Katalonija je rekla svoje. Šta dalje?
Rezultati nezvaničog referenduma po pitanju nezavisnosti provincije od Španije, održanog 9. novembra u Kataloniji, ne ostavljaju sumnje da „katalonska partija“ tek počinje.
Složena pravna borba pristalica i protivnika plebiscita, pokrenuta u poslednja dva meseca, na kraju je dovela do određenog kompromisa. Umesto pravo referenduma o nezavisnosti, lideri katalonskih separatista su pristali da održe nezvanično anketiranje. Istina, centralne vlasti Španije, uključivši Ustavni sud zemlje, stavile su do znanja da neće priznati ovakav format – tim pre što su pitanja izneta na glasanje ostala nepromenjena. Ona su glasila: Da li želite da Katalonija postane država? i Da li želite da država bude nezavisna? Prema preliminarnim podacima u anketiranju je učestvovalo 2,25 miliona Katalonaca od 5,4 miliona stanovnika sa pravom glasa. Od njih više od 80% pozitivno je odgovorilo na oba pitanja. Drugim rečima, više od milion i po od sedam i po miliona stanovnika Katalonije sigurno želi da živi u nezavisnoj državi. A još 10% učesnika nedeljenog anketiranja ćeli da živi u sopstvenoj državi koja će ipak ostati u okviru španske krune.
Evo mišljenja rukovodioca Centra za evropska istraživanja Instituta za međunarodnu ekonomiju i međunarodne odnose RAN Aleksej Kuznjecov.
U Španiji u principu postoji multinacionalna država. U njoj žive između ostalog Španci Kastiljci i Baski. Ali najveći narod su upravo Katalonci. I oni su se uvek zalagali za široku autonomiju u okviru kraljevine Španije.
Na ekonomskim aspektima se treba posebno zaustaviti. Stanovništvo Katalonije čini oko 16% španskog, ali provincija daje 23% nacionalnog bruto proizvoda. Prema ocenama evropskih eksperata, bruto proizvod Katalonije po apsolutnim ciframa identičan je pokazateljima Danske i Finske, a po nivou po glavi stanovnika skoro dostiže nemački. Pokazatelji katalonskog izvoza su skoro kao kod Finske i veći nego kod suseda u regionu – Portugalaca. Pri tome lideri katalonskih separatista, tražeći izlazak iz sastava Španije, nameravaju i dalje da sarađuju sa Madridom, ali već kao ravrnopravni subjekti EU – istakao je u razgovoru za "Rosiju sevodnja" šef Odeljenja za istraživanje zemalja Evropskog instituta RAN Vladislav Belov.
- U ekonomskom pogledu Katalonija je najrazvijeniji deo Španije. Može se reći da ona čak delimično hrani druge španske regione. I Katalonci smatraju da su u stanju da postoje u okviru evropskog prostora nezavisno od Španije.
Nezavisno od rezultata aktuelnog plebiscita i odluka Ustavnog i drugih španskih sudova, Madrid i Barselona su osuđeni na težak dijalog sa uzajamnim ustupcima. Madridski list "El Pais" u vezi sa tim već je stavio do znanja da upravo finansijska pitanja i proces preraspodele ovlašćenja biće glavni u toku predstojećeg pregovaračkog procesa, primetivši pri tome da principi demokratije neće dozviliti da se ignoriše izraz volje.
I već od toka i ishoda odgovarajućih diskusija će zavisiti dalji stav lidera katalonskog separatističkog pokreta – a ujedno i razvoj situacije u drugim regionima Evrope sa sličnim problemima.
Govoreći o principima evropskog separatizma, treba takođe imati u vidu da oni direktno zavise od stanja stvari u samoj EU. A ove stvari za sada ne deluju najbolje. Treba li se čuditi što u raznim oblastima Evrope, između ostalog i ekonomski razvijenim, prorađuju sopstvene antikrizne modele.
Postoji velika verovatnoća da će razvoj situacije oko Katalonije stvoriti neviđeni presedan u istoriji izgradnje jedinstvene Evrope – vrlo pravedno konstatuje francusko izdanje Atlantiko. Prema njegovom mišljenju, perspektive ujedinjenja našeg kontinenta sada ne deluju najbolje. Kao ni ekonomske perspektive...
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: REUTERS/Paul Hanna/ vostok.rs
- Povezane teme
- Španija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Prva žrtva svakog rata je istina...
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Ostale novosti iz rubrike »
















