Početna stranica > Novosti

Seul traži izvinjenje Kijeva i preti „dodatnim merama“: spor oko dva severnokorejska zarobljenika

Seul traži izvinjenje Kijeva i preti „dodatnim merama“: spor oko dva severnokorejska zarobljenika
03.10.2026. god.
Spor između Seula i Kijeva izbio je nakon što je Zelenski javno obelodanio predaju dvojice severnokorejskih vojnika Južnoj Koreji, iako Seul tvrdi da je dogovoreno da transfer ostane tajan

Predsednik Republike Koreje Li Dže Mjung upozorio je ukrajinske vlasti da će Seul preduzeti „dodatne mere“ ako Kijev ne prizna dogovor o tajnosti i javno se ne izvini. Spor je izbio posle govora Volodimira Zelenskog u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 23. septembra, u kojem je ukrajinski predsednik saopštio da su dva severnokorejska vojnika, zarobljena u Kurskoj oblasti, predata Južnoj Koreji.

Dvojica vojnika uhvaćena su u januaru 2025. tokom borbi u Kurskoj oblasti, na strani ruske vojske. Bili su prvi severnokorejski vojnici zarobljeni živi otkako je Pjongjang 2024. ušao u rat kao ruski saveznik. Više od pola godine držani su u Kijevu. Južnokorejski mediji prethodnih meseci pisali su da su izrazili želju da pređu u Seul. Transfer je, prema dostupnim izveštajima, obavljen sredinom septembra.

Seul: Tajnost je tražio Kijev

Južnokorejska strana tvrdi da je predaja trebalo da ostane van javnosti. Li je na mreži X napisao da je poverljivost dogovorena na zahtev Ukrajine, a da je Seul pristao. Obrazloženje Kijeva, kako ga prenose južnokorejski zvaničnici, bilo je strah od domaćih kritika: da severnokorejski borci iz sastava ruske vojske nisu zamenjeni za ukrajinske zarobljenike, već predati Seulu.

Seul je, sa svoje strane, tajnost vezivao za bezbednost dvojice ljudi i njihovih porodica u Severnoj Koreji, kao i za rizik da Pjongjang zatraži izručenje ili odgovori vojnim probama i incidentima nižeg intenziteta duž demarkacione linije.

Korejski tajms je 2. oktobra, pozivajući se na visokog funkcionera Ministarstva spoljnih poslova, preneo da Seul poseduje pisani trag dogovora. Po toj verziji, ukrajinska strana je obavestila Seul da će Zelenski govoriti u UN, bez navođenja sadržaja, a Seul je porukom tražio da se ne krši dogovor o tajnosti. Govor je ipak sadržao najavu transfera.

Kijev negira dogovor

Posle Lijeve prve reakcije, u kojoj je izrazio „duboko žaljenje“, Kijev je porekao da je dogovor postojao. Li je u petak, 2. oktobra, posebno označio izjavu Dmitra Litvinova, savetnika Zelenskog za komunikacije, od 25. septembra: tvrdnja Seula o dogovoru o neobelodanjivanju „nije tačna“.

Kancelarija južnokorejskog predsednika zatim je, preko višeg sekretara za odnose sa javnošću Song Gi Honga, zatražila zvanično objašnjenje i izvinjenje. Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je ukrajinskog ambasadora u Seulu. Agencija AP navodi da je 28. septembra u ministarstvo pozvan ambasador Andrij Vješkin.

Li je u objavi od 2. oktobra otišao korak dalje. Napisao je da je Kijev, pošto je Seul „s krajnjom učtivošću“ izrazio žaljenje, predsednika druge države predstavio kao lažova. Dodao je da je, umesto priznanja i izvinjenja, ukrajinska strana govorila o skorom vojnom sukobu Severa i Juga. To je Li protumačio kao priželjkivanje rata na Korejskom poluostrvu. U pitanju je, prema južnokorejskim medijima, izjava Kirila Budanova, šefa kabineta predsednika Ukrajine i bivšeg šefa vojne obaveštajne službe: tenzije duž demarkacione zone iz dana u dan rastu i samo je pitanje vremena kada će incident poslužiti kao okidač.

„Ako Ukrajina nastavi da odbija da prizna činjenice i javno se izvini, preduzećemo dodatne mere. Reč je o dostojanstvu građana i države Republike Koreje, i to ne možemo da pređemo preko“, napisao je Li.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova pokušao je da snizi ton i spor je nazvao „diplomatskim nesporazumom“, prenosi Korejski tajms. Zvanično izvinjenje, prema javno dostupnim izjavama do 3. oktobra, nije usledilo.

Šta Seul može, a šta ne kaže

Li nije naveo koje bi mere bile. Javno se spekuliše o diplomatskom hlađenju, zamrzavanju nesmrtonosne i finansijske pomoći i ograničavanju obaveštajne razmene o severnokorejskim jedinicama koje ratuju uz Rusiju. To za sada ostaje pretpostavka, ne najava iz Plave kuće.

Seul ionako nije slao smrtonosno oružje direktno Ukrajini. Domaći propisi ograničavaju vojnu pomoć zemljama u oružanom sukobu, pa je podrška dosad bila humanitarna i nesmrtonosna. Istovremeno, Republika Koreja je krupni snabdevač evropskih članica NATO-a, čime se posredno popunjavaju skladišta iz kojih su Poljska, Rumunija i baltičke zemlje Ukrajini ustupale tehniku sovjetskog porekla. U Seulu se, prema korejskim analitičarima koje citira Hankjore, čuje i tumačenje da je Kijev transferom pokušao da izvrši pritisak za rakete i vojni materijal, uključujući presretače tipa „patriot“, koje Seul nije ustupio. To je procena, ne utvrđena namera.

Za Lijevu Demokratsku partiju spor ima i unutrašnju cenu. Vlada u Seulu drži vojni savez sa Sjedinjenim Državama, ali tradicionalno nastoji da ne zatvori kanale prema Pekingu i Moskvi i da ne daje Pjongjangu povod za eskalaciju. Javno obelodanjivanje prebega, u seulskom čitanju, radi upravo to: izlaže porodice u Severnoj Koreji i otvara pitanje da li će Pjongjang tražiti ljude nazad.

Do 3. oktobra nije objavljeno da je Kijev povukao Litvinovljevu izjavu niti da je prihvatio seulski zahtev. Seul, sa svoje strane, tvrdi da dogovor nije usmena konstrukcija, već da postoji pisani trag. Dok taj dokument ne bude javno pokazan, spor ostaje reč protiv reči – s tom razlikom što je jedna strana već zapretila merama, a druga spor svodi na nesporazum.



  • Izvor
  • Tanjug
  • Reuters/EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Evropski lideri su se, nakon višemesečnih nesuglasica, dogovorili o formiranju pregovaračkog tima sastavljenog od predstavnika više zemalja, ali njegovi članovi još nisu imenovani....


Bela kuća potvrdila je planove za razgovore o kontroli nuklearnog naoružanja i međunarodnoj bezbednosti na marginama samita APEK-a....

Moskva je saopštila da nema agresivne namere prema Evropi, ali je obećala oštar odgovor ukoliko NATO prvi napadne Rusiju....


Ruski ministar spoljnih poslova optužio je zapadne sile da koriste sankcije, carine i zaplenu imovine kako bi očuvale svoju globalnu dominaciju....

Nemački kancelar navodno zahteva da sve države članice učestvuju u finansiranju Kijeva pre nego što Berlin odobri naredni sedmogodišnji budžet Evropske unije....


Rat sa Iranom i odnosi sa Izraelom „očigledno“ su koštali Republikansku stranku kontrole nad Kongresom, izjavio je američki potpredsednik....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA