SNP Izbor je naš: Izjave Ivanića i Zvizdića najvaljuju moguću promjenu ustava entiteta i BiH

Insitucije BiH (Predsjedništvo, Parlamentarna skupština, Savjet ministara) sa jedne strane i institucije entiteta (Predsjednik, Narodna skupština, odnosno Parlament, kao i vlade R.Srpske i Federacije BiH) sa druge strane, funkcionišu po zakonu spojenih posuda. Što više jačaju institucije BiH, to istim intenzitetom slabe institucije entiteta i obrnuto. S tim što je Dejtonskim sporazumom suverenitet, to najviše pravo, moć odlučivanja, ostalo – dato entitetima. Navešćemo samo da je Savjet ministara BiH u početku imao tri ministarstva, a danas ih ima devet, sa tendencijom da se taj broj poveća. Tročlano Predsjedništvo BiH se u početku bavilo u koju će stolicu sjesti pojedini član Predsjedništva i za kakvim stolom, okruglim ili ne, da sjede, kako bi i na taj način pokazali međusobnu ravnopravnost. Ovlašćenja su im bila vrlo skromna i uglavnom su se ticala spoljne politike. Zanimljivo je,  da za sve vrijeme, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. pa do danas se dešavao prenos ovlašćenja isključivo sa nivoa entiteta na nivo BiH. Takvih slučajeva je bilo preko sedamdeset i to je rađeno uglavnom uz pritisak na entitete, ili čak nametanjem određenih odluka od strane visokih predstavnika. Potpuno razvlašćivanje entiteta, odnosno njihovo gubljenje suvereniteta ne može se desiti preko noći. To je proces „postepenog kuvanja žabe“, za koje je potrebno i vrijeme.

Vodeći se navedenim činjenicama vrlo kratko ćemo komentarisati izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića.

Zbog našeg poštovanja prema ličnosti Mladena Ivanića, njegovom autoritetu kojeg ima među građanima Republike Srpske i njegovim dobrim kontaktima, posebno sa dijelom međunarodne zajednice, Pokret sa posebnom pažnjom prati njegove izjave.

Njegove najnovije izjave u vezi mehanizma pojednostavljene koordinacije i izjava da „snažan Prijedor znači i snažno Potkozarje i Podgrmeč“ mogu se tumačiti i kao  pravljenje ambijenta u kojem bi došlo do suštinske promjene ustava entieta i  Dejtonske BiH.

Njegovo objašnjenje da prijedlog o mehanizmu koordinacije nema nikakve veze sa entitetima, već ima za cilj da se nađe mehanizam kada kantoni blokiraju donošenje odluke „jer to koči BiH“ ne daje sigurnost entitetima, odnosno Republici Srbskoj. Jer, kad se riješi pitanje blokade kantona, sutra, po istom principu „jer to koči BiH“, moguće je spriječiti Republiku Srpsku da donese suverenu odluku u svom interesu, a koja se kosi sa BiH (npr. u vezi velikih ekonomskih projekata, ulaska u NATO, priznavanja Kosova, sankcija Rusiji...)

Posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH gospodina Ivanića potkozarskim i podgrmečkim opštinama, Prijedoru, Oštroj Luci, Sanskom Mostu i Lušci Palanci, uz izjavu da „snažan Prijedor znači i snažno Potkozarje i Podgrmeč“, može biti protumačena i kao priprema za neutralisanje entitetske linije i oživljavanje neke vrste „Prudskog dogovora“.

Sličnu specifičnu težinu i smjer imaju i izjave predsjedavajućeg Savjeta Ministara Denisa Zvizdića koje je dao u razgovoru sa američkom ambasadorkom u BiH  Morin Kormak. Rekao je da je strateško opredjeljenje Savjeta ministara BiH ubrzanje evroatlantskih integracija.  Znači, ulazak i u NATO, a protiv čega je, opšte je poznato, Republika Srbska. Da li se po pitanju te izjave trebao odrediti i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić?

Na istom sastanku predsjedavajući Savjeta ministara BiH  Zvizdić iznio je i namjeru „jačanja saradnje sa entitetima, s obzirom da će se implementacija većeg dijela reformskih zahvata odvijati na entitetskim nivoima“. S obzirom na dosadašnje suštinske nadležnosti koje imaju entiteti, da li jačanje saradnje Savjeta ministara BiH sa entitetima jeste u stvari jačanje  Savjeta ministara, u želji da jednog dana on postane Vlada BiH?

Pokret ovim saopštenjem nije imao namjeru da osuđuje ili osporava nečije političke ideje i rješenja, već samo da javnosti ukaže na mogućnosti  koje nas  mogu nespremne zateći po principu „postepenog kuvanja žabe“.