Šest zemalja bi moglo da obori sporazum EU–Turska
Nisu sve članice Evropske unije spremne da podrže Brisel u dogovoru sa Turskom u zamenu za pomoć u rešavanju migracione krize. Dok jedne nisu zadovoljne poštovanjem ljudskih prava u Turskoj, druge članice EU strahuju da će se situacija sa izbeglicama dodatno zakomplikovati.
Bez obzira na težnju evropskih zemalja da po svaku cenu smanje priliv migranata, nisu sve članice Evropske unije spremne da podrže mogući sporazum EU i Turske, prema kojem bi Ankara vratila izbeglice nesirijskog porekla na svoju teritoriju, piše „Politiko“.
Među zemljama koje bi mogle da osujete ispunjenje tog sporazuma su Austrija, Bugarska, Kipar, Francuska, Mađarska i Španija, navodi list.
„Beč je skeptičan prema tom dogovoru, ali ne istupa kategorički protiv njega“, piše list, dodajući da austrijske vlasti strahuju da bi ukidanje viznih ograničenja dovelo do porasta broja turskih migranata u Evropskoj uniji zbog stalnog narušavanja ljudskih prava u samoj Turskoj.
Sofija se, prema pisanju lista, plaši da će Turska promeniti egejsku maršrutu izbeglica ka EU, što bi moglo da dovede do toga da migranti počnu da putuju Crnim morem — direktno ka obalama Bugarske.
Severni deo ostrvske države Kipar turske vlasti su okupirale 1974. godine, a sama Ankara Kipar nije ni zvanično priznala, zbog čega su male šanse da Nikozija pristane na ustupke u vezi sa viznom liberalizacijom EU i Turske, piše list.
Što se tiče Francuske, predsednik te države Fransoa Oland je više puta izjavio da pitanje ukidanja viznih ograničenja za turske građane ne podleže razmatranju sve dok Turska ne počne da poštuje ljudska prava.
List dalje navodi primer Mađarske i njenog premijera koji nije zadovoljan sistemom raspodele izbeglica, ustanovljenim u Evropi. Zbog toga, sa njegove tačke gledišta, sporazum sa Turskom neće rešiti osnovni problem, a to dogovor sa Ankarom čini izlišnim.
Dejstva Turske u unutrašnjoj politici, kao i neprestano kršenje ljudskih prava i slobode govora, prema mišljenju španskih vlasti, dovodi u sumnju kompatibilnost predloga Turske sa vrednostima zapadnog sveta.
Ankara je na nedavno održanom samitu EU–Turska neočekivano promenila zahteve Briselu, zatraživši u zamenu za učešće u rešavanju migracione krize više novca od Evrope, viznu liberalizaciju, kao i ubrzavanje procesa pristupanja Turske u EU.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















