BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Bećković: Kosovo stvorilo Crnu Goru

Bećković: Kosovo stvorilo Crnu Goru
09.05.2008. god.

Kosovo nije samo polje na kojem se odigrala Kosovska bitka, ni pozornica poraza i izdaje, ni grobnica dva cara - već Sion, mjesto ukazanja, stajna tačka s koje smo krenuli uvis, i pokazali sposobnost da povjerujemo u nešto veliko i važnije od nas, kazao je akademik Matija Bećković u Nikšiću na večeri posvećenoj Kosovu, u okviru manifestacije Dani Svetog Vasilija Ostroškog.
Prije devetnaest godina - kazao je Bećković - u Sidneju, na Makvori univerzitetu održao je predavanje na temu "Kosovo najskuplja srpska riječ". Od tada do danas iz izlaganja, kada je Kosovo u pitanju, ništa ne mora promijeniti.
- I danas - istakao je on - poslije više od šest stotina Vidovdana, za sudbinu srpskog naroda ništa nije presudnije od bitke koja traje na Kosovu i za Kosovo.
- Ishod Kosovskog boja još se ne zna, kako onog negdašnjeg, tako ni ovog današnjeg. Kosovo nam osvanjuje svakog jutra, svaki dan jeste jedna godišnjica i jedna zadušnica. I danas se tamo, kao i na Vidovdan 1389. godine, bidi "ko je vjera, a ko nevjera". Kosovo je najskuplja srpska riječ, plaćena krvlju cijelog srpskog naroda. Po cijenu te krvi ustoličena je na prestolu srpskog jezika, bez krvi nije se mogla kupiti, bez krvi, ne može se ni prodati. Kosovo je ime za našu nebesku otadžbinu, a tu otadžbinu možemo izgubiti samo duhovnim samoubistvom, citirao je Bećković djelove davno održanog predavanja.
Za Crnu Goru, istakao je Bećković, zemlju u kojoj su rođeni Nemanja, Sveti Sava - Kosovo je postalo mjesto postanja, i zato je nemoguće da se ona sada odrekne Kosova.
- Kosovo je stvorilo Crnu Goru i jedino Crnogorci imaju porijeklo od kosovskih junaka. Prema tome, nemoguće je da se Crna Gora odrekne Kosova, a da se pri tom ne odrekne same sebe. Ako to učini, može slobodno da promijeni ime, jer dogod se tako zove - zna se šta je, rekao je Bećković.
Njegoš, vladika i najveći srpski pjesnik, sam se obukao u kosovskog junaka, prvi je skinuo fes i stavio korotnu kapu za Kosovom. Prije njega nijesmo imali ni tolikog pjesnika, ni takvog vladike ali, kaže Bećković, ni ovakvog Kosova.
- Oni koji su imali naslednike plašeći se da bi mogli prodati imanje, umjesto na groblju sahranjivali su se na svom imanju. Onda su od prodaje odustajali i nasljednik i kupac. Na Kosovu polju je sahranjen cijeli srpski narod, zato Srbi s tom zemljom ne mogu da trguju. Mogu da nam ga otmu, ali mi ne možemo da im ga damo, a i malo je onih koji ga mogu oteti. Srpski narod se nikada neće pomiriti s tim što se sada dešava na Kosovu i kao što ga je oslobodio poslije 500 godina, oslobodiće ga opet.
Carica Milica je ostavila svijeću u Dečanima, da je zapali onaj ko oslobodi Kosovo, a kralj Aleksandar je svijeću zapalio 1912. godine i ona se nikada neće pretuliti, kazao je Bećković.
- Sadašnja, država Crna Gora, se na neki način odrekla Njegoša. Ona jednostavno ne zna šta da radi sa njim, niti zna šta će bez Njegoša. Kao pjesnik Vladika Rade je stvorio legendu o Kosovu, kao vladika pozvao ne samo na osvećenje, nego i na osvetu Kosova, kao vladar poeziju pretvorio u stvarnost.

Na Ostrog ne smiju

Mnogobrojna publika koja je prisustvovala večeri posvećenoj Kosovu i Metohiji imala je priliku da čuje prigodno slovo književnika Milutina Mićovića, kao i brojne Bećkovićeve pjesme, ispjevane u slavu Kosova, te Svetog Vasilija Ostroškog, duhovnog zaštitnika Nikšića, i cijelog srpskog naroda. O manifestaciji koja se u slavu tog sveca u gradu pod Trebjesom održava posljednjih dvanaest godina, Bećković je istakao da je ona samo dokaz, da se taj Svetitelj još "pita".
- Nemoguće je da sve ovo bude tako lijepo i ubjedljivo bez njegovog blagoslova. Sveti Vasilije je naš najživlji svetac, čak se ne može uporediti ni sa jednim drugim. To je neko ko nema smisla za humor, niti se sa njim šale. Danas nema svetinje na koju nije nasrtano, ali nijesam vidio junaka koji se usudio da kidiše na Ostrošku liticu - rekao je Bećković.

Ni sječivo, ni olovo


Jezik je jedino što na Kosovu nije pokošeno, jer jezik ne gori, niti se topi, ne može mu ništa ni sječivo, ni olovo. Sve što danas, po pitanju imena jezika u Crnoj Gori nekakav odbor misli i piše to, ipak, čini na srpskom jeziku. Sve specifičnosti crnogorskog su u stvari specifičnosti srpskog jezika. Cijela diskusija vodi se na srpskom jeziku i to je prvi slučaj u istoriji civilizacije da se neki drugi jezik zasniva na jeziku na kojem govorite i koji jedino i znate. Crna Gora je jedino na srpskom jeziku Crna Gora, a na svakom drugom ona se drugačije zove - istakao je Bećković.

 "Slovo" svjedok vremena

Osamnaesti po redu broj časopisa za srpski jezik, književnost i kulturu, "Slovo" koji izdaje Aktiv profesora srpskog jezika iz Nikšića promovisan je u nikšićkom Crkveno-narodnom domu u okviru manifestacije "Dani Svetog Vasilija Ostroškog". Prof. dr Radmilo Marojević je podsjetio da je prvih šest brojeva nosilo naziv "Rapeće jezika srpskoga", te da je nastao nakon što je u Crnoj Gori krenula hajka na sve što je srpsko.
- Ovoga puta se obistinilo da se iz raspeća rađa slovo i da je ono časopis za srpski jezik, književnost i kulturu. Njegova karakteristika je što je zamišljen i ostvaruje se tako da objedinjuje sve ono što bi trebalo da ima jedan časopis posvećen srbistici u širem smislu. On je naučni i književni. Rađajući se iz raspeća, iz pepela, "Slovo" ima misiju koliko savremenu, toliko i istorijsku, i ne samo da sabira, upućuje sve nas u ovo naše neveselo vrijeme, nego treba da opstane kao zaloga kontinuiteta svijesti Srba o sebi samima, naročito onim u Crnoj Gori - rekao je prof. dr Marojević.
Književni istoričar, Ratko Peković je istakao da izdavanje "Slova" u aktuelno vrijeme predstavlja podvig, podsjećajući da su ga pokrenuli nikšićki profesori koji su branili srpski jezik, žrtvujući pri tom ličnu egzistenciju.
- Časopis je nastao kao reakcija na izgon srpskog jezika iz Crne Gore, da bi potom postao tribina za rasprave o jeziku na ovim našim prostorima. Predstavlja i dragocjenu građu za književnu istoriografiju, ogledalo je književnog života sredine i vremena - rekao je Peković.
Teret je iskušenje, kazao je na promociji "Slova" član redakcije Boris Jovanović, ali i zavjetnost i radost braniti i sačuvati srpski jezik na njegovom izvorištu.
Promociju je blagoslovio jerej Slobodan Jokić, a prisutnima se obratio i profesor Veselin Matović, urednik časopisa.

Bitka najteža

- U Crnoj Gori danas traje bitka koja se ne vodi od juče i koja će se, valjda, voditi i sjutra. Slovesni i jezikoslovni bitku vode riječima, potpuno saglasni da je ta bitka najteža. Da li je iko ikada nasrnuo na jezik koji ga je stvorio i da li je ijedna vlast rastemeljenje ugradila u temelj, sve u strahu da će joj kuću raskućiti čuvarkuća? Srpskim je jezikom Crna Gora ispisala sebe nebom bitisanja, a sada je kaznila sebe ljudima koji likuju oglašavajući kako pripadaju jeziku koji se ne smije imenovati sopstvenim imenom, već nadimkom, što je karikaturalni portret i krivo ogledalo zamišljeno kao lični opis današnje Crne Gore, zbunjene i smušene, rasute i rastemeljene - kazao je Jovanović.

Zvono "Njegoševog sata" na Medunu

Ugledno priznanje koje nosi ime vojvode Marka Miljanova, uručena je ovogodišnjem dobitniku književniku i publicisti Perivoju Popoviću, za dramu "Njegošev sat". Svečanost je, po tradiciji, upriličena na Markovdan ispred muzeja velikog vojskovođe, mudraca i pisca na Medunu.
Ovogodišnjem laureatu, uz povelju i skulpturu, pripao je i novčani iznos od hiljadu eura, jer je drugi dobitnik ovog priznanja, Garo Jovanović, odbio nagradu. Međutim, Popović je polovinu ovog novčanog iznosa ustupio Udruženju književnika Crne Gore.
Obrazlažući odluku žirija, njegov predsjednik Novica Đurić, istakao je da samo tragovi dobre knjige uspijevaju izmaći i preživjeti sve torture i prije i poslije nas. Kako je Đurić kazao, u nagrađenoj drami Popović se drznuo da napiše istinu, "kojoj je uvijek prvo suđena omča, pa sloboda i koja će isklijati prije ili kasnije u žito blagorodno". Po Đurićevom mišljenju, da je Popović "pečatao knjigu bez `Gospod je jedini gospodar...` ne bi ovo djelo bilo kompletno" niti bi, kako je kazao, ta vavijeka istina bila oživljena u slovima i riječima koju pokušavaju potrijeti novotumači djela Marka Miljanova i Njegoša, a time i doba.
- Nijesam htio da bilo kojim slovom prepričam ni najmanji detalj iz drame "Njegošev sat", jer je to loša usluga i meni i djelu o kom govorim. Ali, svakako nije pogrešno, čovjeku preporučiti da pročita ovu knjigu i uvjeri se, kako je kroz vjekove, pa i evo do današnjih dana, Njegošev sat filigranski mjerio istorijski hod. Kako je u Ono i u Ovo doba pojedinac presudno uticao na vrijeme, u kom je sila vlasti odredila sudbinu naroda, u Njegoševo, Danilovo, Nikolino i Markovo vrijeme. Čini se najsurovije je doba u kom je Perivoje u jednom spjevu protkao oba doba. Nije autor imao šta dramatizovati u "Njegoševom satu", jer je Pohara Kuča, surovošću jednog Petrovića, krvlju ispisala i u svaki kamičak urezala i svaku travčicu zalila, da svjedoči i iznova izrasta kako bi potomci znali kako je glava jeftina glave radi, a najskuplja pred nečovjekom. Tu je Perivoje majstorski prikazao narav siledžija, koji su hranili i, dakako, i danas hrane sebe tuđim suzama i nemaštinom - istakao je Đurić.
Za ovo djelo, smatra Đurić nije presudno da li će biti izvedeno u nekom pozorištu, jer ono nije pisano radi pozorišne izvedbe.
- Smrt je, taj lupež lupeški čudno uvezao da je skoro i nije moguće sricati na "daskama koje život znače". Ima nešto što se ne da odglumiti. Ako je istini do istine i u Kučima još vitezova, onda Lovćenski Nebesnik ponovo s pravom kliče: "Bože dragi, koji sve upravljaš, provedri mi iznad Gore Crne". I vojvoda Marko bi mi danas ponovo posvjedočio da ko jednom uradi malo dobro, kada bude mogao uradiće i veće. "Njegošev sat" Perivoja Popovića, u glasovite i ponosne Kuče, od ovog momenta otkucava vrijeme Markovim damarom, njemu i nama na čast - zaključio je Đurić.
Među mnogim uglednim gostima, svečanosti na Medunu prisustvovao je i Zoran Loktionov, vlasnik i direktor bjelopoljske Izdavačke kuće "Pegaz", koji je objavio nagrađenu knjigu. Svečanost su muziciranjem uljepšali učenici Muzičke škole "Andre Navara" Sonja Vojvodić, Marijana Kankaraš i Jakup Mehmedović, koji su izveli fragmenat iz "Crnogorske svite" kompozitora Marka Rogošića. Ovo djelo, valja napomenuti, ima značajno simboličko mjesto u nagrađenom "Njegoševom satu", a jednu dramsku sliku iz Popovićeve knjige kazivao je Miro Nikolić. Uz muziku i odrabrane fragmente, publika je uživala i u stihovima koje je govorio mladi pjesnik Marko Nikolić. Donator ovogodišnje nagrade bio je Čedo Popović, vlasnik "Carina", koji je, na svečanosti na Medunu, iz ruku predsjednika Udruženja književnika Crne Gore Ilije Lakušića, dobio i prigodnu zahvalnicu.

Proročanstvo po Marku

U prigodnoj besjedi "Proročanstvo po Marku - Prolegomena", ovogodišnji laureat, Perivoje Popović, kazao je da je sve što se nalazi u njegovim knjigama poklonjeno veličini njegoševske i markomiljanovske Crne Gore.
- Kada je Gospod, još prije Postanja, stvorio riječ, nastale su i riječi proročanstvo i put, u sferama davnim i dalekim, eonima trajnim i beskrajnim nastala je i postala riječ proročanstvo. Čuo je i spoznao prorok Siluan, pogledao u duboku vodu svespoznanja, vidje grad i put kako ga drumi sila od čovjeka, nada gospodnja i ljudska, snaga mača i pera. I reče prorok da bude Medun i da bude Marko. I bi tako, na dan kada se vraća život svijetu, u dane kada se svijet vraća životu.... Opet se javi znak kao luča, opet mladi jerej Siluan Drekalović reče: Molite se, praštajte, tako vam Svevišnjega i tako vam punoga Neba i prazne Zemlje, volite se i praštajte Ljudi. Jer, biće Marko i biće Milovan Janičin iz kraja jednoga u dubodolini što će se iz nizije na najveće vrhove prava čovječnosti uspjeti. I branite sebe od drugoga i budite junaci i branite od sebe druge i budite ljude. Jer, biće Đulja Jovanov i Iveza Vukov, biće Ili-Kuč i Rako Đurić biće. I serdar Jole biće, i Đoko Jovanov biće. I biće opet među vama mnogi od mana sazdani, ali biće ih bez mane, straha i sumnje... I mladi izabranik, posvećenik mnogoglasni, reče sinu Miljana Jankova Popovića, da ga zaborav ne savlada, da ne zaboravi, da onako brižan ne ogriješi dušu svoju... Bratsku ljubav među ljudima da ne zaboravi vojvoda što čitkije mačem nego perom piše - kazao je, između ostalog, Popović.



  • Izvor
  • Dan
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Pokušaji uspostavljanja takvih saveza su „štetni i kontraproduktivni“ za regionalnu bezbednost, izjavio je ruski predsednik


SAD i njihovi saveznici pokušavaju da prinude Peking zbog njegovih veza sa Rusijom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Matuš Šutaj Eštok nazvao je osumnjičenog „vukom samotnjakom“ nezadovoljnim politikom Bratislave


Vladimir Putin je izjavio da saradnja između Pekinga i Moskve ne predstavlja pretnju za druge nacije


Ostale novosti iz rubrike »