BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ruski marš na aerodrom Slatina

Ruski marš na aerodrom Slatina
17.10.2013. god.


Nakon što sam rešio problem sa KFOR-om oko akreditacije, ponovo sam seo za volan i krenuo na Kosovo i Metohiju. Put od 500 kilometara je brzo prošao. Na administrativnoj granici Srbije i Kosova legitimisao me je pripadnik MUP-a Srbije.

Provera dokumenata nije dugo trajala. Bilo je jasno da ruski novinar putuje na Kosovo kako bi pripremio izveštaj za Ruse. Poželeli su mi srećan put i posle nekoliko kilometara našao sam se na kontrolnom punktu, gde su Amerikanci vodili glavnu reč. Znali su da dolazim. Upozorili su ih vojnici, koji su trebali da budu moja pratnja do Prištine. Iznenađujuće, samo nekoliko kilometara od američkog vojnog punkta na jugu Srbije, tekao je normalan život, bez bodljikave žice, bez naoružanih "do zuba" Amerikanaca, koji, uprkos, površnoj druželjubivosti i ljubaznosti, na Ruse gledaju kao na neprijatelje. Posebno na novinare. Dugo su se raspitivali o Rusiji i tome slično. Onda su upalili svoje oklopne transportere i krenuli smo. Nakon sat vremena, već smo bili na aerodromu Slatina. Na aerodromu sam se prisetio kako je u junu 1999. prethodnica ruskih padobranaca izvela marš iz Bosne na Prištinu.

Jedinica je tada dobila zadatak da, što je pre moguće, pređe više od 600 kilometara i zauzme aerodrom "Slatina", pre dolaska NATO trupa. Na oklopnim transporterima su se vijorile ruske zastave. Širom Srbije i Kosova stanovništvo je sa radošću dočekivalo naše padobrance, zasipajući ih cvećem. Kolona je stigla u Prištinu u dva sata ujutro 12. juna 1999. Svi Srbi su izašli na ulice Prištine da pozdrave naše vojnike i oficire. Tada su padobranci preuzeli kontrolu nad aerodrom, postavili straže, podigli kontrolne punktove na prilazima i spremali se za dolazak NATO trupa. Oni su već bili na putu za aerodrom.

Zadatak zaposedanja "Slatine" završen je u 7 časova 12. juna 1999. Uzgred, direktan prenos ulaska ruskog bataljona u Prištinu prenosila je američka televizija CNN.

Već u 11 sati, ka "Slatini" su počeli da pristižu britanski džipovi i tenkovi. Britanci su se zaustavili ispred ruskih kontrolnih punktova. U pratnji tenkova su išli helikopteri, koji su nekoliko puta pokušali da slete na aerodrom. Ali, naši vojnici su ih sprečili u tome. Britanski general Majkl Džekson, koji je tada komandovao NATO snaga na Balkanu, izašao je ispred tenkovske kolone i dao im komandu da krenu na ruski punkt. Međutim, naši mirovnjaci nisu dozvolili Britancima ulazak na aerodrom. Američki general Vesli Klark, komandant NATO snaga u Evropi, dao je nalog za osvajanje "Slatine". On je izjavio da Ruse treba uništiti, na šta su Britanci odbili da se povinuju ovom naređenju Veslija Klarka. Majkl Džekson je tada izjavio da neće dozvoliti svojim ljudima da pokrenu svetski rat. I umesto napada, Britanci su opkolili aerodrom i naše padobrance. 200 ljudi je ostalo bez zaliha hrane i vode. Prema planu, nakon što naši mirovnjaci zauzmu "Slatinu", trebala su na, vojno-transportnim avionima, da stignu dva puka padobranaca i teška vojna oprema. Međutim, Mađarska i Bugarska su odbile da Rusiji otvore vazdušni koridor i 200 ruskih vojnika i oficira je nekoliko dana ostalo prepušteno sami sebi, okruženo NATO snagama, kojih je bivalo sve više i više. Nekoliko dana su vođeni pregovori. Ni Rusi ni Britanci nisu popuštali. Posle teških i napornih pregovora, strane su se složile da se ruske snage rasporede u oblastima pod kontrolom Nemačke, Francuske i SAD. Međutim, "Slatina" je ostala pod nadzorom naših vojnika. Istina, deo aerodroma je bio ustupljen NATO snagama za prebacivanje oružanih kontingenata.

U junu i julu 1999, iz Ivanova, Pskova i Rjazanja na Kosovo je stiglo nekoliko vojno-transportnih aviona IL-76 sa ruskim mirovnjacima, vojnom tehnikom i opremom. Ali, većina ruskih vojnika i oficira je na Kosovo stigla morskim putem. U grčkoj luci Solun, sa velikih desantnih brodova "Nikolaj Filčenkov", "Azov", "Cezar Kunikov" i "Jamal" iskrcani su naši mirovnjaci i oprema, koji su zatim izveli marš na Kosova preko Makedonije.

(Nastaviće se)

Konstantin Kačalin,



  • Izvor
  • Glas Rusije/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti


Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik

Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto


Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...

Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Ostale novosti iz rubrike »