BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Trgovci ljudskim kostima

Trgovci ljudskim kostima
03.01.2008. god.

Informacije o „nestalim licima” tokom rata u BiH staju između 150 i 1.000 konvertibilnih maraka, a o masovnoj grobnici, u zavisnosti od zainteresovanosti suprotne strane, od petnaest do trideset hiljada. Izmeštanje grobnica i prodaja kostura u Bosni i Hercegovini deo su svakodnevice u traženju nestalih. Prebacivanjem posmrtnih ostataka sa jednog na drugo mesto želi se sakriti zločin, dok je prodaja leševa za ljude pomračenog uma i časti postala unosan biznis, kaže Milan Ivančević, službenik Kancelarije za traženje nestalih i zarobljenih lica Republike Srpske.U zavisnosti od interesovanja rodbine, odnosno organa i institucija Republike Srpske, ali i BiH, cene se kreću od sto pedeset do hiljadu konvertibilnih maraka koliko „košta” jedan leš, na primer, na Ozrenu. Cene informacija o masovnoj grobnici su između petnaest hiljada do trideset hiljada konvertibilnih maraka.– Jesenas je jedan Bošnjak od nas tražio 1.600 konvertibilnih maraka za sedam, danas, skeletnih ostataka pripadnika Vojske Republike Srpske koji su, kako nam je tada pričao, bili pokopani na groblju Klenovac na Ozrenu. Ponudu smo odbili pošto za te namene nismo predvideli novac. Kada smo kasnije došli na taj lokalitet zatekli smo sedam praznih grobnih mesta iz kojih su ekshumirani i ko zna gde prebačeni posmrtni ostaci Srba koji su bili žrtve divljanja mudžahedina – pojašnjava Ivančević i ističe da je „svoje usluge do sada najbolje naplatio jedan Bošnjak iz Sarajeva koji je podatke o masovnoj grobnici u ovom gradu srpskoj strani naplatio čak trideset hiljada maraka”. O tome je pre devet godina pričala i tadašnja predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić.

Prošle godine na lokalitetu Golo brdo na Ozrenu, članovi Komisije morali su da plate hiljadu i po konvertibilnih maraka jednom Bošnjaku iz susednog sela koji im je pokazato tri pojedinačna grobna mesta na kojima su zaista bili skeleti umorenih srpskih boraca.

Slobodan Škrba, član republičke komisije za traženje nestalih i zarobljenih lica, kaže da je pre sedam godina jedna državna pravosudna institucija platila informacija o zločinu, ali i o dva grobna mesta na kojima je, kasnije, pronađeno dvanaest posmrtnih ostataka civila.

– Novac je trenutno naš glavni problem. Da ga imamo problemi bi se sigurno rešili. A opet, kada ima novca onda druga strana počinje da taktizira. Jer kada se obelodani da je novac u igri onda se za njega otimaju bar dve struje na suprotnoj strani – tvrdi Škrba.

– Sumnjam da ćemo ikada pronaći 1.246 nestalih. Jer uporedo sa procesima koji se vode pred Tribunalom u Hagu, na terenu se izmeštaju i grobnice. Primer za to su masovke koje smo davno locirali u sarajevskom naselju Dobrinja u kojima je pokopano više stotina Srba. Kada su u Hagu počeli procesi Bošnjacima za koje se sumnja da su počinili zločin na tom području, te grobnice su izmeštene. Za razliku od suprotne strane kojoj pomažu islamske zemlje, mi nemamo novac da platimo informacije o pojedinačnim grobnim mestima i „masovkama”. Želimo li privesti kraju ono za šta imamo čvrste dokaze, onda bi i država morala za te potrebe izdvojiti novac. Bez toga se, nažalost i našu, ljudsku, nesreću, danas zaista ne može, opet će Ivančević.

Nedeljko Mitrović, predsednik republičke organizacije za traženje nestalih, kaže da je „proces traženja veoma često obojen političkim interesima”.

– Sumnjam da je ikada posle rata, u traženju nestalih i zarobljenih lica, iskazana volja i dobra namera da nam se pomogne kako bi se posao priveo kraju. Zbog toga sumnjam da će se sve završiti do 2011. godine koja je određena kao poslednji rok do koga bi se trebali pronaći svi nestali – kaže na kraju Nedeljko Mitrović.



  • Izvor
  • Opština VIšegrad
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Specijalni izaslanik Rusije u Kabulu izjavio je da Nju Delhi i Moskva imaju slične pristupe avganistanskoj krizi


Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »