BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Rešenja ESLJP nisu za sve jednako korisna

13.07.2013. god.


Počeo je novi talas suprotstavljanja zvaničnog Londona i Strazbura. Posle završetka epopeje s ekstradicijom radikalnog islamskog propovednika Abu Katada, ESLJP je ponovo skrenuo pažnju britanskih vlasti na nehumanost nacionalnog zakonodavstva. Ovog puta prema surovim ubicama. Za uzvrat su se konzervativci setili svojih davnašnjih planova da izvedu zemlju iz jurisdikcije Strasburškog suda. Britanski premijer Devid Kemeron je obećao da će to učiniti posle pobede na parlamentarnim izborima 2015. godine. Eksperti smatraju da će, izgleda, postići svoj cilj.

Nedoumica i razočaranje – upravo takve emocije je izazvalo kod britanske vlade poslednje rešenje Evropskog suda za ljudska prava. Tamo smatraju veoma nehumanom praksu presude za najsurovije ubice za doživotni zatvor bez prava oslobođenja. Taj «novitet» je nastao u britanskom zakonodavstvu 2005. godine. Pre toga je zatvorenik, osuđen na doživotni zatvor, mogao posle 25 godina da ospori presudu. Posle 8 godina ESLJP, prilikom razmatranja jedne tužbe, odlučio je da takav prilaz «krši humanitarna prava osuđenih». Karakteristično je da je izjava ESPČ data u utorak, kada su britanske vlasti najzad ekstradirale u Jordani Abu Katada. Proces, koji je koštao britanske poreske obveznike skoro 2 miliona funti sterlinga, ESLJP zamalo nije upropastio. Sud je 2012. godine zabranio ekstradiciju radikalnog islamističkog propovednika, pozivajući se na to da će u Jordanu njegovo suđenje biti nepravedno.

Britanske vlasti, koje su i ranije kritikovale prilaze Strasbura, danas su spremne na konačni raskid s ESLJP. Times navodi reči portparola Dejvida Kemerona da u slučaju pobede tori na izborima 2015. godine Britanija će izaći iz jurisdikcije Strasbura. To nije prva takva izjava konzervatora, ali u današnjim uslovima perspektive njene realizacije su potpuno realne, ističe rukovodilac centra Britanskih istraživanja instituta Evrope RAN Aleksej Gromiko.

- Kameron se nalazi pod velikim pritiskom u svojoj stranci od strane radikalno raspoloženih evroskeptičara. Nacrt zakona o referendumu za izlazak iz EU je već prošao prvo čitanje. Kemeron je i pod velikim pritiskom spolja - od strane Partije nezavisnosti Sjedinjene Kraljevine, koja predlaže da se ne čeka referendum. Ako 2015. godine tori ponovno dođu na vlast, potpuno je realno da će oni izvesti zemlju iz jurisdikcije ESLJP. Međutim, radi toga će biti potrebno ponovno razrađivanje nacrta zakona, njegovo razmatranje u parlamentu, realizacija će tražiti nekoliko godina i mnoge korake.

Kris Grejling – britanski ministar pravde – već je izjavio: da su autori Evropske konvencije za ljudska prava upoznali poslednnju odluku ESLJP – oni bi se «prevrnuli u grobu». Sam Grejling ranije je više puta pomenuo da su tori spremni u kratkom roku da obezbede izlazak zemlje iz jurisdikcije ESLJP:

- Ironija je u tome: kada se pogleda original Konvencije za ljudska prava, koja je bila sastavljena krajem 40-ih - početkom 50-ih godina, situacija je bila drugačija. Onda je bio neophodan nastanak takvog dokumenta, jer sam pojam zaštite ljudskih prava – ustvari nije postojao. Danas je drugo vreme, postignut je veliki napredak, ali je i primena prava u toj oblasti došla do kazuistike. Na sledećim izborima ćemo predstaviti konkretan plan promena.

Najnepomirljivija oponentka ESLJP je šef MUP-a Britanije Tereza Mej. Ona je više puta izjavila da odluke suda o zabrani deportovanja ilegalnih imigranata ili zločinaca – potkopavaju nacionalnu bezbednost. Takođe je ministar pozvala da se u Britaniji ukine delovanje Zakona o ljudskim pravima, koji su laburisti usvojili 1998. godine. On obavezuje sve britanske sudove da razmatraju predmete u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Dakle, konvencija postaje prvostepena u odnosu na nacionalne zakonodavnei norme. To je već dovelo do pravog apurda, ističe Tereza Mej:

- Svi znamo priče o primeni tog Akta: kada narko-dilera ne smemo da deportujemo u otadžbinu iz Britanije, zato što njegova kći, do koje mu nije stalo, ostaje tu. Ili o ilegalnom imigrantu, koga ne smemo da deportujemo, jer (ne šalim se, to je realni slučaj) nema ko da neguje njegovu mačku. Upravo zato smatram da moramo da insistiramo na ukidanju tog Akta.

2012. godine, u vreme predsedništva u Savetu Evrope, Britanija je predlagala reformiranje ESLJP. Projekat je, između ostalog, pretpostavljao veća prava za nacionalne sudove EU u tretiranju Konvencije za ljudska prava. Ta ideja nije naišla na odobrenje. Pored toga eksperti ističu da stav Britanije izaziva masu pitanja, jer kada to nije povezano sa sopstvenim interesima, upravo London traži uvažavanje ljudskih prava, svih konvencija i odgovarajućih presuda – radi li se o kršenju prava beloruskih opozicionera, ili akcija sirijskih vlasti prema ratobornim ustanicima.

Polina Černica,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: © Flickr.com/nicomars82/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Fotografija i sam pojam 'fotografisati' dobili su neko drugačije, potpuno novo značenje. I dok su nekada dva ili tri filma, što je maksimalno oko sto fotografija, 'trajali' celo letovanje...


Posle veoma brzog razvoja LLM modela veštačke inteligencije (Large Language Model) u toku prošle godine, mnoge kompanije koje stoje iza ovoh softvera morale su da uvedu brojne promene.

Zakonodavci će ove subote glasati o zakonu o pomoći, tvrdi Majk Džonson


Zapad ne može da obara ruske rakete, izjavio je najviši diplomata EU

Ko smo mi? Zavičajno udruženje "Hadži Prodan" osnovalo je nekoliko e



Ostale novosti iz rubrike »