Evropa izabrala savez s Rusijom, SAD bez izbora
Posle serije terorističkih napada Francuska i druge evropske zemlje insistiraju na stvaranju koalicije s Rusijom radi borbe protiv DAEŠ-a, što praktično ne ostavlja izbora Sjedinjenim Američkim Državama, pišu urednici američkog lista „Nejšen“.
Američki političari i predsednički kandidati primorani su da donesu sudbonosnu odluku za SAD — da li stupiti u koaliciju s Moskvom radi borbe protiv terorista DAEŠ-a (Islamska država) ili da i dalje „budu tvrdoglavi“, odnoseći se prema Kremlju kao prema „nedostojnom partneru“.
Ako se Amerikanci brinu o nacionalnoj bezbednosti zemlje, onda nemaju drugog izbora nego da stupe u savez s Rusijom, smatraju američki politikolog, profesor Prinstonskog univerziteta Stiven Koen, i glavna urednica časopisa Nejšen Katrina van den Huvel.
„Ako je cilj zaštita SAD, međunarodne bezbednosti i ljudskih života, onda takva koalicija nema altenrativu“, piše profesor, podsećajući na terorističke napade na Bliskom istoku, u Africi, Evropi, Rusiji i SAD.
On smatra da su teroristi prestali da budu nedržavni igrači, jer sama organizacija DAEŠ predstavlja „državu u fazi formiranja koja kontroliše velike teritorije, ima impozantnu vojnu snagu, povelik budžet, integrativnu ideologiju i posvećene agente terora u raznim zemljama“.
Politikolog je ubeđen da je ovu pretnju nemoguće obuzdati, oslabiti, a samim tim i uništiti bez Rusije.
„Rusija ima viševekovno iskustvo kao delimično muslimanska zemlja, njen savremeni vojni potencijal, obaveštajne mogućnosti i političke veze na Bliskom istoku, kao i resursi kojima raspolaže, krajnje su važni“, navodi autor.
Francuska i dobar deo evropskih zemalja posle terorističkog napada u ruskom avionu i napada na Pariz odlučile su da obavezno uključe Rusiju u sastav koalicije za borbu protiv međunarodnih terorista.
Ovu odluku podržava i niz „dalekovidih političara u SAD“, među kojima su bivši ministar odbrane Čak Hejgel, kongresmen-republikanac Dejna Rorabaher, kao i predsednčki kandidat Demokratske partije, senator Berni Sanders.
A novi hladni rat i „uporna rusofobija“ su, kako pišu Koen i Huvelova, posledica „nonšalatnog odnosa političke elite (SAD) prena nacionalnoj bezbednosti zemlje“.
„U trenucima istorijskih kriza veliki lideri često moraju da prevazilaze granice svojih političkih biografija, kao što su to učinili Franklin Delano Ruzvelt i Lindon Džonson, a pre 30 godina Ronald Regan i Mihail Gorbačov. To treba da učini i predsednik Obama, kao i svi oni kandidati koji žele da ga zamene“, zaključuju autori članka.
Čitajte više na Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















