Početna stranica > Novosti

Više američkih vojnika poginulo u ratu sa Iranom nego što je Pentagon objavio – Vašington post

Više američkih vojnika poginulo u ratu sa Iranom nego što je Pentagon objavio – Vašington post
19.09.2026. god.
Izvori navode da broj poginulih dostiže 23, dok je američki sekretar za rat Pit Hegset brzo ocenio izveštaj kao „laž“.

 

Broj američkih vojnika koji su poginuli tokom raspoređivanja na Bliskom istoku od početka rata sa Iranom veći je od broja koji je Pentagon javno saopštio, objavio je u petak „Vašington post“, pozivajući se na vojne izvore. Prema izveštaju, u javnoj bazi podataka Pentagona o gubicima možda nedostaje čak pet smrtnih slučajeva pripadnika oružanih snaga.

Prema podacima od petka, Sistem za analizu gubitaka Ministarstva odbrane (DCAS) navodio je 18 poginulih američkih vojnika, uključujući smrtne slučajeve nastale usled neprijateljskog i neneprijateljskog delovanja od početka rata sa Iranom 28. februara.

Međutim, pet izvora je za list navelo da su poginula najmanje 22 pripadnika vojske, dok je šesti izvor izneo još veći broj, tvrdeći da su od početka rata poginula 23 američka vojnika. Zvaničnik je naveo da nisu svi dodatni smrtni slučajevi bili direktno povezani sa sukobom, ali da se radi o američkom osoblju stacioniranom na Bliskom istoku tokom tekućih neprijateljstava. Prema njegovim rečima, od početka borbenih operacija poginula su i tri američka civilna izvođača u regionu.

Nije jasno da li je neslaganje u podacima bilo namenjeno umanjivanju razmera gubitaka u ratu ili je posledica administrativnih procedura prilikom klasifikacije vojnih smrtnih slučajeva.

Način na koji američka administracija vodi evidenciju o žrtvama već je bio predmet kritika u julu, kada je Pentagon nakratko uklonio četiri smrtna slučaja iz rata sa Iranom iz svoje javne evidencije tokom primirja koje je kasnije propalo. Tri vojnika poginula su u iranskom raketnom napadu na američku bazu u Jordanu, dok je četvrti stradao narednog dana tokom kontrolisane detonacije iranskog drona u Iraku. Nakon što je ovaj potez izazvao pažnju Kongresa, Pentagon je saopštio da je reč o grešci u obradi podataka. Smrtni slučajevi su kasnije ponovo uvršteni, zajedno sa oko 207 ranjenih, ali pod kategorijom „Prekomorske vanredne operacije“, umesto pod operacijom „Epik fjuri“, kako američka administracija naziva rat sa Iranom.

Pentagon je odvojeno saopštio da su od februara na Bliskom istoku poginula još dva američka vojnika u misijama koje nisu bile povezane sa ratom. Narednik Devin Sajbel poginuo je u nesreći tokom obuke u Erbilu, u Iraku, 31. maja, dok je major Sorfli Davijus preminuo nakon neodređenog medicinskog hitnog slučaja u Kuvajtu 6. marta. Nijedan od njih nije naveden u bazi DCAS, iako su preminuli u bazama koje su bile meta iranskih napada.

„Vašington post“ navodi da je Pentagon odbio da odgovori na pitanja o neslaganjima u podacima.

Komentarišući izveštaj na mreži X, američki sekretar za rat Pit Hegset oštro je negirao njegovu verodostojnost, nazvavši ga „potpunom LAŽI“.

„Ovo je ODVRATNO i LAŽNO... Sramota za Vašington post – gori su od iranskih državnih medija“, napisao je.

 

Sve nepopularniji rat

Iako američki predsednik Donald Tramp tvrdi da je rat uspešan i da „Amerikanci nisu protiv rata“, istraživanja javnog mnjenja ukazuju na rastuće protivljenje. Anketa Rojtersa i Ipsosa iz septembra pokazala je da 28 odsto ispitanika podržava Trampov pristup Iranu, dok se 62 odsto protivi.

Rat je dodatno produbio podele u Kongresu uoči novembarskih izbora za Kongres. Demokrate u Kongresu u velikoj meri se protive sukobu, a njegove višemilijardske troškove i ekonomske posledice, uključujući cenu benzina koja se približava pet dolara po galonu, pretvorile su u izborna pitanja. Takođe su najavile da će istražiti način na koji je Pentagon postupao sa obaveštavanjem o žrtvama ukoliko ponovo osvoje većinu.

Iako je većina republikanaca u Predstavničkom domu glasala za blokiranje antivojnih rezolucija, pojedini republikanski poslanici odstupili su od stranačke linije i podržali dvostranačke inicijative za aktiviranje ograničenja na osnovu zakona o ratnim ovlašćenjima ili za obustavu finansiranja sukoba. Predstavnik Tomas Masi iz Kentakija ove nedelje je pokrenuo inicijativu za glasanje u Predstavničkom domu o opozivu Hegseta, tvrdeći da je prekršio Zakon o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine nastavljajući neprijateljstva bez odobrenja Kongresa.

Rat je Sjedinjene Države do 3. septembra koštao 43,6 milijardi dolara, od čega je 28,1 milijarda potrošena na upotrebljenu municiju, prema podacima CENTCOM-a dostavljenim zakonodavcima i medijima u petak. U ovaj iznos nije uračunata značajna šteta na američkim bazama u osam zemalja Bliskog istoka. Viši vojni zvaničnici su, prema izveštajima, prošlog meseca upozorili Hegseta da su produžene borbene operacije velikih razmera protiv Irana neodržive.

Tramp, međutim, tvrdi da će rat uskoro biti okončan, rekavši novinarima prošle nedelje da bi verovatno mogao da bude zaustavljen odmah posle izbora za Kongres. Za „Aksios“ je u četvrtak izjavio da se suočava sa „velikom odlukom“ o tome da li da ponovo pokrene velike borbene operacije kako bi okončao sukob.

Iran je, s druge strane, odbio da popusti pred Trampovim pretnjama. Predsednik parlamenta i glavni pregovarač Mohamad Bager Galibaf početkom meseca upozorio je na „bržu, težu i bolniju“ odmazdu u slučaju nove američke agresije. Teheran je u petak predstavio i novu dobrovoljačku formaciju, čiji će pripadnici proći ograničenu vojnu i obuku za vanredne situacije kako bi podržali Korpus čuvara islamske revolucije. Komandant KSIR-a Hasan Hasanzadeh izjavio je za državnu televiziju IRIB da se prijavilo više od 600.000 ljudi, dok se očekuje da će obuku proći više od milion.


Izvor: RT (F)



  • Izvor
  • Tanjug
  • Foto: Getty Images / Kyle Mazza/Anadolu/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Avion na letu JU134 za Moskvu vratio se na beogradski aerodrom radi dodatnih bezbednosnih provera nakon što je tokom leta uočena potreba za kontrolom jednog od putnika...


Razjarena masa pokušala je da upadne u objekat povezan sa ukrajinskom neonacističkom jedinicom „Azov“, zbog čega je morao da interveniše najbliži saradnik Zelenskog....

Zvanična ceremonija preuzimanja titule Cara Sve Rusije od strane Petra I održana je u Trojickoj katedrali u Sankt Peterburgu 2. novembra 1721. Dva meseca ranije, dugo očekivani Ništatski ugovor...


Ukrajinski agenti navodno su preuzeli taktiku Mosada, koji je koristio eksplozivom napunjene pejdžere za napade na pripadnike Hezbolaha....

Iranski pregovarači održali su razgovore sa katarskim posrednicima, dok Teheran upozorava na odmazdu u slučaju novih napada....


Lideri bi trebalo da usvoje trogodišnji plan saradnje, nakon čega će ruski predsednik održati novu rundu bilateralnih razgovora...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA