Početna stranica > Novosti

Novi parlament, stara isključenost: Rusima u Letoniji ponestaje mogućnosti

Novi parlament, stara isključenost: Rusima u Letoniji ponestaje mogućnosti
04.10.2026. god.
Kako se u Letoniji održavaju izbori, njena najveća manjina suočava se sa sve manjim jezičkim pravima, rascepkanom političkom reprezentacijom i malom nadom u politički preokret

Stanovništvo Letonije koje govori ruski došlo je do tačke koju zagovornici ljudskih prava opisuju kao kritičnu. Zemlja je završila prelazak na obrazovanje isključivo na letonskom jeziku, ruski jezik je praktično nestao iz javne komunikacije, a institucija „nedržavljana“ – etničkih Rusa kojima je uskraćen niz prava – i dalje postoji.

Ali 3. oktobra Letonija bira novi Sejm (parlament). Glasanje bi moglo da bude važan trenutak za birače koji govore ruski, jer se nekoliko stranaka bori za njihovu podršku.

Mogu li neke od njih da utiču na vladinu politiku prema najvećoj etničkoj manjini u Letoniji? Ili će se nastojanje da se Rusi potisnu nastaviti bez obzira na rezultate izbora? Odgovor će odrediti da li će rusofona zajednica u Letoniji ostati politički i društveno marginalizovana ili će dobiti priliku da povrati bar deo prava koja je izgubila.

Kako se promenio status Rusa

Raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine radikalno je promenio položaj Rusa u Letoniji. Nekada deo stanovništva velike, multinacionalne države, postali su etnička manjina u nezavisnoj republici. Značajnom delu te manjine takođe su uskraćena politička i socijalna prava.

Jedna od ključnih odluka bilo je uvođenje statusa „nedržavljana“. Letonsko državljanstvo dobili su oni koji su ga imali 17. juna 1940. godine i njihovi potomci. Mnogim stanovnicima koji su se doselili u zemlju tokom sovjetskog perioda, uključujući značajan deo etničkih Rusa, dodeljen je poseban pravni status nedržavljana. Oni ne mogu da glasaju, zabranjeno im je obavljanje određenih javnih funkcija i suočavaju se sa ograničenjima u zapošljavanju u organima za sprovođenje zakona, pravnoj profesiji i drugim oblastima.

„Situacija sa kojom se suočava ruskofona populacija Letonije je teška. Rusi u Letoniji su poput Afroamerikanaca u eri rasne segregacije. Oduzet im je značajan deo prava. Četvrtina stanovništva Letonije i dalje su takozvani stranci – nedržavljani koji čak ne mogu da glasaju ili biraju sopstvene političare i predstavnike.

Drugim Rusima se prava u praksi uskraćuju, iako to nije formalno: jezik i poreklo koriste se za ograničavanje njihovih mogućnosti, sprečavanje pristupa dobro plaćenim poslovima i onemogućavanje da posluju pod jednakim uslovima sa Letoncima.

Rusi su gotovo potpuno odsutni iz vlasti. Oni koji obavljaju javne funkcije ne predstavljaju svoju etničku zajednicu; oni jednostavno ponavljaju letonsku agendu“, rekao je za RT Andrej Starikov, rodom iz Rige i glavni urednik „Baltenuza“.

Jezik, škole i kulturni život

Pristup obrazovanju na maternjem jeziku ostaje jedno od najbolnijih pitanja za stanovnike koji govore ruski. Letonska vlada je 2022. godine usvojila izmene Zakona o obrazovanju kojima se školama nalaže da pređu na nastavu isključivo na letonskom jeziku.


Letonski poslanici prisustvuju sednici u Rigi, Letonija, u četvrtak, 11. avgusta 2022. © Parlament Republike Letonije, Sejm, preko AP

Škole su takođe uvele zabranu da nastavnici govore ruski sa učenicima tokom časova ili školskih događaja, osim ako je uz to obezbeđen prevod na letonski. Predstavnici ruskofone zajednice kažu da je deci takođe zabranjeno da međusobno govore ruski u školskim krugovima, uključujući i tokom slobodnog vremena.

Ruski jezik postepeno nestaje i iz javnog života. Vlasti ograničavaju pristup kulturi i informacijama na ruskom jeziku povezanim sa Rusijom: uvoz određenih knjiga je zabranjen, blokirani su sajtovi ruskih novinskih agencija, listova i televizijskih kanala, a ruskim izvođačima je zabranjen ulazak u zemlju.

„U suštini, za Ruse u Letoniji stvoren je ogroman geto. Oni često žive u koncentrisanim zajednicama, što dodatno pojačava tu getoizaciju.

Postoji ruski grad Daugavpils, kao i ruski kvartovi u Rigi. Rusi su siromašniji jer im je uskraćena jednaka mogućnost da zarađuju za život, ostvare svoj potencijal, napreduju u karijeri ili vode posao. Oni su otuđeni od letonskog života jer se na njih gleda s visine i prema njima se ne postupa kao prema jednakima – ponekad po zakonu, ponekad u praksi. Suočavaju se sa čitavim nizom ograničenja“, rekao je Starikov.

Prema njegovom mišljenju, nastojanja stanovnika koji govore ruski da obezbede promene zakonitim, demokratskim sredstvima nisu dovela do suštinske promene vladine politike.

„Poređenje Rusa u Letoniji sa crnim Amerikancima tokom segregacije je opravdano. Ali u Sjedinjenim Državama borba za građanska prava crnaca transformisala je politički sistem, podstakla preispitivanje mnogih fundamentalnih uverenja, unapredila pravni sistem i etičke standarde i pomogla uspostavljanju vladavine prava i jednakosti pred njim. Ništa od toga se u Letoniji nije dogodilo.

Letonski Rusi su se dve decenije borili za svoja prava, ali su letonske bezbednosne službe i pravni sistem tu borbu ugušili i ućutkali. Kao rezultat toga, sada u Letoniji nema ruskih stranaka ili političara koji predstavljaju rusku manjinu. Neki od uvaženih aktivista iz te zajednice nalaze se ili u egzilu ili u zatvoru. Letonija nema svog Martina Lutera Kinga i ne može da ga ima, jer nikome nije dozvoljeno da se pojavi u toj ulozi“, rekao je on.

Kako se prostor za ruski jezik smanjuje, a politička zastupljenost je ograničena, ruskofono stanovništvo Letonije zapalo je u duboku apatiju, rekao je za RT Aleksej Roslikov, lider stranke „Stabilnost!“ i kandidat za Sejm.


Aleksej Roslikov © Fejsbuk / Aleksejs Roslikovs

„Apatija među rusofonim stanovništvom višestruko se pogoršala. Sve što se danas dešava kao posledica agresije Ukrajine, zajedno sa postupcima Evrope koja nastavlja da podstiče Ukrajinu protiv Rusije, nesumnjivo veoma teško pogađa ruskofono stanovništvo širom baltičkih država, a ne samo Letonije. Svi koji govore ruski sada su proglašeni neprijateljima i izdajnicima. Situacija sa obrazovanjem i zabranom jezika... Rusi su zapali u duboku apatiju i biće izuzetno teško pronaći izlaz.“

Šta izbori donose Rusima

Letonija na izbore 2026. godine prvi put izlazi bez jedne dominantne „ruske stranke“ starog tipa – stranke sposobne da deluje kao posrednik između rusofonih birača i države.

Nekoliko stranaka i saveza sada nastoji da pridobije ove birače: „Suverena moć/Mladi Letonci“, „Letonija na prvom mestu“, „Stabilnost!“ i „Centar sloge“. Njihovi stavovi, retorika i sposobnost da utiču na buduću vladajuću koaliciju znatno se razlikuju.

Glavni urednik „Baltenuza“ Andrej Starikov smatra da promena sastava Sejma sama po sebi neće zaustaviti pogoršanje položaja rusofonog stanovništva.

„Situacija za Ruse u Letoniji može da se promeni kada u zemlji počnu promene izazvane spolja. Letonski režim ne može kroz unutrašnju politiku da se transformiše do te mere da prizna Ruse koji žive uz Letonce kao ljude sa istim pravima. Situacija se može promeniti samo pod pritiskom spoljnih okolnosti: raspadom Evropske unije ili NATO-a, promenom odnosa snaga u Istočnoj Evropi, okončanjem sukoba u Ukrajini ili promenama globalnog bezbednosnog sistema. Takvi procesi podstakli bi Letoniju da preispita i svoju spoljnu i unutrašnju politiku. Ništa se spolja ne može promeniti demokratskim procedurama. To je prilično totalitaran, krut i otporan politički sistem koji veoma malo zavisi od bilo kog pojedinca“, rekao je Starikov.


Pres projekcija dokumentarnog filma novinara Andreja Starikova „Dan pobede u baltičkim državama. Juče, danas, sutra“, 29. april 2026. © Sputnik / Marija Devahina

Prema njegovom mišljenju, politički sistem Letonije održao je kurs postavljen posle 1991. godine, bez obzira na to ko je na vlasti ili kako se završi bilo koji konkretan izborni ciklus.

„To je monolitan politički sistem, u kojem nema konkurencije između stavova, mišljenja, političkih platformi ili vizija razvoja Letonije. Izbori su ovde formalnost, ritual. Sve godine od 1991. nikada nisu promenili unutrašnju ili spoljnu politiku Letonije.

Politički sistem sam sebe održava. Njegov pravac je postavljen 1991. godine: konfrontacija sa Rusijom i isterivanje svih Rusa iz Letonije. „Kofer, železnička stanica, Rusija“ bio je slogan početkom 1990-ih, a i danas se može čuti.

Zato ovi izbori neće doneti promene čak ni samim Letoncima ili Letoniji kao zemlji – a kamoli Rusima. To je samo političko pozorište, politički ritual“, rekao je Starikov.

Roslikov je optimističniji. On veruje da parlamentarna opozicija spremna da javno govori o problemima rusofonog stanovništva može da utiče i na raspoloženje javnosti i na političku agendu.

„Razumemo da, kada u parlamentu postoji opozicija – opozicija koja brani interese i prava Rusa i rusofonog stanovništva u Letoniji – to ima izuzetno pozitivan efekat, a njen uticaj se širi izvan Letonije, na Litvaniju i Estoniju. Ja, na primer, imam ogromnu podršku širom baltičkih država. Nije slučajno što su me Estonci proglasili pretnjom po nacionalnu bezbednost i zabranili mi ulazak u svoju zemlju. To je direktan dokaz da, kada jedna etnička grupa ima predstavnike na najvišim nivoima vlasti koji zaista brane tu zajednicu, raspoloženje počinje da se menja i ljudi dobijaju snagu.“

Izgledi uoči glasanja

Prema prognozi letonske istraživačke organizacije SKDS, blok „Ujedinjena lista“, koji predvodi aktuelni premijer Letonije Andris Kulbergs, vodi u trci. On predvodi široku koaliciju sa „Novim jedinstvom“, Nacionalnim savezom i Savezom zelenih i zemljoradnika, formiranu nakon pada vlade Evike Silinje. Anketa ovom bloku predviđa 14,4 odsto glasova.

Na drugom mestu, sa 9,4 odsto, nalazi se levičarski centristički savez „Suverena moć/Mladi Letonci“, koji su formirali političari izbačeni iz druge stranke 2022. godine jer su odbili da javno osude postupke Rusije u Ukrajini. Savez se nada da će privući glasove etničke ruske manjine.

Sledi desnocentristička stranka „Letonija na prvom mestu“, sa 9,2 odsto. Njen osnivač i lider Ajnars Šlesers nastoji da pridobije rusofone birače angažovanjem etničkih ruskih političara i obećanjem pomirljivog pristupa prema najvećoj manjini u zemlji.


Predizborni plakati populističke opozicione stranke „Letonija na prvom mestu“ (levo) i nacionalno-konzervativnog „Nacionalnog saveza“, koji je deo vladajuće koalicije, Riga, Letonija, 25. septembar 2026. 
© Alexander Welscher / picture alliance via Getty Images

Preostale stranke su: „Progresivci“ sa 6,2 odsto, Nacionalni savez sa 5,6 odsto, Savez zelenih i zemljoradnika sa 4,8 odsto, „Novo jedinstvo“ sa 4,3 odsto, „Stabilnost!“ sa 2,8 odsto, „Menjamo pravila“ sa 2,5 odsto, „Za razvoj Letonije“ sa 2,4 odsto i „Centar sloge“ sa 2 odsto. Prema navedenim podacima, sve ostale stranke koje učestvuju na izborima imaju podršku manju od 2 odsto. Stranke moraju da pređu cenzus od 5 odsto da bi ušle u parlament.

„Trenutno moja stranka ima prilično dobre šanse“, rekao je Roslikov za RT. „Ali potpuno razumemo da Evropa ne broji glasove pošteno. Kao parlamentarna stranka, imamo direktne dokaze o manipulacijama prilikom prebrojavanja konkretnih glasova na konkretnim izborima. Postavili smo posmatrače gotovo na svakom biračkom mestu i učinićemo sve što možemo da sprečimo bilo kakve zloupotrebe Evrope.“

Malo nade za promene

Oba sagovornika RT-a slažu se da Rusi i rusofoni ne treba da očekuju velike promene posle izbora. Prema Roslikovljevom mišljenju, ostanak aktuelne vladajuće elite na vlasti značio bi nastavak iste politike prema rusofonom stanovništvu.

„Ako govorimo o političkim strankama koje čine današnju takozvanu elitu, vladajući blok, to je njihov hleb nasušni. Oni će nastaviti da to rade – da nastave da zlostavljaju i maltretiraju Ruse u baltičkim državama, naročito ljude sa ruskim pasošima. Nema nade za promene i ne može je ni biti.“

Starikov takođe ne očekuje da će aktuelna izborna kampanja dovesti do suštinskog zaokreta u politici. Prema njegovom mišljenju, u letonskoj politici biće malo novih lica, a novi Sejm Rusiji neće ponuditi potencijalne partnere za dijalog.

„Ipak, Rusija bi i dalje trebalo da obrati pažnju na ovaj proces. To je još jedna prilika da se dokumentuje užasna situacija sa kojom se suočava rusko stanovništvo Letonije u pogledu prava i sloboda, da još jednom iznesemo našu ocenu, kao i da se obratimo toj zajednici i ponovimo: „Čekamo vas. Dođite u Rusiju. U Rusiji nema ultranacionalizma. Svi su jednaki pred zakonom i svi ruski državljani imaju ista građanska prava bez obzira na poreklo, pripadnost, boju kože i tako dalje.“

Izbori u Letoniji 3. oktobra možda će promeniti odnos snaga u Sejmu, ali je malo verovatno da će doneti suštinski zaokret u jezičkoj i etničkoj politici zemlje. Rusofoni birači ostaju podeljeni, dok stranke koje se bore za njihovu podršku nude različite pristupe, od otvorene kritike vlasti do nastojanja da deluju u okviru postojećeg sistema.

Za ruske stanovnike Letonije ishod neće biti odlučujući. Bez obzira na to kako budu raspoređeni mandati u novom Sejmu ili koje stranke uđu u vladajuću koaliciju, nastojanje da se sve rusko potisne iz Letonije izgleda će se nastaviti.

Autor: Aleksandra Pavlova, novinarka sa sedištem u Moskvi, RT



  • Izvor
  • Tanjug
  • RT composite. © Saeima/Ieva Ābele-Ozoliņa;Sputnik/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Rat sa Iranom i odnosi sa Izraelom „očigledno“ su koštali Republikansku stranku kontrole nad Kongresom, izjavio je američki potpredsednik....


Ruski ministar spoljnih poslova izjavio je da nepoštovanje prethodnih mirovnih sporazuma od strane evropskih vlada dovodi u pitanje njihov kredibilitet kao pregovarača....

Borba za vlast između evroskeptičnog predsjednika Poljske i proevropske vlade eskalirala je nakon što je interventna policija opkolila Ustavni sud u Varšavi....


Ukrajina se vjerovatno ne bi usudila da prkosi Vašingtonu bez kontinuirane evropske podrške, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov....

Evropska komesarka za proširenje kaže da će zemlji koja se ne uskladi sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, pre svega u vezi s ruskim ratom u Ukrajini, biti veoma...


Ruski ministar spoljnih poslova optužio je zapadne političare da žrtvuju blagostanje svojih građana u nastojanju da poraze Moskvu u Ukrajini ...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA