BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

OEBS: novi sastav, stari problemi

OEBS: novi sastav, stari problemi
07.12.2012. god.

U Dablinu počinje zasedanje Saveta ministara inostranih poslova Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), na kojem Rusiju predstavlja ministar inostranih poslova Sergej Lavrov. U prestonici Irske će se razgovarati o budućnosti OEBS-a. Rusija smatra da sadašnja struktura organizacije ne može rešiti probleme bezbednosti u regionu.

Predstojeći sastanak bi mogao biti posebno značajan za Mongoliju, koja je ove godine postala novi, 57-mi, član. Sastanak ministara inostranih poslova je postao tradicionalan. Samit je održan pre samo dve godine u Astani. Do tada, lideri svih zemalja članica se nisu sastajali punih 11 godina. Tokom tog perioda, na teritoriji OEBS-a – Evropa, SAD i zemlje Centralne Azije, tinjali su stari i rađali se novi sukobi. Stavovi članica Organizacije se razilaze, između ostalog, i po pitanju načina njihovog rešavanja, rekao je šef odeljenja za evropsku bezbednost Instituta Evrope pri Ruskoj akademiji nauka Dmitrij Danilov:

- U sferi uticaja OEBS-a postoji veliki broj etničkih sukoba. Kada se postavi pitanje, koje se tiče principa teritorijalnog integriteta i prava naroda na samoopredeljenje, odmah dolazi do mnogih problema. To komplikuje situaciju u konfliktnim zonama - Nagorno-Karabahu, Pridnjestrovsko-moldavski konflikt.

Tokom svog predsedavanja, Irska je odlučila da izgladi velike razlike između sukobljenih strana i predložila napraviti dugoročne planovime za njihovo rešavanje u okviru Organizacije. U Dablinu će početi proces tzv. "Helsinški plus 40". U suštini, on se tiče reformacije OEBS-a u narednih četrdeset godina. Osnovni dokument organizacije, Helsinški završni akt, potpisan je 1975 godine. Među osnovnim principima povelje je: nepovredivost granica, zabrana upotrebe i pretnje silom, mirno rešavanja sporova i nemešanja u unutrašnje stvari, poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. OEBS poseban akcenat stavlja na poslednju stavka, u istočnoevropskim zemljama, primećuje ekspert Fonda za civilno društvo Maksim Minajev:

- Pre svega se prate politička dešavanja u post-sovjetskim državama, kao i monitoring ljudskih prava u istom regionu. U zapadnoj Evropi i SAD, pozicija OEBS-a je slabija. To je stav SAD i njenih saveznika. Poznato je da, kada je Rusija predložila nacrt sporazuma o evropskoj bezbednosti, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države su na forum OEBS-a, gde se vodila rasprava o ovom pitanju, poslale zamenike ministara inostranih poslova, što je predstavljalo degradaciju statusa organizacije.

Posmatranjem izbora se bavi Zavod za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a. Rusija predlaže usaglašavanje nacionalnih zakonodavstava i uspostavljanje zajedničkih pravila monitoringa izbora. Na takav način se mogu izbeći dvostruki standardi, kada izbore u Rusiji ili Ukrajini nadgleda nekoliko stotina posmatrača OEBS-a, a u SAD nekoliko desetina.

Postoji veliki broj predloga za reformu organizacije. Generalni sekretar OEBS-a Lamberto Zanijer, izjavio je da su oni već na stolu, i da će se put razvoja OEBS-a utvrditi u narednim godinama. Rusija je 2007 godine ponudila svoju opciju: usvajanje statuta. OEBS treba da prestane biti klub za debate. Do danas, od svih članova organizacije, protiv statuta su se izjasnile samo SAD. Sve odluke OEBS-a se donose konsenzusom, do čega je sve teže doći. O ovim problemima će ruski ministar inostranih poslova razgovarati na "margina" samita sa Visokom predstavnicom Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, Ketrin Ešton, britanskim ministrom inostranih poslova Vilijamom Hejgom i direktorom Zavoda za demokratske institucije i ljudska prava Janezom Lenarčićem.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U oblasti korporativne ishrane, aplikacija Ordera pretstavlja inovativno rješenje u zadovoljavanju potreba zaposlenih. Sa modulima kao što su Topli obrok, Ketering, Restorani, Onlajn Šop, Ordera nudi velike mogućnosti za...


Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Ostale novosti iz rubrike »