington jednostrano povukao prošle godine, što je pooštrilo trenutnu krizu.

U skladu s tim, Nemačka bi, prema Vimmeru, trebalo da se angažuje prema Iranu mirno i diplomatski, umesto da se „obaveže na drugo ili deseto mesto u vojnom savezu protiv zemlje poput Irana koja je naš dugogodišnji prijatelj“.

Izvor: Vostok / RT 



  • Izvor
  • foto: © US Navy / Handout via Reuters / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ali uprkos neviđenim vojnim merama koje su kolektivno preduzele zapadne zemlje, ništa im nije pošlo za rukom! Jer tvrda vera srbskog naroda, njegova nepokolebljiva vernost Hristu i Crkvi, kao...


Napadačima na Crocus Citi Hall iz Ukrajine su prebačene velike sume novca, saopštio je ruski istražni komitet.


Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne

Neslanje delegacije u SAD bila je „poruka Hamasu“, izjavio je izraelski premijer


NIS dobitnik priznanja „Dobročinitelj“ za 15 godina doprinosa zajednici


Ostale novosti iz rubrike »