BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Vaskršnja poslanica 2008. godine

Vaskršnja poslanica 2008. godine
25.04.2008. god.

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA
SVOJOJ DUHOVNOJ DECI
O VASKRSU 2008. GODINE


PAVLE

PO MILOSTI BOŽIJOJ PRAVOSLAVNI ARHIEPISKOP PEĆKI, MITROPOLIT BEOGRADSKO-KARLOVAČKI I PATRIJARH SRPSKI, SA SVIM ARHIJEREJIMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, SVEŠTENSTVU, MONAŠTVU I SVIMA SINOVIMA I KĆERIMA NAŠE SVETE CRKVE: BLAGODAT, MILOST I MIR OD BOGA OCA, I GOSPODA NAŠEGA ISUSA HRISTA, I DUHA SVETOGA, UZ RADOSNI VASKRŠNJI POZDRAV:
HRISTOS VASKRSE!
VAISTINU VASKRSE!

Danas se sve i sva ispuni svetlošću: i nebo, i zemlja, i podzemni svet.
Stoga neka sva tvorevina praznuje Vaskrsenje Hristovo, jer se njime učvršćuje.

Ovim rečima velikog crkvenog pesnika čestitamo vam Praznik Hristovog Vaskrsenja i pozdravljamo vas, draga deco duhovna, sveradosnim pozdravom:

HRISTOS VASKRSE!

Posle Velikog Petka, najveće tragedije čovečanstva, ali i slave Božje, kada je čovek bio nemilosrdni sudija Ljubavi Božjoj, kada je osudio na smrt Bogočoveka Hrista, kada su laž, prevara i obmana hteli da likuju nad Raspetim Hristom, kada su se nebo, i zemlja, i podzemni svet postideli nedelâ roda ljudskoga i tama sve obuzela – evo nam Dana PROLASKA i PRELASKA Bogočoveka Hrista iz smrti u život, iz tame groba u svetlost Dana. Evo Dana nad danima, Vremena nad vremenima, kada Vaskrsli Gospod pokida okove greha, smrti i đavola, kojima čovečanstvo, a sa njim i celokupna priroda, behu okovani! Evo Dana naše slobode i radosti! Vaskrsenjem Hristovim sve i sva ispuni se novom svetlošću večnog života. Zato, radujmo se i veselimo se Pashi Gospodnjoj, Prazniku slobode i života! Sužnji tame najviše se raduju slobodi svetlosti. Vaskrsenjem Hristovim pobeđena je vekovna nepravda koju su greh i smrt nanosili čoveku. Sveti apostol Pavle u vaskršnjem ushićenju pobedonosno pita: Smrti, gde ti je žalac? Ade, gde ti je pobeda? Nema ih! – jer je žalac smrti polomljen, ad ispražnjen, a sužnji ada oslobođeni.
Svetlost sveta kao Sunce novog života zasija iz groba, kao što pre stradanja zasija na gori Tavoru. Neka se sva tvorevina raduje Vaskrsenju Hristovom, jer slabo i nemoćno postaje jako i moćno, učvršćuje se. U Vaskrsenju Hristovom čitav univerzum se izmenio. Zato ono jeste novo stvaranje sveta i novo rađanje čoveka, ovog puta iz samog Života koji Vaskrsli Hristos daruje svetu i čoveku. „Ja sam Put, Istina i Život”, kaže za Sebe Gospod.
Vaskrsli Hristos javio se ženama mironosicama i preplašenim apostolima, koji se zbog straha od Judejâ bejahu razbežali, sabra ih oko Sebe i učvrsti ih u veri rečima: Ne plašite se! Ja pobedih svet! – svet koji Ga je pre samo nekoliko dana osudio i razapeo na krstu. Upravo tako, On danas i uvek sabira sve nas oko Sebe i jednako poručuje: Ne bojte se, jer Ja pobedih svet! Videvši i iskusivši slavu Njega Vaskrsloga, slavimo Ga i kličemo svetu: Hristos vaskrse, narodi! Hristos vaskrse, slavite! Hristos vaskrse, verujte! – Jer, „propovedamo ono što oči naše videše, ruke naše opipaše”, kako kaže sveti apostol i jevanđelist Jovan Bogoslov, „da i vi verujući život večni imate”. Naša vera je vera krsnovaskrsnog iskustva. Mi znamo i zato verujemo. Znanje stečeno iskustvom jeste najveća potvrda vere.
Pre Svoga stradanja, pogrebenja i Vaskrsenja, Gospod izvede trojicu Svojih učenika na goru veoma visoku. To beše gora Tavor. Na njoj, u tajni svoga Preobraženja, otkri im tajnu Svoga bogočovečan­skog bića, koje će njima i celom svetu biti opitno poznato po Njegovom Vaskrsenju. Projavljivanje božanske sile i slave bi propraćeno svetlošću netvarne blagodati koja jeste u Hristu i koju svet primi Vaskrsenjem Njegovim. Svet bez Hrista jeste svet mraka. Svet sa Vaskrslim Hristom – svet je večne svetlosti, svetlosti koja osvetljava svaki deo naše duše, našeg bića. Zato i jesmo deca svetlosti. Od Njega, Svetlosti života, i mi primismo svetlost da svetlimo svetu. Zato nam Gospod i poručuje: „Tako da se svetli svetlost vaša pred ljudima, da vide vaša dobra dela i proslave Oca vašega koji je na nebesima.”
Samo Vaskrsli Hristos jeste krajeugaoni Kamen naše vere i našeg života. Istovremeno, On je krajeugaoni Kamen i bogočovečanska Glava naše svete Crkve. Drugog kamena niko drugi ne postavi, niti može postaviti. Kad učenici upitaše svetog Jovana Krstitelja da li je on onaj koji treba da dođe ili drugog da čekaju, on im odgovori: „Ja nisam dostojan ni remena odrešiti na obući Njegovoj!“ To reče sveti Prorok i Preteča i Krstitelj Gospodnji Jovan, koji položi ruku svoju na glavu Spasitelja. Ako on, najveći među rođenima od žene, tako kaže, kako je onda moguće da neko proglasi sebe vidljivom glavom Crkve, nepogrešivim vikarom Sina Božjeg na zemlji? Bože sačuvaj! Naša sveta Crkva sa svojim sveštenstvom i vernim narodom čvrsto stoji u hristovaskrsnoj veri svetih proroka, apostola, mučenika i svetitelja. Istovremeno, mi smo Crkva kojoj Bog daje snagu da bude i Crkva dijaloga sa svim ljudima i narodima, sve prizivajući na prosvećenje svetlošću Vaskrsloga Hrista. Ne zatvaramo se u sebe niti Hrista zatvaramo u uske granice svoga razuma. Naprotiv, svedočimo Svetlost svetu i drugima, svedočimo Istinu poput svetih apostola, svetitelja, mučenika i prepodobnih. To je ono po čemu nas svet prepoznaje da smo Hristovi, jer, kako kaže sveti apostol Pavle: „Svima sam bio sve samo da bih nekoga pridobio za Jevanđelje Hristovo...”
Šta za nas koji živimo dve hiljade godinâ posle Vaskrsenja Hristovog predstavlja Vaskrsenje Hristovo? Da li samo uspomenu ili sećanje? Da li samo običajno slavljenje ili nešto mnogo više i dublje? Blagodat Vaskrsenja Hristova je neiscrpni izvor spasenja čoveka i sveta u svakom vremenu i prostoru. To je apsolutna i potpuna promena čoveka i sveta koju Bogočovek Hristos svojim Dolaskom i Vaskrsenjem donese. Dakle, istu i jednaku snagu i moć ima Vaskrsenje Hristovo i za njegove savremenike i za nas koji ga posle dvadeset vekova slavimo. Sveti apostol Pavle uverava da sa Hristom večno živimo, jer „jednim opravdanjem (Vaskrsenjem) dođe na sve ljude opravdanje života!...” (Rm 5, 18). „...Hristos, ustavši iz mrtvih, više ne umire, smrt više ne vlada njime... Tako i vi smatrajte sebe da ste mrtvi grehu, a živi Bogu u Hristu Isusu, Gospodu našem” (Rm 6, 8–11). Vaskrsenjem su spaseni i prošlost i sadašnjost, i budućnost.
U ove dane pashalne radosti, u vreme božanske milosti prema svima i svakome, ne možemo, a da se ne setimo ljudske nepravde i nasilja moćnikâ ovoga sveta nad našim Kosovom i Metohijom, nad Srbijom i celokupnim srpskim narodom. Kosovo i Metohija su sastavni deo života svakog pravoslavnog Srbina, kao što je i svaki Srbin neraskidivo povezan sa Kosovom i Metohijom. Znajući to, kreatori ove istorijske nepravde upravo su hteli da nam nanesu najdublju moguću ranu, neizrecivi bol i patnju – bol i patnju koja nas upućuje na jedinstvenu, spasonosnu golgotsku patnju Gospoda našega.
Kosovo i Metohija nije samo pitanje srpske teritorije. Pre i iznad svega, to je pitanje našeg duhovnog bića, jer smo se sa Kosovom i Metohijom rađali, rasli, živeli i sazrevali kao ličnosti i kao narod, živeli i umirali sa kosovskim zavetom: „Zemaljsko je zamalena carstvo, a nebesko uvek i doveka!” Zato je pitanje Kosova i Metohije toliko životno, psihološki i duhovno-mistički vezano za svakog od nas. Dobro to znaju silnici ovoga sveta i upravo žele kolektivno da povrede i kazne pravoslavni srpski narod; žele da ga slome i satru, da od njega naprave bezobličnu masu, da mu oduzmu srce iz nedara... Pokoravajući se Hristovoj volji i nauci, mi obelodanjujemo njihovo bezakonje, njihovo licemerstvo, po mnogo čemu slično onom Pilatovom pranju ruku u krvi Pravednika.
Imajući Kosovo i Metohiju u srcu, u neprestanom staranju za našu braću i sestre i sve koji onde pate, imajući živo Kosovo i Metohiju dano­noćno u sebi, niko nam ga nije oteo i ne može nam ga oteti. Otadžbina je srce čoveka, kaže jedan pesnik. Mi smo u svoja srca postavili Kosovo i Metohiju. Pozivamo sve pravoslavne Srbe da kosovski zavet u potpunosti ispunimo, a to je svetolazarevski zavet. Ako držimo taj zavet, niko nam neće oteti Kosovo i Metohiju, ni ovoga ni onoga veka, kao što niko nije mogao jevrejskom narodu oteti njegov sveti Jerusalim. Pozivamo sve, počevši od političarâ i naučnikâ do najskromnijih i najmlađih sinova i kćeriju naše Otadžbine, da svojim radom i čestitim življenjem zaslužimo i sačuvamo pred Bogom Kosovo i Metohiju.
Neka naučnici svojim naučnim radovima brane Kosovo i Metohiju! Neka umetnici svojim stvaralaštvom izraze lepotu i suštinu našega Kosova i Metohije! Neka sportisti svoje sportske uspehe zavetuju Kosovu i Metohiji! Neka svakom roditelju Kosovo i Metohija bude jedna od prvih reči koje će šapnuti svom novorođenom detetu! Neka svaki ratar prvu brazdu zaore i posveti Kosovu i Metohiji! Neka svaki radnik prvi sat svog radnog vremena posveti i pokloni Kosovu i Metohiji! Neka svaki političar svoju prvu političku misao i napor na međunarodnom planu posveti odbrani Kosova i Metohije! Neka svaki duhovni pastir svoju prvu molitvu Bogu uznese za Kosovo i Metohiju!
To je poziv na borbu neprestanu koja će biti Bogu mila, a naša molitva od Njega uslišena, jer pitanje Kosova i Metohije ne predajemo u ruke varljivih ljudi i njihovih interesa već ga predajemo Bogu i sudu Njegovom. Kao što je nekada Psalmopojac pevao otetom i razrušenom Jerusalimu, i mi pevajmo u duhu kosovskog zaveta: ako zaboravim tebe, Kosovo, ako zaboravim tebe, Metohijo, neka me zaboravi desnica Gospodnja! Neka se prilepi jezik moj uz nepca moja ako se tebe ne setim, ako ne istaknem Kosovo i Metohiju za početak veselja moga.
Draga deco duhovna, živimo u teškim vremenima globalizacije, u vremenima gaženja osnovnih ljudskih prava – prava čoveka na život, prava deteta da bude rođeno, prava roditelja da svoje dete vaspita i vodi, prava majke da bude brižna majka svom detetu i supruga svome mužu, prava čoveka da bude čovek! Stvara se čudovišna globalistička civilizacija po meri izopačenog morala, bez kvasca večnog smisla ljudskog života. Takva civilizacija, sve dok je u suprotnosti sa Vaskrslim Hristom i Njegovom blagom naukom, ne može preživeti. Imajući to u vidu, budimo mudri i oprezni kada prilazimo nezdravoj trpezi ponudâ ovoga sveta. Izaberimo sa nje samo ono što je za Hrista vredno i dostojno našeg zvanja i dostojanstva. Sve psevdocivilizacijsko, izvitopereno i nehumano odbacimo, kao što je Hristos odbacio ponudu kušača na Gori kušanja: ako mi se pokloniš, sve ovo što vidiš biće tvoje!
Mi znamo pravi odgovor: Pisano je: samo Bogu služi i Njemu Jedinom se klanjaj!
Posebno pozdravljavamo našu braću u dijaspori: u Sjedinjenim Državama Amerike, u Kanadi, u Australiji, u zemljama Azije, Afrike i Evrope. Pozdravljamo ih i pozivamo da se u Hristu Isusu Vaskrslome slože i ujedine, da više nikada ne dopuste da ih dele i zavađaju.
Pozdravljamo našu braću i sestre u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji. Pozdravljamo svu Crkvu Božju rasprostranjenu po vaseljeni i sve ljude dobre volje. Sve pozivamo na mir, slogu i dobro svedočanstvo pred drugima. Obnovimo sebe Hristom Vaskrslim i svetlimo svetu dobrom i vrlinom! Sabrani u svetoj Liturgiji svoje svete Crkve, u dobru i dobrom svedočenju Istine, zagrlimo brat brata, pozdravimo jedni druge, ali i nebo i zemlju, sveradosnim pozdravom:

HRISTOS VASKRSE!
VAISTINU VASKRSE!

Dano u Patrijaršiji srpskoj, u Beogradu,
o Vaskrsu 2008. godine.
Vaši molitvenici pred Vaskrslim Gospodom:

Arhiepiskop pećki,
Mitropolit beogradsko-karlovački i
Patrijarh srpski PAVLE
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski JOVAN
Mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE
Mitropolit srednjezapadnoamerički HRISTOFOR
Mitropolit dabrobosanski NIKOLAJ
Episkop šabački LAVRENTIJE
Episkop niški IRINEJ
Episkop zvorničko-tuzlanski VASILIJE
Episkop sremski VASILIJE
Episkop banjalučki JEFREM
Episkop budimski LUKIJAN
Episkop kanadski GEORGIJE
Episkop banatski NIKANOR
Episkop za Ameriku i Kanadu
Mitropolije novogračaničke LONGIN
Episkop istočnoamerički MITROFAN
Episkop žički HRIZOSTOM
Episkop bački IRINEJ
Episkop britansko-skandinavski DOSITEJ
Episkop raško-prizrenski ARTEMIJE
Episkop bihaćko-petrovački HRIZOSTOM
Episkop osečko-poljski i baranjski LUKIJAN
Episkop srednjoevropski KONSTANTIN
Episkop zapadnoevropski LUKA
Episkop timočki JUSTIN
Episkop vranjski PAHOMIJE
Episkop šumadijski JOVAN
Episkop slavonski SAVA
Episkop braničevski IGNJATIJE
Episkop mileševski FILARET
Episkop dalmatinski FOTIJE
Episkop budimljansko-nikšićki JOANIKIJE
Episkop zahumsko-hercegovački GRIGORIJE
Episkop valjevski MILUTIN
Episkop zapadnoamerički MAKSIM
Episkop gornjokarlovački GERASIM
Episkop australijsko-novozelandski IRINEJ
Episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački ATANASIJE
Vikarni Episkop hvostanski ATANASIJE
Vikarni Episkop jegarski PORFIRIJE
Vikarni Episkop lipljanski TEODOSIJE
Vikarni Episkop dioklijski JOVAN
Vikarni Episkop moravički ANTONIJE

OHRIDSKA ARHIEPISKOPIJA:
Arhiepiskop ohridski i Mitropolit skopski JOVAN
Episkop pološko-kumanovski JOAKIM
Episkop bregalnički i mjestobljustitelj
Eparhije bitoljske MARKO
Vikarni Episkop stobijski DAVID



  • Izvor
  • Srpska pravoslavna crkva
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ista ograničenja važe za gledaoce i ljubitelje sporta koji prisustvuju Letnjim igrama u Parizu


Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.


Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik

Predsednici Brazila i Južne Afrike odlučili su da ne učestvuju na tom događaju, koji isključuje Rusiju, navodi se u izveštajima


Investiciona grupa na čelu sa Džaredom Kušnerom sklopila je posao za izgradnju hotela u Beogradu vrednog 500 miliona dolara


Ostale novosti iz rubrike »