BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Još jednom potvrđeno da će „Južni tok“ doneti Srbiji investicije i radna mesta

13.07.2013. god.


U Beogradu je otvorena konferencija o ključnom projektu za energetsku budućnost Srbije, ali i drugih zemalja koje će u njemu učestvovati, pod nazivom „Južni tok – evolucija gasovoda“. Govornici na konferenciji su još jednom potvrdili da će „Južni tok“, koji počinje da se gradi do kraja godine, doneti niz strateških prednosti, jer će omogućiti razvoj privrede, privući investitore i povećati zaposlenost u Srbiji.

Pored toga, na konferenciji na kojoj su govorili premijer Ivica Dačić, ministar energetike, direktor „Srbijagasa“ i ambasador Rusije u Beogradu - mogao se čuti ceo niz impresivnih činjenica o „Južnom toku“, koje ga čine projektom od vanserijskog značaja za Srbiju, ceo region, ali i za čitavu Evropu.

Kroz srpsku deonicu gasovoda, koja će biti duga 450 kilometara, za tri godine će prolaziti oko 12 milijardi kubnih metara gasa, a već za 12 godina količina gasa će se povećati do 40 milijardi kubnih metara. Dobit će ići preko firme «Južni tok Srbija» koja je osnovana u Novom Sadu, i biće oporezovana u Srbiji po stopi od 15 odsto.

Premijer Dačić je ocenio da će Srbija sa završetkom „Južnog toka“, zatim druge faze podzemnog skladišta u Banatskom Dvoru i novog skladišta u Itebeju, postati značajan faktor u obezbeđivanju energetske stabilnosti u regionu.

Osim toga, posebna korist od izgradnje gasovoda ogleda se i u tome što će na tom obimnom poslu biti angažovane srpske kompanije, a po rečima ministarke energetike, u Srbiji će se otvoriti 6.000 novih radnih mesta zbog ulaganja oko 300 miliona evra u preduzeća koja koriste gas.

Što se tiče početka izgradnje, tender za izgradnju deonice koja prolazi kroz Srbiju biće raspisan u septembru, a početak radova se očekuje najkasnije početkom decembra. Obezbeđeno je i zatvaranje finansijske konstrukcije, s obzirom da će takoreći svih 1,7 milijardi evra, koliko košta srbski deo cevovoda, isplatiti Gasprom zajedno sa ruskim bankama, i to po jednakim kamatama ili čak nižim od onih koje nude zapadne banke.

A koliko je velika privlačna moć i očigledna korist od „Južnog toka“, govori i podatak da mu se nedavno priključila i Makedonija, za koju se planira poseban odvojak kod Paraćina u pravcu juga, pored već planiranih krakova gasovoda koji će ruski gas iz Srbije dopremati u Republiku Srpsku i Hrvatsku.

Inače, pored toga što se juče na konferenciji mogla čuti konstatacija da će „Južni tok“ učiniti Srbiju ekonomski prosperitetnijom i konkurentnijom, on će takođe imati i geostrateški značaj za zemlju, s obzirom da je po rečima direktora Srbijagasa propao projekat konkurentskog Nabuka, a novi projekat Transjadranskog gasovoda doslovno je nazvao muvom u poređenju sa „Južnim tokom“.

U svakom slučaju, nesporna je iznesena činjenica da «Južni tok» predstavlja najvažniji energetski projekat u kojem Srbija učestvuje posle Drugog svetskog rata, kao i to da će magistralni gasovod poslužiti kao čvrsta osnova za razvoj srpske privrede.

To je bila glavna poruka i zaključak protekle konferencije u Beogradu, koja je bila posvećena ruskom gasovodu «Južni tok», a na kojoj su svoje mišljenje dali relevanti učesnici iz redova onih kojih sudeluju u njegovom planiranju i realizaciji.

Ratko Paić,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije ponovo su izvršile udare na teritoriju poluostrva Krim. Cilj udara ATACMS-a bio je aerodrom Belbek, gde je, prema otvorenim izvorima, izbio požar.


Marija Zaharova je na današnjem redovnom brifingu bila u prilici da odgovori na čak tri pitanja vezana za Srbiju – jedno o novoj vladi Srbije i dva o odnosima...

Neuspeh da se „odmah“ okonča ofanziva na Rafu bi potkopao odnose, navodi se u saopštenju


Moskva treba da brine i o „oružju i puteru“, izjavio je predsednik

Ukrajinski poslanici tvrde da ograničenja na ciljeve koji se mogu gađati zapadnim oružjem daju prednost Moskvi


Sve u svemu, udeo muslimanskog biračkog tela se postepeno povećava. U jednom broju okruga broj muslimana se kreće od 10 do 40% birača, ima mesta gde ih ima više...


Ostale novosti iz rubrike »