BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kako se Rusija i Belorusija bore sa demografskom krizom

08.01.2013. god.
Demografija je jedna od prioritetnih oblasti unutrašnje politike Rusije i Belorusije. Dve zemlje su izabrale različite strategije i ubrzo postigle vrlo zanimljive rezultate. Kako je Rusija ukrotila negativan prirodni priraštaj a Belorusija postigla manju smrtnost novorođenčadi nego Švedska? Šta se planira za budućnost?

Na zajedničkom sastanku kolegijuma ministara Rusije i Belorusije u Minsku prvi put su se okupili predstavnici četiri ministarstva. Tema diskusije bila je demografija, jedna od prioritetnih oblasti unutrašnje politike Rusije i Belorusije.

I Rusija i Belorusija su početkom 2000-ih proglasile demografiju jednim od prioritetnih pravaca unutrašnje politike. U to vreme su već prestali da se osećaju efekti delotvornog kompleksa mera koje su 1981-1985. primenjivane u Sovjetskom Savezu sa ciljem da stimulišu rađanje većeg broja dece u porodicama (zahvaljujući ovim merama u Rusiji je, na primer, rođeno 5-6 miliona dece „preko norme“).
 

Smrtnost novorođenčadi u Belorusiji iznosi 3,4 promila, što je manje nego u Švedskoj. „Naša zemlja je mala i mi se borimo za svaki život“, kaže ministar zdravlja Vasilij Žarko.


U toku „nesrećnih devedesetih“ demografska situacija je bila katastrofalna: broj rođenih (natalitet) bio je niži nego ikada, a broj umrlih (mortalitet) drastično je porastao. Rusija i Belorusija su morale brzo da nađu rešenje za ovaj pogubni raskorak između mortaliteta i nataliteta. Povoljna okolnost se sastojala u tome što je brojna generacija 80-ih počela da formira porodice, a ubrzo se i ekonomska situacija stabilizovala. Trebalo je povući pametne poteze koji bi aktivirali demografski proces. Rusija i Belorusija su izabrale različite strategije i ubrzo postigle vrlo zanimljive rezultate. Na kolegijumu ministara stručnjaci su se jednoglasno složili da imaju šta da nauče jedni od drugih.

Prvu fazu realizacije svog koncepta unapređenja demografske situacije Rusija je započela pre pet godina, kada je stanje bilo prilično jadno: prirodni priraštaj je bio negativan i iznosio 900 hiljada godišnje, stopa ukupnog fertiliteta (prosečan broj živorođene dece na jednu ženu u reproduktivnom dobu) bila je samo 1,2-1,3, dok je mortalitet bio enormno visok, i to posebno među radno sposobnim muškarcima. Danas je, međutim, negativan prirodni priraštaj praktično sveden na nulu, kaže Olga Samarina, direktorka odeljenja  za demografsku politiku i socijalnu zaštitu Ministarstva rada i socijalne zaštite RF: „Štaviše, u 38 federalnih jedinica Rusije registrovan je pozitivan prirodni priraštaj, broj rođenih je porastao za preko 20%, tako da stopa ukupnog fertiliteta sada iznosi 1,6. Već imamo 143 miliona stanovnika, iako smo planirali da to dostignemo tek 2015.“

Povoljna okolnost se sastojala u tome što je brojna generacija 80-ih (u velikoj merirezultat delotvornog kompleksa mera koje su 1981-1985. primenjivane u Sovjetskom Savezu sa ciljem da stimulišu rađanje većeg broja dece) počela da formira porodice, a ubrzo se i ekonomska situacija stabilizovala.

I u Belorusiji je u toku poslednjih nekoliko godina smanjen raskorak između nataliteta i mortaliteta. Ako uporedimo demografske pokazatelje u 2011. i 2012. godini za period od januara do septembra, vidimo da je u Belorusiji ove godine bilo skoro 4 hiljade više novorođenčadi nego prošle, dok je zabeleženi mortalitet niži za 8,2 hiljade.

Što se tiče očekivanog trajanja života, u obe zemlje je ono produženo u proseku za 2 godine.

Zanimljivo je da su po pitanju planiranja budućih mera Rusija i Belorusija već sada u nekom smislu zamenile pozicije. Na primer, Rusija je s pravom ponosna na materinski dodatak, svoj glavni adut u nizu demografskih mera, koji ima za cilj da podrži želju porodice za drugim detetom. A da se roditelji na tome ne bi zaustavili, u 70 regiona Rusije je odskora uveden i regionalni dodatak. Pored toga, od januara 2013. u 50 federalnih jedinica, u kojima natalitet još nije dostigao zadovoljavajući nivo, za svako treće dete do njegove navršene treće godine života biće isplaćivana posebna pomoć u iznosu minimalnog ličnog dohotka.

Belorusija je, sa druge strane, u početku podržavala pre svega porodice sa najmanje troje dece. Tim porodicama je, između ostalog, omogućeno da uz značajnu podršku države za nekoliko godina steknu sopstveni stambeni prostor. Sada, pak, Belorusija, sledeći primer Rusije, namerava da najviše pažnje posveti porodicama sa dvoje dece, a takođe se razmišlja i o uvođenju porodičnog dodatka, što bi bila beloruska varijanta materinskog dodatka.  

U Rusiji je danas negativan prirodni priraštaj praktično sveden na nulu. Već imamo 143 miliona stanovnika, iako smo planirali da to dostignemo tek 2015.

Rusija je, sa svoje strane, zainteresovana za jedan drugi aspekt. Danas smrtnost novorođenčadi u Belorusiji iznosi 3,4 promila, što znači da je niža nego, na primer, u Švedskoj. To je najbolji rezultat na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza. „Naša zemlja je mala i mi se borimo za svaki život“, istakao je ministar zdravlja Vasilij Žarko. U Belorusiji je uspostavljen četvorostepeni sistem ukazivanja perinatalne pomoći i renovirano je 19 porođajnih sala, što je lekarima omogućilo da kvalitetnije odreaguju već u prvim trenucima života deteta. U Rusiji se tako niskim nivoom mortaliteta kod novorođenčadi može pohvaliti samo 10-15 regiona, mada je u poslednjih 6 godina u celoj Rusiji primetan opadajući trend kada je smrtnost odojčadi u pitanju.

Obe zemlje su kreirale dugoročne planove na polju unapređenja demografske situacije. Međutim, demografski procesi, koji u današnje vreme određuju sve ostale aspekte unutrašnje politike, toliko su osetljivi da će međusobno usaglašavanje u ovoj oblasti sasvim sigurno i ubuduće biti potrebno. To znači da će „veliki savet“ četiri ministarstva nastaviti da organizuje ovakve sastanke.

Dosije Saveza Rusije i Belorusije

Koncepcija demografske politike Rusije do 2016. predviđa:

- da se populacija stabilizuje približno na 142-143 miliona stanovnika;

- da se očekivano trajanje života produži na 70 godina;

- da se stopa ukupnog fertiliteta poveća 1,3 puta u odnosu na 2006, kada je iznosila 1,2-1,3.

Do 2025. planirano je da se postigne:

- broj stanovnika: 145 milina;

- očekivano trajanje života: 75 godina.

Nacionalni program demografske bezbednosti Belorusije do 2015. predviđa:

- da populacija dostigne 9,44-9,45 miliona stanovnika;

- da se stopa ukupnog fertiliteta poveća na 1,55-1,65;

- da se očekivano trajanje života produži na 72-73 godine.


Ljudmila Gabasova,

Original publikacije
 

Zabranjeni su kopiranje i republikacija sadržaja objavljenih na „Ruskoj reči“, delimično ili u celini, u elektronskoj ili pismenoj formi, bez pismenog odobrenja redakcije.



  • Izvor
  • Ruska reč/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...


Kijev bi se obavezao na neutralni status i dobio međunarodne bezbednosne garancije, prema nacrtu sporazuma

Moskvi je dosta neprijateljskog stava Evrope, izjavio je Dmitrij Peskov


Savetnici bivšeg američkog predsednika razmatraju kazne za nacije koje žele da trguju nacionalnim valutama, preneo je list


Ostale novosti iz rubrike »