BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Putin je 1998. mogao biti „otpušten“ sa najvišeg špijunskog posla koji ga je odveo do mesta predsednika

RT: Putin je 1998. mogao biti „otpušten“ sa najvišeg špijunskog posla koji ga je odveo do mesta predsednika
23.11.2019. god.


Vladimiru Putinu je mogla da propadne karijera nekoliko meseci pre nego što je postao ruski predsednik, tvrdi bivši zvaničnik Kremlja. Kaže da je uticajni premijer učinio dva pokušaja da otpusti Putina s njegovog najvišeg posla u Saveznoj službi bezbednosti.

Putin je bio na čelu FSB-a između septembra 1998. i maja 1999. godine. Napredak u karijeri doveo ga je do toga da postane prvi potpredsednik vlade, zatim premijer, a na kraju i predsednik Rusije, 31. decembra 1999. godine, nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina.

Ali životna priča sadašnjeg predsednika možda bi bila sasvim drugačija, tvrdi bivši šef Jeljcinove administracije, Valentin Jumašev. Visoki zvaničnik Kremlja učinio je to u otvorenom intervjuu sa istaknutim rusko-američkim novinarom Vladimirom Poznerom, objavljenim u petak na Jutjubu, koji se fokusirao na zakulisnu dramu kabineta kasnih 1990-ih.

Tada je Putin bio na čelu FSB-a, dok je uticajni sovjetski i ruski diplomata Jevgenij Primakov bio premijer. Primakov je možda najpoznatiji na Zapadu, kada je otkazao državnu posetu SAD-u u martu 1999. i okrenuo svoj avion nazad iznad Atlantika, kao odgovor na NATO bombardovanje Jugoslavije. Međutim, u Rusiji su ga smatrali i mogućim naslednikom Jeljcina. U jednom trenutku, postao je Putinov de fackto glavni rival na izborima 2000. godine.

"On [Primakov] je dva puta pokušao da zbaci Putina sa mesta direktora FSB-a. Malo ljudi to zna."


 

Sastanak predsednika Vladimira Putina i predsednika Privredne komore Jevgenija Primakova 2003. godine, foto: foto: © RIA Novosti / Vladimir Rodionov.


Međutim, Jeljcin to ne bi dopustio Primakovu, rekao je Jumašev ne otkrivajući više detalja. Iz onoga što je saopštio u vezi s Jelljinovim odnosom s premijerom čvrste volje, pokojni ruski predsednik očigledno je Primakova smatrao previše autoritativnim, sovjetskog stila, da bi postao novi vođa nacije.
 
Tu je još jedan deo slagalice Jumaševog sećanja na neke telefonske razgovore sa Putinom u jesen 1998. godine. Kaže da ga je tadašnji direktor FSB-a zamolio da hitno razgovara o Primakovim zahtevima da nameće svoju volju bezbednosnoj službi - konkretno, naređujući Putinu da špijunira Grigorija Javlinskog, lidera opozicione stranke "Jabloko".

Putin je očigledno rekao da je protiv takve taktike, čak se i založio da podnese ostavku ako Jeljcin naredi stavljanje političkog protivnika pod nadzor, ali ga je Jumašev, prema njegovim rečima uverio da je i predsednik protiv toga.

Na kraju se Primakov povukao iz trke za predsednika, a kasnije je čak postao Putinov saveznik i pouzdan savetnik. Primakov je preminuo 2015. godine, u 85. godini.


Vladimir Putin tokom ceremonije otkrivanja spomenika Jevgeniju Primakovu, foto: © RIA Novosti / Ila Pitalev

Spomenik Primakovu otkriven je ispred Ministarstva spoljnih poslova u Moskvi početkom ovog meseca, a Putin ga je u govoru koji je održao na ceremoniji otkrivanja nazvao „ličnošću ogromnog kapaciteta“.


Izvor: Vostok / RT



  • Izvor
  • Vladimir Putin 1999. godine, foto: ©Sputnik / Sergey Subbotin / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »