Sporni amandman — šta Nemačka traži od Srbije
Poglavlje 35 i nemački amandman na tekst postavili su pitanje daljeg puta Srbije ka EU.
U suštini, prema nacrtu bi poglavlje 35 bilo postavljeno kao svojevrstan paralelni kolosek koji bi pratio celokupne pregovore i koji bi diktirao tempo kojim oni mogu da napreduju.
Nacrtom je predviđeno da napredak procesa normalizacije direktno uslovljava dalji, opšti napredak u pregovorima — ako proces kasni, otvaranje i zatvaranje poglavlja bi bilo suspendovano.
Nemačkim amandmanom, koji podržavaju Britanija i Hrvatska, traži se ubacivanje samo jedne rečenice u tekst kako bi se naglasila i „potreba da se tokom pregovora završi proces normalizacije“.
U poglavlju 35 bi tako pisalo da bi „odluke za otvaranje narednih poglavlja (nakon 35, 32, 33, 34) bile donošene u svetlu doprinosa Srbije u sprovođenju pune implementacije Briselskog sporazuma“.
Traženo je da se ta rečenica uvrsti u tekst u delu o potrebi da napredovanje Srbije u pregovorima sa EU bude u ravnoteži sa procesom, kako se navodi u nacrtu teksta za poglavlje 35, „pune normalizacije odnosa Srbije i Kosova, u skladu sa pregovaračkim okvirom“.
„U skladu sa pregovaračkim okvirom, Komisija i visoki predstavnik će pažljivo i u kontinuitetu nadgledati ispunjavanje prvog seta prelaznih merila (interim benčmarks) srpske strane i izveštavati Savet o tom pitanju najmanje dva puta godišnje“, piše u nacrtu poglavlja 35.
Takođe, dodaje se da bi, uzimajući u obzir dalji razvoj dijaloga, prvi set prelaznih merila bio po potrebi ažuriran.
Predloženim tekstom za poglavlje 35 se predviđa da, ukoliko napredak u normalizaciji odnosa sa Kosovom bude u „značajnom zaostatku u odnosu na ukupni napredak pregovora o pristupanju“, bude i svojevrsnog zaustavljanja pregovaračkog procesa.
„…(Ako do zaostatka dođe) zbog toga što Srbija ne nastupa u dobroj veri oko implementacije sporazuma postignutih između Srbije i Kosova, Komisija će na sopstvenu inicijativu ili na zahtev jedne trećine zemalja-članica predložiti da se zadrže preporuke za otvaranje i/ili zatvaranje drugih pregovaračkih poglavlja i pripremne aktivnosti prilagode na odgovarajući način, dok se ne odgovori na tu neravnotežu“, piše u tekstu.
Tekst koji je premijer Srbije Aleksandar Vučić nazvao „groznim“, a zbog koga je predsednik Tomislav Nikolić rekao da bi „narod trebalo da se izjasni“ navodi da je „sprovođenje sporazuma koji su postignuti u dijalogu generalno na zadovoljavajućem nivou“.
Međutim, iako se u tekstu uglavnom nalaze ocene da su primene elemenata „funkcionalne“ i da se sporazumi sprovode „na zadovoljavajući način“ ili na „relativno zadovoljavajući način“, iz Brisela poručuju da kasne sprovođenja dogovora o energetici, telekomunikacija i priznavanjem diploma.
Što se energetike tiče, osim osnivanja novog privrednog društva i podrške članstva kosovskog operatera u međunarodnim organizacijama, u nacrtu za poglavlje 35 se navodi da će se od Srbije očekivati da „rešava pitanje rukovodstva postrojenja u Gazivodama, koje je imenovala Srbija“.
U delu o telekomunikacijama, navodi se da se ozbiljno kasni zbog neslaganja o redosledu „obavljanja raznih aktivnosti“, kao i konkretnih mera koje treba preduzeti da bi se Kosovu dodelio trocifreni pozivni broj.
Od Srbije se očekuje da doprinese nastavku procesa osnivanja Zajednice srbskih opština „u okviru dogovorenih rokova i u skladu sa pravom Kosova“ i postignutim sporazumima u dijalogu, kao i obustavljanje finansiranja i podrške srbskim strukturama.
„Srbija podstiče opštinske vlasti na severu Kosova da u potpunosti poštuju zakonodavstvo Kosova“, navodi se u tekstu.
U delu o carini i IBM nema rečenica u kojima se spominju državna obeležja i reč „granica“, ali se navodi sad bi Srbija trebalo da prestane sa izdavanjem dokumenata i upotrebom pečata koji nisu u skladu sa obavezama Srbije dogovorenim 17. januara 2013. godine.
Takođe, navodi se da se očekuje od Srbije da uspostavi sve prelazne punktove, da zatvori sve alternativne puteve, ali i da sprovede sporazume o registarskim tablicama na severu Kosova.
Što se tiče slobode kretanja i mosta na Ibru, očekuje se da će se poštovati avgustovski dogovor i da će most biti otvoren za saobraćaj do kraja juna 2016. godine.
Takođe, Srbija bi trebalo da omogući efikasno učešće Kosova u preostalim regionalnim inicijativama, i da podrži uključivanje predstavnika Kosova u rukovodeće i administrativne strukture regionalnih organizacija.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »

.jpg)
















