BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Putinova poruka parlamentu: međunarodna reakcija

Putinova poruka parlamentu: međunarodna reakcija
13.12.2012. god.

Poruka, s kojom se predsednik Vladimir Putin obratio Saveznoj skupštini, naišla je na spremnu reakciju političarara i stručnjaka u Rusiji. Međutim, ništa manje zainteresovani stav prema ovom strateškom dokumentu nisu pokazali ni vodeći mediji i analitičari širom sveta. Svaki od njih je u govoru ruskog lidera, koji je trajao jedan ipo čas, obratio pažnju na činjenicu koja se njemu učinila najznačajnijom. Kada se uzme u obzir veliki broj tema na koje se Putin osvrnuo, ne izgleda čudno da se mišljenja stranih stručnjaka o ključnim trendovima njegovog obraćanja političkoj eliti u Rusiji, ne poklapaju uvek.

Španskog političara Manuela Para, prvenstveno je zaintrigirao početak govora predsednika u kojemu je Vladimir Putin nabrojao izazove, koji stoje pred Rusijom i svetom.

- Putin je apsolutno u pravu da svet ulazi u eru dramatičnih promena. Radi se o porastu globalizacije, kao i o promeni glavnih igrača na međunarodnoj areni. Formiraju se novi polovi, veću ulogu počinju igrati zemlje Latinske Amerike i novi trgovačko-ekonomski centri. Multipolarni svet zahteva uravnoteženiju spoljnu i unutrašnju politiku, koja je bolja alternativa poretka, koji smo videli ne tako davno, kada je, u stvari, postojao samo jedan pol. Ovo je omogućeno zahvaljujući naporima mnogih strana, uključujući Rusiju, Evropu i Kinu. Novi uslovi će sprečiti buduće situacije, kao što je, na primer, bezakonje, koje se dogodilo u Jugoslaviji.

Danas, u multipolarnom svetu, postoji želja različitih zemlja za integracijom, što nije ništa čudno za vodećeg američkog stručnjaka Stivena Pifera sa Brukings instituta. Reči Vladimira Putina o potrebi da se nastavi ovaj proces u post-sovetskom prostoru, po njegovom mišljenju, treba posmatrati kao pokušaj Moskve da obnovi Sovetski Savez. Pifer smatra da Rusija ulaže u sektore kao što su ODKB i carinsku uniju, delimično iz želje da proširi svoj uticaj u regionu. On, međutim napominje, da je dobrovoljna integracija zemalja u bilo koju zajednicu, njihova lična stvar. Irački politikolog Faleh al-Hamrani, istakao je da je Putinova izjava o multipolarnosti veoma važna za arapske zemlje. Po njegovom mišljenju, odnos među državama treba da se zasniva na integraciji, a ne na konkurenciji i korišćenju agresije, i da se takvog stava drži i Rusija.

Saradnik Evropskog saveta za međunarodne odnose Brendan Kol, skrenuo je pažnju na reči predsednika o potrebi da ruska ekonomija izađe iz ofšor-zone. Međutim, on još uvek ne vidi mehanizme da se to izvede.

- Njegov govor je signal za ljude koji koriste sadašnju situaciju u ruskoj ekonomiji da bi izvezu kapital u inostranstvo. Ali ja ne znam tačno šta bi Putin mogao da preuzme protiv ovog. Odlivanje kapitala - fenomen karakterističan za zemlje u razvoju. Trenutno, odliv kapitala se, uglavnom, ogleda u činjenici da kompanije napuštaju Rusiju odnoseći novac sa sobom. Vlasti pokušavaju zaustaviti ovaj proces, ali ja ne vidim kako tačno se to može uraditi, kako promeniti zakone.

Međutim, brazilski novinar Mario Ruso, naprotiv, smatra da ruski lider nosi odgovornost za dinamičan razvoj privrede i politike, i zna šta treba uraditi da bi Rusija ubrzala taj proces.

- Iz poruke, ja, pre svega, izdvajam to da je šef države posebno istakao značaj razvoja visokih tehnologija u Rusiji. Putin je pozvao na intenziviranje ovog procesa, ne samo u oblasti inženjeringa, već i u elektronici, računarstvu i tehnologijama. Za razvoj nacije, po njegovom mišljenju, to je od ključnog značaja. Napor u tom pravcu treba da ulože preduzeća i to ne samo ona u državnom vlasništvu. U velikom stepenu su potrebne i privatne investicije, kao i razvoj privatnih preduzeća.

Britanski analitičar, stručnjak za zemlje bivšeg Sovetskog Saveza, Dara Mekdauel, sa svoje strane je u obraćanju predsednika videla puno starih teza - neprihvatljivost spoljne intervencije u poslovima suverenih država, potreba za obrazovanjem u duhu patriotizma, borba protiv korupcije i izlivanja kapitala. Izjave o naporima države u oblasti demografije, koja je neosporno važna, Mekdauel, takođe, smatra pozivom na vraćanje starim prioritetima.

- Demografija i katastrofalan pad broja stanovnika nakon raspada Sovetskog Saveza, dominira već dugo vremena u svesti elite. Po mom mišljenju, to je zanimljiva stvar u njegovom govoru, tj., to je konzervativizam u pravom smislu te reči. Sve su to već dobro poznate inicijative i politički stavovi. Sve je to Putin već saopštio. Dakle, ovo je, pre svega, povratak na stare prioritete.

Svetska štampa je, takođe, aktivno komentarisala jedan od glavnih političkih događaja godine u Rusiji. Američki The Wall Street Journal piše da je u svom obraćanju parlamentu predsednik ponudio "ograničene korake", čija je svrha – što više otvoriti politički sistem, kao i stimulisati građansku aktivnost i povećati odgovornost funkcionera. Francuski Le Figaro je, takođe, skrenuo pažnju na činjenicu da je Vladimir Putin jasno stavio na znanje da namerava u zemlji otpočeti operaciju „ čistih ruku". Međutim, novinar uticajnog lista The New York Times, smatra da je jedan od glavnih obećanja Putina, u svom prvom velikom govoru od svog povratka na mesto predsednika - poziv ruskom narodu ", da ne izgubi osečaj pripadnosti svojoj naciji", već da se vodi tradicionalnim vrednostima.

Ilija Harlamov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti


Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik

Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto


Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...

Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Ostale novosti iz rubrike »