BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

72 godine od napada Njemačke na Jugoslaviju

72 godine od napada Njemačke na Jugoslaviju
06.04.2013. god.

BEOGRAD - Tačno 72 godine proteklo je od kako je u rano jutro 6. aprila 1941, bombardovanjem Beograda, Njemačka napala Kraljevinu Jugoslaviju u Drugom svjetskom ratu.

Aprilski napad bez objave rata je, prema brojnim istorijskim izvorima, bio Hitlerova odmazda za 27. mart 1941, kada su zbog potpisivanja pakta sa Njemačkom oboreni vlada Cvetković-Maček i namjesništvo čija je prva ličnost bio knez Pavle Karađorđević.

Pošto su predstavnici vlade Kraljevine Jugoslavije 25. marta u Beču potpisali protokol o pristupanju Trojnom paktu, pedvođenim Njemačkom, 27. marta je uslijedio puč i masovne demonstracije podrške pučistima u Beogradu, ali i drugim srbskim gradovima i u još nekim u zemlji.

I puč i masovni protesti bili su manifestacije jasnog opredjeljenja ka zapadnim saveznicima.

"Vazdušni napad na Beograd imao je isključivo političko-teroristički karakter i nije imao ništa zajedničko s ratom. To bombardovanje bilo je stvar Hitlerove sujete, njegove lične osvete", rekao je na suđenju poslije rata njemački feldmaršal Evald fon Klajst.

Tačan broj žrtava bombardovanja Beograda nije tačno utvrđen. Britanski predsjednik vlade Vinston Čerčil je 12. aprila na radio Londonu izjavio da je broj žrtava bio oko 17.000. Vlasti u Beogradu su najprije saopštile da je poginulo oko 2.500 građana, a prema njemačkim izvorima broj poginulih je bio oko 1.700.

U tom i kasnijim bombardovanjima Beograda tokom Drugog svjetskog rata uništeno je oko polovine stambenog fonda, preko 700 zgrada, a oštećeno je oko 9.000 stambenih objekata, gotovo sva infrastruktura i brojni kulturni objekti, među kojima i nacionalna biblioteka.

Zgrada Narodne biblioteke na Kosančićevom vijencu uništena je takođe tog 6. aprila 1941. u požaru, pri čemu je izgorio čitav bibliotečki fond od preko 300.000 knjiga, među kojima su se nalazili i brojni rijetki i dragocjeno primjerci, autografi, dokumenti.

Napad na Beograd počeo je 6. aprila oko 6.30 ujutru, a u prvom talasu u napadu je učestvovalo preko 200 bombardera. U četiri napada tog dana učestvovalo je 484 bombardera, koji su na grad bacili oko 360 tona bombi.

Pripadnici jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva hrabro su se suprotstavili napadačima i nanijeli im znatne gubitke. U prvim vazdušnim borbama 6. aprila poginula su dvojica, a ranjeno je šest jugoslovenskih pilota. U aprilskim vazdušnim borbama poginulo je 11 jugoslovenskih avijatičara.

Beograd je u Drugom svjetskom ratu bombardovan i od saveznika; najintenzivnije je bilo savezničko bombardovanje 16. i 17. aprila 1944. godine. Prvog dana savezničkog bombardovanja, na pravoslavni Uskrs, bačeno je na Beograd više od 1.500 tona bombi, navodno radi uništenja vojnih i privrednih objekata i zgrada u kojima su smješteni Nijemci.

Evidentirano je da je tokom vazdušnih napada poginulo 1.160 Srba, civila, i 18 Nijemaca, ali tačan broj nikada nije utvrđen, dok je u bombardovanju ranjeno 1.400 stanovnika prestonice.

Tada je pogođeno i porodilište u Krunskoj, jedno obdanište, Slavija, Nemanjina i Dečanska ulica, Bajlonijeva pijaca, Pašino brdo, Zeleni vijenac, Željeznička stanica, Narodno pozorište...



  • Izvor
  • Nezavisne


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Intenzitet insistiranja na nevinosti Ukrajine je neobičan, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova


„Suparnički odnos“ Vašingtona sa Rusijom sprečio je potpuno obelodanjivanje onoga što je znao, rekli su izvori listu

Ali uprkos neviđenim vojnim merama koje su kolektivno preduzele zapadne zemlje, ništa im nije pošlo za rukom! Jer tvrda vera srbskog naroda, njegova nepokolebljiva vernost Hristu i Crkvi, kao...


Napadačima na Crocus Citi Hall iz Ukrajine su prebačene velike sume novca, saopštio je ruski istražni komitet.


Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne


Ostale novosti iz rubrike »