BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Koštunica: U EU samo sa Kosovom kao sastavnim delom

Koštunica: U EU samo sa Kosovom kao sastavnim delom
28.02.2008. god.

"Naša pozicija je da je teritorijalni integritet Srbije više nego važan", rekao je premijer Koštunica za rusku televiziju na engleskom jeziku "Rusija danas" (Rušia Today), odgovarajući na pitanje da li se Srbija, uzimajući u obzir njeno zalaganje za teritorijalni integritet i poziciju većine članica EU u odnosu na Kosovo, neće priključiti EU.

"Kosovo nije samo pitanje celovitosti Srbije i njenog teritorijalnog integriteta. To je veoma važan deo Srbije koji je vezan za srpski identitet, a možda je najbolji dokaz za to da Srbi, gde god žive - u Crnoj Gori, Republici Srpskoj, širom sveta, naša dijaspora reagovala je na rasparčavanje Srbije i jednostrano proglašenje nezavisnosti", rekao je Koštunica.

Ističući da je Srbija pre mnogo godina odredila svoj interes za pristupanje EU, prevazišla neke prepreke i načinila veoma ozbiljne korake, Koštunica je rekao da kada dođe do "bilo kakvih daljih pregovora o članstvu u EU, moramo jasno da kažemo šta je teritorija Srbije koju EU priznaje".

"To je za nas samo Srbija sa Kosovom kao svojim sastavnim delom", istakao je srpski premijer.

Koštunica je rekao da u pregovorima sa Briselom postoje dve prepreke.

"Prvo - šta je Srbija. Za nas, Srbija uključuje Kosovo, to je po našem Ustavu. S druge strane, mi imamo još jedan problem sa EU, to je civilna misija za koju je odlučeno da bude upućena na Kosovo, što takođe narušava teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, jer su mnoge članice EU već priznale nezavisnosti Kosova", rekao je predsednik srpske vlade, dodajući da je to za njega "principijelna stvar".

"Srbija u stvari ne može da prihvati da na kraju bude jedina članica EU čiji se teritorijalni integritet ne priznaje", rekao je Koštunica i dodao da "tu ne treba da bude kalkulacija kada do toga (pregovora) dođe".

Na pitanje da li postoji šansa da Srbija pokuša da zadrži "bar severni deo" Kosova naseljen Srbima, premijer je rekao da je njegov pristup Kosovu principijelan jer podrazumeva da "Srbija brani ne samo Kosovo, već princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta".

"Razmišljanjem o samo jednom delu Kosova, bilo kakvoj podeli Kosova, Srbija više ne sledi nešto što je od početka bilo osnova našeg pristupa", rekao je Koštunica i dodao da je svaka vrsta podele pokrajine suprotna teritorijalnom integritetu Srbije.

Premijer je dodao da Srbija "nikada ne može da izgubi nešto što joj pripada" i da je više nego siguran da "dok postojimo kao nacija, Kosovo će biti deo Srbije".

Najefikasnije sredstvo ili oruzje u borbi Srbije je legalitet i insistiranje na teritorijalnom integritetu, istakao je Kostunica.

Premijer je rekao da će ambasadori, pozvani na konsultacije iz zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova, ostati na konsultacijama "određeni vremenski period", jer treba da se vidi "kako će se stvari odvijati".

On je naveo da je "prvi talas priznavanja Kosova u ovom trenutku zaustavljen" i "neke zemlje koje su se borile za priznanje nezavisnosti Kosova sada odlažu takvu odluku".

Na pitanje da li je Srbija razmatrala prekid diplomatskih odnosa sa zemljama koje su priznale Kosovo ili o ekonomskim sankcijama Kosovu, premijer je rekao da su Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova pripremili "neke planove", da su na raspolaganju "sve moguće diplomatske mere" a da je u ovom trenutku odlučeno da ta mera bude pozivanje ambasadora.

"Mi razmišljamo i o drugim merama...ima prilično velik broj mera o kojima razmišljamo", rekao je Koštunica, dodajući da "ne želi da govori ni o jednoj konkretnoj meri" a da će "određena ekonomska saradnja biti nastavljena" i da se razmišlja o podizanju tužbe protiv zemalja koje priznaju nezavisnost pokrajine.

"To pitanje nije za mene. To je za nekog drugog. Za nekog ko stoji iza priznanja jednostrane deklaracije nezavisnosti Kosova", rekao je premijer.

Govoreći o prekjučerašnjoj poseti vicepremijera Rusije i kandidata na predsedničkim izborima Dmitrija Medvedeva, predsednik Vlade Srbije je rekao da je ona bila veoma važna i za Srbiju i za Rusiju, i za rusko-srpske odnose.

"Ona je došla u pravom trenutku. Dve godine Srbija i Rusija se zajednički bore za nešto što nije samo teritorijalni integritet i suverenitet Srbije - koji znači ostanak Kosova u sastavu Srbije, već i za pravu zaštitu međunarodnih normi i nekih temeljnih principa međunarodnog prava, počev od Povelje UN i Rezolucije 1244".

"Bilo je važno da napravimo presek šta smo uradili do sada i vidimo koji su naši dalji koraci", istakao je Koštunica, dodajući da je saradnja između Beograda i Moskve "još važnija posle 17. februara, kada je zaista narušeno međunarodno pravo".

Premijer je naveo da se Rusija, Kina, Indija i neke evropske zemlje, kao što su Španija, Češka, Slovačka, Grčka i Kipar, zalažu za poštovanje Povelje UN i Završnog akta iz Helsinkija, koji garantuje teritorijalni integritet i suverenitet.

"Zašto bi Srbija bila izuzetak od tog pravila", upitao je Koštunica.

Premijer je istakao i da je poseta Medvedeva bila važna i zbog ekonomske saradnje.

"Zaista pozdravljamo ulaganja ruskih kompanija u Srbiju", rekao je on, dodajući da je važna i saradnja u oblasti kulture i obrazovanja.

"Voleli bismo da vidimo ruske studente da dobijaju stipendije za studije u Srbiji i Srbe da dobijaju stipendije od ruske vlade da studiraju u Rusiji", rekao je predsednik Vlade Srbije u intervjuu ruskoj televiziji.



  • Izvor
  • PressOnline
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »