BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Đukanović: SPC bi da upravlja Crnom Gorom, da joj određuje karakter i budući razvoj

Đukanović: SPC bi da upravlja Crnom Gorom, da joj određuje karakter i budući razvoj
18.05.2020. god.
Deo obraćanja javnosti predsednika Crne Gore Mila Đukanovića


"Crna Gora najdublje vjeruje da je put u NATO i EU to put u pouzdaniju stabilnost bez koje nema dinamičnog i kvalitetnog ekonomskog i demokratskog razvoja. Zato se i ne premišlja. I kada u EU i NATO vidimo realne slabosti, znamo da je pripadnost tim savezima jedini mogući put izlaska iz stanja permentne nestabilnosti i zaostalosti. Štaviše, to je put povratka Zapadnog Balkana svojoj evropskoj kući. Put dostizanja onog kvaliteta života koji mora pripadati i našim građanima, kao građanima Evrope 21. vijeka.


Sve ostalo su iluzije. I bezdušne igre velikih koji nam još jednom demonstriraju uvjerenje da im veličina daje pravo da se poigravaju sudbinama malobrojnih i nerazvijenih.


Zato pažljivo kreiramo i realizujemo politiku učvršćivanja stabilnosti uz istovremene napore na modernizaciji crnogorskog društva. Opterećeni nasljeđem duboko ukorijenjenih podjela u njemu. I, dakako, svjesni da prevazilaženje tih podjela traži vrijeme. Jer, emancipacija je proces koji zahtijeva istrajnost i pažljivo upravljanje. No, uvažavanje naslijeđenih razlika i pažljivo upravljanje nužnim promjenama ne znači i kolebljivost i posustajanje pred otporima evropeizaciji crnogorskog društva. Svaka neodlučnost povodom strateškog kursa kretanja savremene Crne Gore značila bi produžetak lutanja, zaostajanja, vjerovatno i fatalnog kašnjenja u potrebi da postanemo dio razvijenog demokratskog svijeta.


Jedino u tom kontekstu vidim i uzavrele nesporazume na temu odnosa Države i crkve. Nije tu riječ o zakonu, niti o imovini, jer i taj zakon i ukupna pravna i demokratska praksa, danas svakome, dakle i vjerskim zajednicama, obezbjeđuje pouzdanu imovinsku zaštitu pred nacionalnim i evropskim pravosudnim institucijama.


Riječ je o drugom. Da li je Crna Gora u stanju da uspostavi vladavinu prava koja nije samo imperativ evropske integracije, nego, prevashodno normalnog i civilizovanog života u našoj državi? 


Ili, postoje subjekti društva koji imaju ekskluzivna prava, kao što je slučaj sa SPC, koja bi da upravlja Crnom Gorom, da joj određuje karakter i budući razvoj? Preciznije, da li je Crna Gora demokratsko multietničko društvo, ili srednjevjekovno teokratsko, srbsko, kako nas podučavaju crkveni velikodostojnici. Da li je Crnoj Gori mjesto u Evropi, time i u zapadnoj hemisferi, ili na suprotnoj strani? Iz toga, logično, i da li Crna Gora treba da postoji, budući da je već napravila toliko „pogrešnih“ izbora u ovih 14 godina, ili neko drugi treba da donosi odluke u njeno ime? I ne manje važno - treba li Crna Gora da ostane nepokolebljiva u odbrani tekovina antifašizma, ili će prihvatiti samozvane mesije koji nam se preporučuju da mire žive i mrtve? Da, ako dobro čitam, mire fašiste i antifašiste. Moj odgovor je kristalno jasan. Crna Gora nije nepromišljeno izabrala. Naš izbor je nezavisnost i suverenost.


Naš izbor je multietničnost. Naš izbor je evropski sistem vrijednosti. Naš izbor je NATO kao garancija stabilnosti. Naš izbor je zaštita i afirmacija ljudskih prava i sloboda, uključujući i slobodu vjeroispovijesti. Pri čemu svaka vjerska zajednica može biti samo ravnopravna sa drugima i samo dio društva, a ne pandan državi. I naš izbor je zauvijek što god vidjeli u našem okruženju – antifašizam kao neprolazna vertikala hiljadugodišnjeg crnogorskog trajanja.", navodi se u delu obraćanja javnosti predsednika Crne Gore Mila Đukanovića. 


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: predjsenik.me/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »