BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sukob u Nagorno-Karabahu - pregled situacije - 10.11.

11.11.2020. god.

  


Pregled dešavanja na ratištu u Nagorno Karabahu za 10.11.

Mapa spornog regiona Nagorno-Karabaha


 Interaktivna mapa bojevih dejstava (pogledajte ovde u novom prozoru)

Gubici Azerbejdžana prema podacima Jermenije


 

 

 

 

 

 

 

 

Dejan Berić o situaciji

 

 

Šta podrazumeva prekid rata u Nagorno-Karabahu posredovan od strane Rusije Lideri Rusije, Jermenije i Azerbejdžana potpisali su zajedničku izjavu o prekidu rata u Karabahu. Ruski predsednik je saopštio na šta su se zaraćene strane obavezale.


- Prekid vatre stupa na snagu u ponoć 10. novembra po moskovskom vremenu;

- Azerbejdžan i Jermenija će ostati na trenutnim položajima;


- Jermenija i Azerbejdžan će razmeniti ratne zarobljenike;


- U Karabahu, duž kontakt linije i duž koridora koji povezuju Jermeniju i Karabah, biće raspoređeni ruski mirovnjaci - ukupno 1960 ljudi sa lakim naoružanjem, 90 oklopnih transportera i 380 drugih vozila i specijalističke opreme;





- Svi transportni čvorovi će biti deblokirani;

- Ruski mirovnjaci biće raspoređivani paralelno sa povlačenjem jermenske vojske. Ruski kontingent će ostati u Nagorno-Karabahu narednih pet godina, što će se automatski produžiti ako nijedna strana u roku od šest meseci pre isteka tog roka ne zatraži njihovo povlačenje;

- Za obezbeđivanje efikasne primene svega dogovorenog, mirovnjaci će formirati centar za nadgledanje poštovanja prekida vatre;

- Jermenija će vratiti region Kelbadžar Azerbejdžanu do 15. novembra, a Lačin do 1. decembra, dok će lačinski koridor (širine 5 kilometara) ostati u rukama Jermena, kako bi se obezbedila veza Jermenije i Nagorno-Karabaha, bez uticaja na status Šuše. Osim toga, Jermenija do 20. novembra mora da preda Agdamski i deo Gazahskog regiona Azerbejdžana koji trenutno drži;

- U naredne tri godine biće razvijen plan za izgradnju nove saobraćajnice uz Lačinski koridor, koja će obezbediti vezu Stepanakerta i Jermenije i na njoj će biti raspoređen ruski kontingent. Azerbejdžan će garantovati bezbednost prevoza u Lačinskom koridoru svim civilima;



- Izbeglice će se vratiti u svoje domove u Nagorno-Karabahu, što će kontrolisati visoki predstavnik UN za izbeglice;

- Sve ekonomske i saobraćajne veze u regionu biće deblokirane. Jermenija će obezbediti saobraćajne veze između zapadnih delova Azerbejdžana i Nahčivanske autonomne republike sa ciljem protoka ljudi, robe i usluga u svim pravcima. Kontrolu će vršiti ruske granične trupe. Po dogovoru će biti izgrađene nove saobraćajnice između zapadnih delova Azerbejdžana i Nahčivanske autonomne republike.


RT: Lider Nagorno-Karabaha priznao vojni poraz: Krivi bliskoistočne plaćenike, koronavirus, umor i turske dronove Jermenske snage koje su se borile u spornom Nagorno-Karabahu bile su iscrpljene i na ivici slamanja, do trenutka kada su sa Azerbejdžanom dogovoreni uslovi primirja, rekao je lider regiona.

Jerevan je u ponedeljak potpisao mirovni sporazum uz posredstvo Rusije sa Bakuom, odrekavši se velikih delova azerbejdžanske teritorije koju su ranije kontrolisale etnički jermenske snage Nagorno-Karabaha. Najviši zvaničnik otcepljenog regiona Araik Arutjunjan, koji je takođe potpisao primirje, saopštio je razvoju događaja, priznajući vojni poraz u TV obraćanju.




Rekao je da su ustupci Azerbejdžanu sprečili potpuni gubitak Nagorno-Karabaha, što bi se dogodilo za nekoliko dana da su se neprijateljstva nastavila. Odbrambene snage bile su iscrpljene izbijanjem koronavirusa i više od 40 dana borbe protiv jačeg protivnika, objasnio je Arutjunjan. Turski dronovi i plaćenici sa Bliskog istoka koji se bore za Azerbejdžan, preokrenuli su tok borbi, rekao je on.

 

De fakto predaja se dogodila nakon gubitka strateški važnog grada Šušija, koji je, priznao je Arutjunjan, pod punom kontrolom azerbejdžanske strane od subote. To je odbrambene snage koštalo mnogih života i dovelo do neprijateljstava na periferiji glavnog grada regiona, Stepanakerta.

„Da su borbe došle do naše pozadine, posledice po front bile bi nepovratne“, rekao je političar.

Nagorno-Karabah se otcepio od Azerbejdžana početkom devedesetih godina u dugotrajnom ratu, koji je sam region i okolna azerbejdžanska područja ostavio pod kontrolom svoje samoproglašene vlade. Tokom nedavnih neprijateljstava, azerbejdžanske snage, koje je podržala Turska, povratile su veći deo teritorije.

Primirje, koje je posredovala Rusija, ostavlja deo Nagorno-Karabaha, kao i kopneni koridor koji ga povezuje sa jermenskom teritorijom pod nadzorom Stepanakerta. Ruski mirovnjaci raspoređeni su u to područje kako bi razdvojili zaraćene strane.

Vest je izazvala previranja u Jermeniji, koja je vojno podržavala Nagorno-Karabah. Preko noći besna gomila upala je u zgradu parlamenta i rezidenciju jermenskog premijera Nikol Pašinjana, kojeg krive za poraz.


RT: Ruski mirovnjaci počeli sa raspoređivanjem u Nagorno-Karabahu u okviru mirovnog sporazuma između Jermenije i Azerbejdžana 
Nekoliko minuta nakon potpisivanja mirovnog sporazuma između Jermenije i Azerbejdžana, Rusija je počela da raspoređuje mirovne snage u sporni region Nagorno-Karabah. Avioni i kolone vozila već su na putu.


Nekoliko transportnih aviona Il-76 poletelo je iz Uljanovska, noseći prvu grupu mirovnih trupa, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rusije oko 02:30 po moskovskom vremenu.

Video koji je objavilo Ministarstvo odbrane prikazuje konvoj sastavljen od kamiona, oklopnih transportera i drugih pomoćnih vozila koji se takođe probija do regiona.


Iako Ministarstvo odbrane nije razjasnilo gde je tačno konvoj snimljen, na video snimku koji je ekskluzivno dobio RT, vidi se veći broj vojnih vozila koja stižu u jermenski grad Goris, udaljen oko 90 kilometara od Stepanakerta.


Sporazum, koji je stupio na snagu u ponoć po moskovskom vremenu, predviđa raspoređivanje 1.960 ruskih vojnika, 90 oklopnih vozila i 380 drugih vozila.

Ministarstvo odbrane saopštilo je da će 15. Izdvojena motorizovana brigadna iz Centralne vojne oblasti biti određena za mirovne snage i činiće glavni oslonac raspoređivanja. Njihovo komandno mesto biće postavljeno u blizini Stepanakerta, glavnog grada sporne regije.

Te snage će zameniti jermenske koje su trenutno raspoređene duž linije kontrole i obezbediti koridor između preostale teritorije Nagorno-Karabaha i same Jermenije nakon teritorijalnih ustupaka za koje se Jerevan obavezao Bakuu. Sporazum predviđa da mirovnjaci ostanu pet godina, sa automatskim produženjem na pet godina, ukoliko se ne usprotivi jedna od strana.

Primirje, koje je azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev ocenio kao „istorijsko“, a jermenski premijer Nikol Pašinjan opisao kao „bolno“, ali neophodno, usledilo je nakon šest nedelja teških borbi u tom području.

Nagorno-Karabah, etnička jermenska enklava nekada u granicama Sovjetske Republike Azerbejdžan, otcepio se 1991. godine kada je Sovjetski Savez počeo da se raspada. Sukob je zamrznut primirjem 1994. godine, ali je ponovo izbio krajem septembra.


Situaciju je pogoršala činjenica da je Azerbejdžan dobio aktivnu podršku od članice NATO-a Turske, dok je Jermenija članica Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti, vojnog saveza sa Rusijom.


Azerbejdžan je saopštio da će turski mirovnjaci takođe biti raspoređeni u regionu, ne pružajući dodatne detalje. Ankara je podržala Baku u naporima da se reši sukob oko onoga što Azerbejdžan naziva „okupiranim teritorijama“.



  • Izvor
  • Tanjug
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U oblasti korporativne ishrane, aplikacija Ordera pretstavlja inovativno rješenje u zadovoljavanju potreba zaposlenih. Sa modulima kao što su Topli obrok, Ketering, Restorani, Onlajn Šop, Ordera nudi velike mogućnosti za...


Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Ostale novosti iz rubrike »