BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Srbi ne smeju da klonu!

Srbi ne smeju da klonu!
08.01.2013. god.

S blagoslovom Svetog Patrijarha Moskovskog i sve Rusije Kirila u manastirima RPC 2012. godine je početo prikupljanje sredstava radi pomoći Raško-Prizrenskoj eparhiji SPC i pravoslavnom stanovništvu Kosova i Metohije. 4. februara 2012. godine, na dan svetkovina novomučenika i ispovednika Ruskih, namesnik Sretenskog manastira arhimandrit Tihon (Ševkunov) obratio se narodu sa besedom, u kojoj je pozvao vernike da se odazovu bolu pravoslavne braće, koja žive na Kosovu.

Namesnik Sretenskog manastira je završio besedu rečima: Daj Gospode da našim malim naporima, doprinosemo i da duhovno podržimo naše braću i sestre, te da ne dozvolile da se ugasi sveća Pravoslavlja na Kosovu.

O tome, šta je učinjeno, i kakav je odjek imao program među običnim vernicima, zamolili smo da nam ispriča jeromonah Ignatij (Šestakov), koordinator programa pomoći SPC na Kosovu.

- Mora da se istakne da je program pomoći SPC na teritoriji Kosova i Metohije bio pozitivan i sa velikim entuzijazmom prihvaćen od strane mnogih ljudi, i to običnih vernika i potencijalnih sponzora, koji mogu da pruže materijalnu pomoć. Program je imao veliki odjek, danas je prikupljeno i predato 200 hiljada evra za remont Prizrenske bogoslovije. Zahvaljujući tome ove školske godine je bilo moguće da prihvate brucoše za prvu godinu. Danas tamo uče studenti dve godine, ukupno 24 osobe.

- U junu 2012. godine je s blagoslovom Patrijarha Kirila hor studenata Sretenske bogoslovije posetio Kosovo i Metohiju. To je bilo važno ne samo za Srbe, već i naše horiste i studente bogoslovije, koji su imali mogućnost da lično kontaktiraju s pravoslavnim hrišćanima, koji žive na Kosovu i Metohiji, vide sve značajne svetinje i dostojno demonstriraju svoje talente i znanje. Nadamo se da će takve posete biti nastavljene, jer imaju veliku vaspitnu ulogu za buduće sveštenike. Za naše studente bogoslovije je bila pravo otkriće ljubav, s kojom su ih primali ti lepi predusretljivi ljudi, s njihovom istorijom i tradicijom, a koji žive u teškim uslovima. Pored toga su se oni suočili s zanimljivom živom tradicijom, naprimer, kada su posetili Veliku Hoču, druga mesta, gde se srednjovekovna srbska istorija bukvalno nalazi tamo, gde ljudi žive, uređuju vinograde, mole se u svojim crkvama. Za njih je to bilo veliko otkriće.

Sa mnogim studentima bogoslovije smo razgovarali posle tog putovanja, neki su priznali da imaju žarku želju da ponovo posete tu pokrajinu, da je ponovo vide. Neki su imali više utisaka od tog putovanja nego od posete Jerusalimu.

Pored putovanja na Kosovo i Metohiju, prikupljanja sredstava za obnovu bogoslovije, šta je još učinjeno?

- U okviru velike turneje Sretenskog manastira, posvećene petogodišnjici ujedinjenja RPC i RPC u inostranstvu, jedan od koncerata je održan u Čikagu. Od sredstava, dobijenih od tog koncerta, bila je pomoć SPC na Kosovu i Metohiji. Nedavno je održan slični koncert u Minhenu, koji je imao odjeka u mesnoj štampi. Takve akcije ozbiljno učvršćuju autoritet ne samo RPC, već i inače Rusije. Karakteristično je da je pored Srba koncert posetilo mnogo Rusa i Amerikanaca. To je važno, jer su oni hteli-ne hteli učestvovali u toj dobrotvornoj akciji.

Kako možete da ocenite situaciju u pokrajini protekle godine?

- Situacija se nije mnogo promenila, u odnosu, recimo, na proteklu i predproteklu godine. Primetni i neprimetni konflikti se dešavaju na Kosovu praktično stalno. Na to su se svi jednostavno navikli. Tokom godine se desilo nekoliko takvih slučaja, koji su različiti u suštini. Jedna je stvar, kada pišu uvredljive natpise na zidovima aktivnih manastira, gde će to biti vidljivo – to je očito politički demarš. To je otvoreno ispoljavanje pritiska ili pretnji. Druga je stvar, kada se nađu tragovi pljačke u hramovima u rejonima, koje su Srbi praktično napustili. Dešavaju se i napadi, koji rezultiraju ljudskim žrtvama. Ali je važno da se shvati situacija, u kojoj se to desilo. Protekle godine su zabeleženi slučaji, kada su pretukli sveštenike, tačnije rečeno, monahe.

- Crkva različito reaguje na te slučaje, ali se uvek trudi da pomogne postradalima prema svojim mogućnostima. Crkva ima posebnu funkciju na Kosovu i Metohiji, jer je ona morala da preuzme brojna punomoćja srpske države, koja je minimalno prisutna na teritoriji pokrajine, zato faktički svim pitanjima se bavi upravo Crkva. Naprimer, problemom povratka i pomoći izbeglicama. Većina humanitarnih stranih organizacija radi upravo sa Crkvom. Crkva bukvalno čuva Srbe na teritoriji Kosova, jer ako ne bude crkve i njihovih svetinja, za Srbe će nastati pitanje: zašto oni ustvari žive u toj pokrajini. Crkva je za Srbe stub, na kojem se sve drži. Upravo zato je obnovljen rad bogoslovije u Prizrenu. To je važno radi toga da bi srbska deca, rođena na teritoriji Kosova i Metohije, ostala i služila upravo tu – Na Kosovu.

Znači, možemo da konstatujemo da je situacija u pokrajini stekla neki stabilni karakter, za razliku od početka 2000-h godina?

- Situacija oko Kosova je stekla stabilni karakter u sledećem smislu. Do pozitivnih promena u prilog Srbima, kako bi mi to hteli, ni u jednom danu, ni u oglednoj budućnosti, svakako, neće doći. Moramo da budemo realisti. Povezano je to sa nizom činilaca, koje ne možemo da izbegnemo. Recimo, demografski činilac. Delimično možemo da konstatujemo da je to civilizacijsko stanje savremene Srbije. Srbi moraju da se pripreme na to da će u bliskoj budućnosti im biti teško da kontrolišu tu teritoriju. Međutim, nema sumnje, da je u toj situaciji potreban neki striktni i mudri program. Iz svog ličnog iskustva, kao i iz kontaktiranja s ljudima, koji žive na Kosovu ili imaju neke odnose s tom pokrajinom, mogu da kažem, da je već davno nastala potreba da se stvori konkretan programm za spas srbskog Kosova i Metohije. Razumljivo je da je to složeno, uvek se mogu čuti neke kritike i nesaglasnost različitih strana, ali srbska vlada i nacija u celini moraju da imaju program. Kosovo i Metohija su za Srbe nacionalno, civilizacijsko, a može da se kaže i ekzistencijalno pitanje.

U današnjoj tragičnoj situaciji ustvari nema ništa novo. U najnovijoj istoriji ta je pokrajina vraćena u sastav samostalne Srbije tek početkom 20. veka. Kosovo i Metohija u toku nekoliko stoleća su živeli u uslovima turske vladavine. Ne tvrdim da se s tim može pomiriti, treba biti samo svestan da nije to kraj svega. Ako se tako desilo ne sme se klonuti.

Hoće li biti nastavljena pomoć SRC na Kosovu i Metohiji?

- Danas se prikupljaju sredstva i u drugim manastirima. Pretpostavlja se da će biti pružena pomoć narodnim kuhinjama, stvaranje mesta za ishranu od sredstava, koja prikuplja RPC. Nadamo se da će se razvijati saradnja s Prizrenskom bogoslovijom, biće joj nastavljena pomoć. Tamo predstoje još krupniji radovi. Traži se 1.5 miliona evra da bi bile obnovljene zgrade, postradale od pogroma i požara.

Da li možemo da konstatujemo da se Rusija vraća na Balkan, te se ponovo okrenula licem Srbiji posle tužnih događaja 1990-h godina?

- Može da se kaže da se Rusija okrenula Srbiji. Od političkih deklaracija ruska država prelazi konkretnim delima, što je veoma važno. Jedna je stvar podrška na diplomatskom nivou, druga je stvar materijalna podrška: učešće u spasavanju spomenika, restauracija spomenika srpske kulture, podrška različitih projekata učenja ruskog jezika. Takva pomoć igra veoma veliku ulogu, jer Srbi, koji žive u toj pokrajini, ponekad kažu da im je više od novaca potrebno učešće. Najteža je u njihovoj situaciji izolacija. Oni su se našli niti u Srbiji, niti na Kosovu. Mnoge stvari, koje im možemo da pružimo, čak na kulutrnom nivou ulivaju im nadu i životne snage. Zato je učešće Rusije neophodno, tim pre, što druge zemlje, nepravoslavne, a čak i one, koje su umnogome krive za vojni konflikt i faktičku okupaciju Kosova i Metohije, nasilno otimanje od Srbije, ulažu sredstva u pokrajinu iz nekih razloga. One pomažu Albancima, pomažu i Srbima. Kada deklarišemo svoj stav, moramo da ga potvrđujemo konkretnim delima.

Vladimir Putjatin,



  • Izvor
  • Glas Rusije/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...


Kijev bi se obavezao na neutralni status i dobio međunarodne bezbednosne garancije, prema nacrtu sporazuma

Moskvi je dosta neprijateljskog stava Evrope, izjavio je Dmitrij Peskov


Savetnici bivšeg američkog predsednika razmatraju kazne za nacije koje žele da trguju nacionalnim valutama, preneo je list


Ostale novosti iz rubrike »