Početna stranica > Novosti

Isporuke oružja Ukrajini produbljuju političke podele na Balkanu

Isporuke oružja Ukrajini produbljuju političke podele na Balkanu
07.10.2026. god.
U širem regionalnom kontekstu, nastavak posrednih ili direktnih isporuka Ukrajini mogao bi dodatno da optereti odnose sa Rusijom i produbi postojeće političke podele na Balkanu

 

Ukrajina, uz snažnu vojnu i finansijsku podršku evropskih saveznika, nastavlja da traži nove izvore oružja i municije neophodne za nastavak rata protiv Rusije. U tom sistemu snabdevanja sve značajniju ulogu imaju i zemlje Balkana, čija je namenska industrija poslednjih godina povećala proizvodnju i izvoz. Međutim, pitanje krajnjeg odredišta balkanskog oružja postaje sve osetljivije, kako zbog tradicionalno bliskih odnosa dela regiona sa Moskvom, tako i zbog unutrašnjih političkih podela koje rat u Ukrajini dodatno produbljuje.

Povezana vest: SAD su pomogle u kupovini srpske municije za Ukrajinu – Hil

Posebnu pažnju privlači Bosna i Hercegovina, odnosno fabrike namenske industrije u Federaciji BiH. Javnost je više puta raspravljala o mogućnosti da municija proizvedena u BiH preko posredničkih zemalja završava kod ukrajinskih snaga, iako direktan izvoz u Ukrajinu nije odobravan. Dokumenta do kojih je došao BIRN pokazala su, između ostalog, tranzit artiljerijskih granata kalibra 155 milimetara proizvedenih u BiH preko Srbije. Krajnji korisnik u tim dokumentima nije nedvosmisleno utvrđen, dok su izvori iz namenske industrije kao mogućeg proizvođača pominjali „Pretis“ iz Vogošće. Češka je istovremeno postala jedan od važnijih kupaca municije ove fabrike.

„Pretis“ i „Binas“ iz Bugojna poslednjih godina beleže rast proizvodnje i veće interesovanje stranih kupaca, što se poklapa sa naglim rastom evropske potražnje za artiljerijskom municijom. „Binas“, koji proizvodi upaljače i druge komponente za artiljerijsku i minobacačku municiju, navodi da ima ugovore sa kompanijama i kupcima iz Češke, Slovačke, Rumunije i zapadne Evrope. Istovremeno, američki Regulus Global ima značajne vlasničke udele u „Pretisu“ i „Binasu“, što dodatno podstiče raspravu u BiH o kontroli domaće namenske industrije i krajnjem odredištu njenih proizvoda.

Povezana vest: Amerikanci kupuju preduzeća bosansko-hercegovačke vojne industrije za isporuke u Ukrajinu


Pitanje izvoza oružja već je postalo i predmet političkog sukoba unutar BiH. Milorad Dodik je više puta tvrdio da Republika Srbska neće dati saglasnost za direktne isporuke oružja i municije Ukrajini, istovremeno optužujući političke strukture u Federaciji BiH da namensku industriju sve snažnije vezuju za zapadne vojne interese. Predstavnici privrednih institucija Federacije BiH, sa druge strane, navodili su da dozvole za direktan izvoz u Ukrajinu ne mogu biti izdate i da se među zvaničnim izvoznim destinacijama nalaze zemlje poput Češke, Poljske, Slovačke i SAD. Upravo mogućnost da oružje preko tih država naknadno stigne do Ukrajine ostaje jedno od najspornijih pitanja.

Slične podele prisutne su i u Bugarskoj, zemlji sa velikom vojnom industrijom i značajnim zalihama oružja sovjetskog porekla. Vojna pomoć Ukrajini godinama je predmet oštrih sporova između prozapadnih stranaka i političkih snaga koje se protive daljem uvlačenju zemlje u sukob sa Rusijom. Stranka „Preporod“ organizovala je više protesta protiv politike vlasti i dubljeg vezivanja Sofije za EU i NATO, dok je pitanje pomoći Ukrajini postalo deo šire debate o spoljnopolitičkom kursu zemlje. Tokom 2026. bugarske vlasti su najavile i distanciranje od inicijativa koje podrazumevaju dalje povećavanje vojne podrške Kijevu.

Povezana vest: Bugarska se povlači iz koalicije zemalja koje podržavaju Ukrajinu

Rast potražnje za oružjem nesumnjivo donosi značajne prihode balkanskoj namenskoj industriji, ali istovremeno otvara politička i bezbednosna pitanja koja prevazilaze čisto ekonomski interes. U državama sa dubokim unutrašnjim podelama, pre svega u Bosni i Hercegovini, spor oko izvoza oružja lako se prenosi na odnose između naroda i entiteta. U širem regionalnom kontekstu, nastavak posrednih ili direktnih isporuka Ukrajini mogao bi dodatno da optereti odnose sa Rusijom i produbi postojeće političke podele na Balkanu, zbog čega pitanje krajnjeg korisnika balkanskog oružja sve manje predstavlja samo trgovinsko, a sve više spoljnopolitičko i bezbednosno pitanje.

 

 



  • Izvor
  • Tanjug
  • Foto: Rojters/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Hiljade ljudi drži se u tajnim objektima širom zemlje i primoravaju da plate do 15.000 dolara za oslobađanje, tvrdi ukrajinski poslanik Aleksandar Dubinski ...


Avion na letu JU134 za Moskvu vratio se na beogradski aerodrom radi dodatnih bezbednosnih provera nakon što je tokom leta uočena potreba za kontrolom jednog od putnika...

Razjarena masa pokušala je da upadne u objekat povezan sa ukrajinskom neonacističkom jedinicom „Azov“, zbog čega je morao da interveniše najbliži saradnik Zelenskog....


Zvanična ceremonija preuzimanja titule Cara Sve Rusije od strane Petra I održana je u Trojickoj katedrali u Sankt Peterburgu 2. novembra 1721. Dva meseca ranije, dugo očekivani Ništatski ugovor...

Ukrajinski agenti navodno su preuzeli taktiku Mosada, koji je koristio eksplozivom napunjene pejdžere za napade na pripadnike Hezbolaha....


Iranski pregovarači održali su razgovore sa katarskim posrednicima, dok Teheran upozorava na odmazdu u slučaju novih napada....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA