BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Pravila ruskog diktata

Pravila ruskog diktata
10.04.2013. god.

Zlo na dobro ili dobro na zlo? Tim pitanjem započeo je ove godine Totalni diktat – obrazovna akcija usmerena na razvoj kulture lepog pisanja. Tekst diktata o značaju Interneta za savremenog čoveka sastavila je pisac Dina Rubina.

Totalni diktat je tekst sa velikim brojem komplikovanih reči i znakova interpunkcije koji pišu poznavaoci rusog jezika istovremeno u čitavom svetu. Akcija je dobrovoljna, ali svake godine ima sve više i više pristalica. Prvi prozni ditakt predložili su svim zainteresovanima studenti Novosibirskog državnog univerziteta. To je bilo pre deset godina. Od tada se auditorijum proširio sa nekoliko stotina ljudi do 30 hiljada, a geografija sa administrativnog centra Sibira na čitav svet.

U akciji provere pismenosti sa zadovoljstvom učestvuju čak i oni koji ne koriste tako često maternji jezik. Reč je o emigrantima, objašnjava koordinator Totalnog diktata u Moskvi Anastasija gorjačeva.

- Ove godine diktat obuhvata sve kontinente. Severnu i Južnu Ameriku, osnovne prestonice Evrope, Aziju, Afriku, Australiju i Okeaniju. Pošto se diktat odvija na ruskom, u inostranstvu ga pišu uglavnom emigranti, ljudi koji su otišli tamo nedavno, ili oni koji odavno žive u inostranstvu i cene ruski jezik.

U raznim gradovima svake godine odrganizuje se po nekoliko platformi gde može da se dođe i napiše Totalni diktat. Oni koji nemaju mogućnosti da stignu do mesta gde se održava manifestacija, mogu da učestvuju u akciji na internetu. Kako bi se privukla pažnja javnosti, u njoj učestvuju poznati ljudi. Tak je ove godine autor teksta Dina Rubina čitala tekst u zavičaju Totalnog diktata, u Novosibirsku. U prestoničnoj Visokoj školi socijalnih i ekonomskih nauka tekst je čitao glumac Leonid Jarmoljnik, u MESI – muzičar Aleksej Korotnjev, u RUDN – pisac Dmitrij Bikov.

U Moskvi Totalni diktat su došli da pišu učenici, studenti, službenici, penzioneri. Takav test je dobra šansa da se proveri koliko dobro znaš pravila maternjeg jezika, smatraju organizatori. I to je posebno aktualno danas, kada olovku zamenjuje klavijatura,a pismenost proveravaju specijalni programi na kompjuterima i mobilnim telefonima.

Posle održavanja Diktata Leonid Jarmoljnik je priznao da mu se tekst ove godine učinio prilično teškim. Zaista, mnoge učesnike, sudeći po odzivima, zbunilo je obilje upravnog govora u diktatu i duge rečenice sa preciziranjima. Ali složenost diktata je sasvim opravdana, smatra glumac. Jer takva akcija je usmerena na to da ljudi, videvši svoje greške, budu zainteresovani i nadalje da se trude da pišu ispravnije, kaže Leonid Jarmoljnik.

- Sa zadovoljstvom sam učestvovao u Diktatu, zato što zaista smatram da je to dobar poduhvat. Najvažnije je da je masovan, sam nećeš da počneš da se baviš pismenošću. A ovde je to vezano za igru, zabavu. Znanje jezika i pismenost su jedno od svojstava obrazovanog i kluturnog čoveka. Nikada nije bilo drugačije.

Učesnici akcije će moći da saznaju svoje rezultate već za nekoliko dana. Ocene za radove će se pojaviti na sajtu Totalnog diktata. Odlikaše će nagrađivati 19. aprila po čitavoj zemlji u okviru Biblionoći – još jednog flešmoba pismenosti, kada moskovske biblioteke rade čitavu noć. Najnestrpljiviji mogu da provere sebe još sada. Tekst se već nalazi na Internetu u slobodnom dostupu.

Darja Manjina,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »