Francuzi zabranili prikazivanje filma „Krim. Povratak kući“
Vlasti Strazbura, Nice, Kana i Bordoa zabranile su prikazivanje filma „Krim. Povratak kući“, izjavio je predstavnik Ruskog državnog filmskog fonda Oleg Agišin.
Prema njegovim rečima, film je već bio prikazivan tokom leta u Parizu, međutim, vlasti ova četiri grada pribegavale su raznim metodama kako bi sprečile njegovo prikazivanje.
Poslednji slučaj, rekao je Agišin, dogodio se u Bordou, jer su aktivisti ukrajinske dijaspore sakupili potpise i poslali ih u gradsku skupštinu, nakon čega je doneta odluka o zabrani prikazivanja filma.
Poslanik francuske Narodne skupštine Nikola Djuik smatra da je u pitanju veoma „glupa i neprihvatljiva cenzura“, imajući u vidu da je Krim istorijski bio ruski.
„Važno je da ljudi znaju da je Sevastopolj oduvek bio deo Federacije. Cenzura ovakve vrste koči dijalog i razmenu mišljenja. Mislim da je to kontraproduktivno i nedopustivo“, rekao je Djuik.
On je kao razlog zbog čega pojedinci ne žele da taj film bude prikazivan naveo realnost celokupne situacije, odnosno rezultat referenduma koji je stabilizovao prilike na Krimu i sprečio nepotrebne žrtve.
Film, kako je rekao, potvrđuje da je većina stanovnika Krima sa velikom radošću dočekala povratak u Rusku Federaciju, a to ne odgovara Kijevu.
„Kijevske vlasti u proteklih 10 godina nisu ulagale u Krim, što je dovelo do toga da su putevi u lošem stanju, kao i da su sistemi za preradu đubreta veoma zastareli. Svima je poznato da Ukrajina nikada nije bila organizovana država, kao i da je razvoj ekonomije veoma loš. Nakon posete Krimu, uverio sam se da su građani srećni što su se vratili u Rusiju“, objasnio je Djuik.
Francuski političar takođe smatra da je jedina gora stvar od cenzure — nedostatak opšte kulture i otvorenosti ka drugim nacijama.
„Poznato je da su Austrougarska i Nemačka za vreme Prvog svetskog rata želele da Ukrajinu vide kao nezavisnu zemlju, a većina novinara i političara i dalje deli sličan stav zbog nedostatka kulture i znanja. Ti ljudi bi trebalo da otputuju na Krim, da nauče strane jezike i da budu otvoreni, jer to je jedini način da shvate da je Rusija deo Evrope i da Evrope neće biti bez Rusije“, zaključio je Djuik.
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »

















