BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

BITKA ZA KASARNU LOGORIŠTE 1991.

BITKA ZA KASARNU LOGORIŠTE 1991.
04.11.2019. god.

Karlovac je tokom mirnodopskog perioda bio "najvojničkiji" grad u SFRJ. U njemu su bili delovi Komande 5. vojne oblasti, i njoj direktno podčinjena 580. artiljerijska brigada, Inžinjerijski školski centar JNA i brojne jedinice 13. Riječkog i 10. Zagrebačkog korpusa. Navedene jedinice su bile razmeštene u 4 kasarne i u brojnim manjim objektima. U najvećoj i najznačajnijoj kasarni "Stjepan Milašinović-Šiljo" u karlovačkom prigradskom naselju Logorište nalazila se oprema i tehnika 8. proleterske motorizovane brigade, 471. mešovite protivoklopne brigade, oklopni bataljoni 8. i 236. motorizovane brigade (glavnina u Gospiću), manji delovi 580. artiljerijske brigade, kao i oko 200 tona hrane i goriva iz zaduženja 944. pozadinske baze. U periodu od leta 1990. do marta 1991. na toj lokaciji bio je i mehanizovani bataljon 4. oklopne brigade iz Jastrebarskog, koji je zatim angažovan u Lici. Međutim kako su to bile uglavnom jedinice R klasifikacije u kasarni je bio veoma mali broj vojnika tek dovoljan za osnovno obezbeđenje objekata i tehnike.

Objekti kasarne su zbog okolnog okruženja bili jako nepogodni za dugotrajnu odbranu. Severno od same kasarne pruža se naselje Logorište, kojim vodi pravac prema Karlovcu i Turanjskom mostu preko reke Korane. Pomenuta reka teče severoistočno i istočno u odnosu na kasarnu, a naselje Turanj sa druge strane reke je pružalo odlične uslove za osmatranje i dejstvo po branjenim objektima. Južno u neposrednoj blizini je naselje Belajske Poljice kojim je vodio jedan od mogućih pravaca za izvlačenje, a zapadno kasarnu je nadvisivala uzvisina Vinica sa koje je bilo relativno lako dejstvovati po prilaznim putevima. Većina mogućih evakucionih pravaca protezali su se preko brežuljkastog zemljišta, uskih puteva ili kroz naseljene zone, što je znatno kanalisalo pravce kretanja i manevar tenkova. Tokom leta 1991. u skladu sa razvojem jugoslovenske krize preduzete su brojne mere za odbranu objekta, postavljena su minska polja i izgrađeni zakloni, uz sistematsko pojačanje ljudstva.

Krizni štab grada Karlovca naredio je još 21. avgusta 1991. pripreme za blokadu svih kasarni JNA u gradu i oko njega, mada su tenzije i incidentna atmosfera već vladali duže vreme. Delimična blokada je prerasla u opštu 12. septembra, kada je to učinjeno i na celoj teritoriji Hrvatske nakon naredbe vrhovnih vlasti. Gde je situacija dozvoljavala izvršeni su i napadi pa su brojne kasarne JNA do kraja meseca osvojene ili su se predale. Osnovna jedinica koja je vršila blokadu kasarne u Logorištu bila je 110. brigada ZNG-a, koja je osnovana 28. juna 1991. U početnom periodu ova jedinica je mahom imala lako oružje, a nakon pada prvih kasarni u sastav prima i težu tehniku, između ostaloga i jedan tenk T-55. U trenutku početka sukoba još uvek nije bila formacijski popunjena i sa slabom organizacijom.

U Logorištu do eskalacije sukoba dolazi 19. septembra, a dva dana kasnije pripadnici hrvatske specijalne jedinice policije izvršili su masakr nad 13 rezervista JNA na Koranskom mostu u karlovačkom naselju Rakovac. Zadatak deblokiranja karlovačkih kasarni dobija OG-1 (Operativna grupa) JNA čije su jedinice bile na prostoru Banije i Korduna. U periodu od 4. do 8. oktobra ova grupacija JNA izbija na desnu obalu Kupe i delimično Korane, te prelazi u odbranu. Za izvlačenje jedinica iz Logorišta nužno je bilo kontrolisati u potpunosti desnu obalu Korane, naročito naselje Turanj iz koga je dejstvovano po kasarni. Osnovna jedinica OG-1 169. motorizovana brigada iz Loznice je dezorganizovana i pred raspadom, a odredi TO nedovoljni za produžetak napada. U međuvremenu neke od kasarni u gradu su osvojene. Za nastavak operacije iz Zaječara je upućena znatno pouzdanija 9. motorizovana brigada, pod komandom potpukovnika Mome Momčilovića, koja na područje Korduna dolazi 13. oktobra. Osnovni zadatak je uz pomoć odreda TO iz Vojnića deblokirati kasarnu u Logorištu. U kasarni je bilo blokirano: 64 pripadnika JNA, 25 tenkova T-55, 15 tenkova T-34, 25 borbenih vozila, 36 artiljerijskih oruđa, 100 kamiona.

Za sva ta sredstva trebalo je obezbediti akumulatore, kiselinu za akumulatore i mnogo toga još s obzirom na to da su sva ta sredstva bila R klasifikacije. U periodu od 22. oktobra do 4. novembra sva su ta sredstva obezbeđena, a preko reke Korane, iz smera sela Goljaki, za 13 noći, i kroz napravljen prolaz u minskom polju, čamcima i delimično gazom vojnika uvlačena su u opkoljenu kasarnu.

U kasarnu je ušlo i 450 pripadnika 9. motorizovane brigade, vozača tenkova, nišandžija i vozača motornih vozila, kao i stotinak pripadnika Teritorijalne odbrane iz Vojnića (Skradska i Kosijerska četa). Vozači tenkova, nišandžije, vozači borbenih vozila, svi su oni bili vojnici JNA na odsluženju vojnog roka. Hrvatska strana uopšte nije primetila ulazak novih snaga u opkoljenu kasarnu JNA.

Proboj počinje 4. novembra 1991. u 8.40 sati ujutro nakon snažne artiljerijske pripreme iz rejona Slunjskih brda na desnoj obali Korane i iz same kasarne. Posle početnog uspeha i proboja nekoliko tenkova u blizinu Turanjskog mosta, prva dva tenka su pogodili pripadnici 110. brigade ZNG-a i ostatak kolone je stao. Poginulo je pet vojnika JNA i posle jakog otpora ZNG-a kolona JNA se pod borbom vratila u kasarnu. Bitka za kasarnu se nastavlja, pripadnici ZNG pokušavaju da uđu u kasarnu.

Komanda kasarne analizira uzroke početnog neuspeha. Uočeno je da nije bilo uzajamne podrške pešadije i tenkova. Tenkovi su bili izloženi vatri sa svih strana kroz naseljeno mesto i bez podrške pešadije JNA, uz nedovoljno borbeno iskustvo svih učesnika i neadekvatno komandovanje na nižim nivoima. Tokom kišovite noći između 4. i 5. novembra u kasarnu je ubačena, pod borbom, četa vojnika JNA, s ciljem da se podrže tenkovi.

Novi proboj počeo je 6. novembra 1991. glavnim pravcem Logorište - Belajske Poljice - Malići, gde je i položen pontonski most radi prelaska na desnu obalu Korane. Malim delom snaga demonstrativno se krenulo prema Turanjskom mostu i tako protivnik nije obraćao pažnju na pravac izvlačenja glavnih snaga.

Uz jaku artiljerijsku podršku, jedinice JNA kreću putem dugim 16 kilometara kroz raspored jedinica ZNG. Uzajamnom podrškom pešadije i tenkova put je pređen pod borbom za pet sati i oko 11 sati preko postavljenog pontonskog mosta kolona JNA počela je da prelazi Koranu. Iznenađenje je bilo potpuno. Hrvatske snage, 110, 129, 137. i 2. brigada ZNG-a su bile preneražene.

Nisu očekivali da će proboj krenuti ovim pravcem, jer na tom pravcu nije bilo mosta. O tome da JNA postavi pontonski most na Korani kod sela Malići nisu razmišljali. Evakuisane jedinice upućene su u Vojnić. Iz kasarne je deblokirano: 23 tenka T-55, devet tenkova T-34, tenk nosač mosta, tenk za izvlačenje, 13 borbenih vozila, 16 artiljerijskih oruđa i 50 kamiona. U teško oštećenoj, sada praznoj kasarni su mnogi objekti goreli i sada je bila pod vatrom JNA, što je ometalo pokušaje izvlačenja preostale tehnike i ostalog.

Kolona JNA duga nekoliko kilometara pod borbom se izvlačila kroz neprijateljski raspored dug 16 kilometara. Akcija izvlačenja je realizovana uz gubitke od 26 mrtvih i 67 ranjenih vojnika.

Ukupno gledano, uspeh za obe strane je bio polovičan. JNA je u složenim okolnostima evakuisala ljudstvo i deo tehnike iz okružene kasarne, ali je značajan deo sredstava ostao. Hrvatska strana nije ispunila osnovni cilj da osvoji kompletnu kasarnu odnosno da spreči evakuaciju i uništi snage koje su prodrle, ali je na kraju ipak došla do vrednog plena, te oslobodila snage koje su vršile blokadu za neke druge zadatke. Sa stručne strane svakako treba istaći da su uspešnim manevrisanjem tenkovske jedinice i brzim promenama težišta napada stvoreni uslovi za izvlačenje ljudi i sredstava iz objekata koji su bili nepogodni za dugotrajnu odbranu i sa terena koji je znatno ograničavao upotrebu OMJ.





Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predsednik Ebrahim Raisi uputio je oštro upozorenje zapadnom Jerusalimu


Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba objasnio je da ukrajinski konzolati više neće služiti borbenim muškarcima koji borave u inostranstvu

Estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Laanemets je ranije takođe predložio da se Ruska pravoslavna crkva označi kao teroristička organizacija


Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu podelio je najnovije procene kijevskih žrtava na bojnom polju

Snage Moskve su oslobodile još nekoliko naselja u Donbasu, rekao je Sergej Šojgu


Navodi zapadnog Jerusalima izazvali su egzodus zapadnog novca iz važne humanitarne agencije


Ostale novosti iz rubrike »