BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sukob u Nagorno-Karabahu - pregled situacije - 02.10.

03.10.2020. god.

   


Pregled dešavanja na ratištu u Nagorno Karabahu za 02.10.

Mapa spornog regiona Nagorno-Karabaha


RT: Jermenija stavila vojsku u punu borbenu gotovost nakon granatiranja glavnog grada Nagorno-Karabaha  - Jerevan je stavio vojsui u punu borbenu gotovost nakon novog talasa sukoba u Nagorno-Karabahu. Ranije su vlasti izvestile da je glavni grad regije bio meta artiljerijskih udara u kojima su povređeni civili.

U granatiranju Stepanakerta, grada sa 55.000 stanovnika koji se nalazi usred spornog pograničnog regiona, ranjeno je mnogo ljudi i oštetećena je civilna infrastruktura, saopštile su jermenske vlasti. Ubrzo nakon toga usledilo je naređenje da se nacionalna vojska stavi u najviši stepen borbene gotovosti.


„Jedinice su spremne za prihvat ljudstva i tehnike. U toku je proces podizanja njihove gotovosti u puni stepen. Sve jedinice jermenskih oružanih snaga raspoređene su na odbrambene položaje”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Jermenije.



Oboren još jedan azerbejdžanski helikopter  - Ministarstvo odbrane je objavilo video snimak drugog azerbejdžanskog helikoptera koji je uništila Armija odbrane Nagorno Karabaha.

 

 

 



Jerevan: Neprijatelj pokušao da se pregrupiše i preusmeri snage - Portparol Ministarstva odbrane Jermenije Šušan Stepanjan saopštila je o konstantnoj napetosti na kontakt liniji u Karabahu.

„Na karabaško-azerbejdžanskoj liniji dodira održavana relativno konstantna napetost... U ovom trenutku napeto je u svim pravcima linije dodira... Operativno-taktička situacija se nije promenila“, napisala je Stepanjanova na Fejsbuku.

Prema njenim rečima, u nekim oblastima nastavljeno je dejstvo iz iz artiljerijskog i drugog oružja.

„Da bi poboljšao borbene formacije, neprijatelj je pokušao da se pregrupiše i preusmeri snage. Ova dejstva su na vreme primetile i presekle jedinice Armije odbrane (Nagorno-Karabaha)“, istakla je ona.


RT: Širi se sukob oko Nagorno-Karabaha: Jermenija saopštila da je oborila azerbejdžanski dron u blizini Jerevana - Borbe između Azerbejdžana i Jermenije prelile su se iz spornog regiona Nagorno-Karabah, pošto je vlada u Jerevanu saopštila da je oborila četiri azerbejdžanske bespilotne letelice nakon što je u vazdušnom napadu poginuo civil unutar same Jermenije.


Jermenske vlasti saopštile su da su se četiri azerbejdžanske bespilotne letelice pojavile na nebu iznad provincije Kotaik koja se graniči sa glavnim gradom te države, kao i provincije Geharkunik.


Tri drona su uništena ranije tokom dana, a četvrti je oboren u blizini Jerevana kasnije naveče, saopštio je jermenski premijer Nikol Pašinjan. Video snimak eksplozije brzo je dospeo na društvene mreže.


"Ostanite mirni, dejstvuje protivvazdušna odbrana“, napisao je na Fejsbuku predstavnik jermenskog Ministarstva odbrane Artsrun Ovanisjan pozivajući stanovništvo Jerevana da ne paniči

„Ponekad rakete PVO proizvode veliku buku, ali ne brinite. One su efikasne“, saošptio je Ovanisjan.

Jedan od dronova ispalio je projektil na selo Mec Masrik, blizu granice sa Nagorno-Karabahom, usmrtivši 53-godišnjeg muškarca i ranivši dva civila, saopštila je portparol Ministarstva odbrane Šušan Stepanjan. Obližnje selo Šatvan, takođe unutar same Jermenije, bilo je pod artiljerijskom vatrom.

Incidenti predstavljaju eskalaciju borbi, koje su ranije bile ograničene na sporni region Nagorno-Karabah.
Najnovije rasplamsavanje sukoba počelo je u nedelju, a obe strane su se međusobno okrivile za nasilje. Azerbejdžansku vojnu operaciju otvoreno podržava Ankara, a turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da „okupaciji Karabaha mora doći kraj“.



Nekoliko zapadnih medija izvestilo je da je Turska rasporedila militante iz Sirije kao plaćenike u Azerbejdžanu. Moskva i Pariz takođe su u tom smislu citirali obaveštajne podatke, mada su i Ankara i Baku negirali navode kao „jermensku propagandu“.

Enklava, pretežno naseljena Jermenima, Nagorno-Karabah se otcepio od sovjetskog Azerbejdžana 1988. godine. Žestoki rat 1991-1994 godine ostavio je veći deo Nagorno-Karabaha pod kontrolom etničkih Jermena, zajedno sa teritorijom koja ga povezuje sa samom Jermenijom.



Pregled političkih i drugih vesti za 02.10. 


RT: Azerbejdžan nije zatražio pomoć u Nagorno-Karabahu, ali Turska će pomoći ako se to zatraži - Čavušoglu
 - Baku nije zatražio nikakvu pomoć od Ankare u tekućem sukobu sa Jermenijom zbog sporne regije Nagorno-Karabah, rekao je turski ministar spoljnih poslova. Ipak, Turska „ne bi oklevala“ da pruži podršku ako je pita.

Ankara nije primila nijedan zvanični zahtev za pomoć od Azerbejdžana, rekao je novinarima ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ministrom spoljnih poslova Italije Luiđi di Majom. Baku je trenutno u oružanom sukobu sa Jerevanom, nakon nedavnog rasplamsavanja dugotrajnog sukoba između dve zemlje.

Ankara, koja je ranije obećala vojnu i diplomatsku podršku Azerbejdžanu u odbijanju onoga što je nazvala „jermenskom agresijom“, i dalje tvrdi da je Baku sposoban da sam osigura svoje interese. Međutim, Čavušoglu je takođe rekao da „ako se situacija ne reši“ i Azerbejdžan zaista zatraži pomoć, Turska „ne bi oklevala“ da je pruži „bez obzira na to što drugi kažu“.

Turski ministar spoljnih poslova takođe je rekao da su Turci i Azerbejdžani „jedna nacija“ koja živi u dve države. Takođe je izjavio da je „povlačenje“ Jermenije sa onoga što je nazvao „okupiranim teritorijama“ jedino rešenje za sukob i neophodan preduslov da Azerbejdžan pristane na prekid vatre.


Ako međunarodna zajednica želi da „učini nešto“, ona mora podstaći Jerevan da povuče svoje trupe iz Nagorno-Karabaha, rekao je Čavušoglu osuđujući Minsku grupu OEBS-a, koja uključuje Rusiju, SAD i Francusku, zbog „nečinjenja“ za rešavanje višedecenijskog zamrznutog sukoba između dve zemlje.

Ranije je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan odbacio zajednički poziv na mir Moskve, Vašingtona i Pariza kao neprihvatljiv i rekao da je došlo „vreme za delovanje“.

Do izbijanja sukoba došlo je prošle nedelje. Jermenija je više puta optužila Tursku da pomaže azerbejdžanskim vojnim naporima koordinišući svoje vazdušne napade, pa čak i raspoređujući turske vojne avione u zonu sukoba. Ankara je negirala optužbe i ustvrdila da njene snage ne učestvuju u sukobu.


Francuski predsednik Emanuel Makron je u međuvremenu rekao da Francuska ima "verodostojne" informacije koje ukazuju da su sirijski militanti u Nagorno-Karabah stigli preko Turske. Ranije je i Rusija izrazila slične zabrinutosti.


Erdogan: Nadam se da će Azerbejdžan nastaviti ofanzivu dok ne oslobodi svu svoju teritoriju - Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da se nada nastavku ofanzive azerbejdžanske vojske u Nagorno-Karabahu.

"Azerbejdžan je već oslobodio veliku teritoriju. Nadam se da će nastaviti svoju borbu dok ne oslobodi svu svoju teritoriju u Karabahu", rekao je Erdogan.

Nebenzja: Moskva poziva sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost i da rade na deeskalaciji - Rusija se zalaže za rešenje konflikta u Nagorno-Karabahu i ne podržava nijednu od strana protiv one druge, izjavio je ambasador Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.


„Turska nedvosmisleno podržava Azerbejdžan. Mi to znamo. Ali, to ne znači da smo mi na drugoj strani i da podržavamo Jermeniju protiv Azerbejdžana. To nije tako. Mi podržavamo pravedno rešavanje problema, prekid vatre, prekid borbenih dejstava“, rekao je Nebenzja.

"Želimo da obe zemlje prekinu sa tom eskalacijom."

Nebenzja je, takođe, rekao da internacionalizacija ovog problema neće biti od pomoći, nego da će se situacija samo još više zaoštriti.

„Moskva poziva sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost i da rade na deeskalaciji“, poručio je on.

„Konflikt u Nagorno-Karabahu nas veoma brine. Ne zbog toga što je tako blizu našim granicama, već pre svega zbog toga što nam tuđi nisu n Azerbejdžan ni Jermenija. Imamo posebne odnose sa obe zemlje“, rekao je stalni predstavnik Rusije u svetskoj organizaciji.


Lavrov i Čavušoglu razgovarali o eskalaciji situacije u Nagorno-Karabahu - Šefovi diplomatija Rusije i Turske, Sergej Lavrov i Mevlut Čavušoglu razgovarali su o eskalaciji situacije u Nagorno-Karabahu i istakli da je nedopustivo uvlačenje militanata iz drugih regiona u sukob, saopštilo je rusko Ministarstvo inostranih poslova.


„Temeljno je razmotrena eskalacija napetosti oko Nagorno-Karabaha. Ministri su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog aktuelne oružane konfrontacije i založili za momentalni prekid borbenih dejstava. Istaknuta je nedopustivost uvlačenja u sukob militanata ilegalnih oružanih formacija iz drugih regiona, kao i zahtev za maksimalno izbalansiranim koracima u pogledu pružanja političko-diplomatske pomoći Bakuu i Jerevanu“, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Istovremeno, potvrđena je spremnost za tesnu koordinaciju akcija Rusije i Turske radi stabilizacije situacije, kako bi se rešavanje nagorno-karabaškog konflikta što pre vratilo u mirni pregovarački kolosek.

„S ruske strane skrenuta je pažnja na napore koje preduzimaju kopredsedavajući Minske grupe OEBS-a, uključujući zajedničku izjavu predsednika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske, datu 1. oktobra 2020. godine“, navodi se u saopštenju.


Zaharova: Neodgovorni postupci trećih strana u regionu Nagorno-Karabaha mogu da izazovu dalju eskalaciju - Portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da neodgovorni postupci trećih strana u regionu Nagorno-Karabaha mogu da izazovu dalju eskalaciju i destabilizaciju i izvan Kavkaza. Bilo kakve „ratničke“ izjave trećih strana u vezi s tim regionom su kontraproduktivne, istakla je ona.

„U kontekstu dramatičnih događaja u Nagorno-Karabahu smatramo da su kontraproduktivne i neodgovorne bilo kakve ratničke izjave i akcije trećih strana koje mogu da podstaknu dalju eskalaciju što može dovesti do destabilizacije u Zakavkazju uz nesagledive posledice“, upozorila je portparolka na redovnom brifingu za novinare.


Ona je dodala da zvanična Moskva poziva na uzdržanost obe strane u konfliktu i istakla da rešavanje situacije mirnim putem nema alternativu.

Putin, Makron i Tramp pozvali na hitno okončanje borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu - Predsednici Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske usvojili su izjavu o situaciji u Nagorno-Karabahu. Vladimir Putin, Emanuel Makron i Donald Tramp pozvali su na hitno okončanje borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu. Predsednici su pozvali Azerbejdžan i Jermeniju da bez preduslova obnove pregovore o Nagorno-Karabahu. 


„Predsednik Ruske Federacije, predsednik Sjedinjenih Američkih Država i predsednik Republike Francuske, predstavljajući države kopredsedavajuće Minske grupe OEBS-a, najoštrije osuđuju eskalaciju nasilja na kontakt liniji u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu“, navodi se u saopštenju.

„Pozivamo lidere Jermenije i Azerbejdžana da odmah preuzmu obaveze u dobroj veri i bez postavljanja preduslova za nastavak pregovora o rešavanju situacije uz pomoć kopredsedavajućih Minske grupe OEBS-a“, navodi se u izjavi lidera zemalja kopredsedavajućih Minske grupe.

Predsednici Rusije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država takođe smatraju da treba odmah zaustaviti borbena dejstva u Nagorno-Karabahu.

„Pozivamo na hitni prekid borbenih dejstava između oružanih snaga strana učesnica“, ističe se u zajedničkoj izjavi.
U izjavi se dodaje i da predsednici žale zbog žrtava i izražavaju saučešće porodicama ubijenih i ranjenih.

Erdogan: Neprihvatljivo da Minska grupa sada traži prekid vatre u Nagorno-Karabahu - Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je Minsku grupu OEBS-a za pozive na prekid vatre u Nagorno-Karabahu, nazvavši ih "neprihvatljivim".


„Neprihvatljivo je da Minska grupa sada traži prekid vatre u Nagorno-Karabahu. Oni treba da zahtevaju da se prvo Jermenija povuče sa okupiranih teritorija Nagorno-Karabaha“, rekao je Erdogan obraćajući se parlamentu.

Turski predsednik smatra da se dugoročni mir na Kavkazu neće obezbediti sve dok Jermenija ne napusti sporne teritorije u Karabahu.

„Ako Jermenija napusti okupirane azerbejdžanske zemlje, u regionu će se postići dugoročni mir“, rekao je Erdogan.


Sastanak Saveta bezbednosti Rusije o situaciji u Nagorno Karabahu - Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je učesnike sastanka Saveta bezbednosti Rusije da se priprema zajednička izjava predsednika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske o situaciji u Nagorno Karabahu, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.


„Na sastanku je posebna pažnja posvećena situaciji na kontakt liniji u Karabahu“, rekao je Peskov. „Još jednom je izražena krajnja zabrinutost zbog borbi“, dodao je on.

„Vladimir Putin obavestio je učesnike sastanka o pripremi zajedničke izjave predsednika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske o Nagorno-Karabahu“, istakao je Peskov.

Na sastanku je konstatovana izuzetna opasnost u vezi sa prebacivanjem u Nagorno-Karabah militanata iz Sirije i Libije.  


Peskov: Bilo kakvo učešće trećih strana u sukobu može imati krajnje negativne posledice - Bilo kakve izjave o mogućoj podršci jedne od strana u sukobu u Nagorno-Karabahu su veoma štetne i mogu imati krajnje negativne posledice, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„Kao prvo, smatramo da je izjava o mogućoj vojnoj podršci jednoj od strana prilično provokativna za dalju eskalaciju napetosti. Kao drugo, smatramo da su takve izjave sada veoma štetne. I, naravno, verujemo da bilo kakvo učešće trećih strana u tom sukobu može imati krajnje negativne posledice“, rekao je Peskov.

On je dodao da su, prema saopštenju Ministarstva spoljnih poslova, u Nagorno-Karabahu krajnje zabrinuti zbog tog prebacivanja ljudi iz trećih zemalja.



  • Izvor
  • Tanjug
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije ponovo su izvršile udare na teritoriju poluostrva Krim. Cilj udara ATACMS-a bio je aerodrom Belbek, gde je, prema otvorenim izvorima, izbio požar.


Marija Zaharova je na današnjem redovnom brifingu bila u prilici da odgovori na čak tri pitanja vezana za Srbiju – jedno o novoj vladi Srbije i dva o odnosima...

Neuspeh da se „odmah“ okonča ofanziva na Rafu bi potkopao odnose, navodi se u saopštenju


Moskva treba da brine i o „oružju i puteru“, izjavio je predsednik

Ukrajinski poslanici tvrde da ograničenja na ciljeve koji se mogu gađati zapadnim oružjem daju prednost Moskvi


Sve u svemu, udeo muslimanskog biračkog tela se postepeno povećava. U jednom broju okruga broj muslimana se kreće od 10 do 40% birača, ima mesta gde ih ima više...


Ostale novosti iz rubrike »