Radovan Karadžić podneo žalbu na presudu Tribunala

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je Tribunalu u Hagu žalbu na presudu, kojom je u martu osuđen na 40 godina zatvora i optužio sudije da su ga "izložili političkom suđenju", saopštio je njegov advokat.

Karadžić je "bio izložen političkom suđenju koji je napravljen da bi se potvrdila demonizacija njega i srbskog naroda u Bosni", naveo je u saopštenju advokat Piter Robinson, prenijela je agencija AFP.

Mehanizam za međunarodne krivične tribunale u Hagu odobrio je 15. juna Karadžiću dodatnih 30 dana za podnošenje žalbe na presudu.

Tako je kao krajnji rok za podnošenje žalbe određen 22. jul, umjesto 22. juna koji je Mehanizam prvobitno odredio kao datum.

Time je djelimično odobren zahtjev koji je Karadžićev pravni tim podnio 20. maja sudskom Mehanizmu, a u kojem je zatraženo dodatnih 90 dana za podnošenje žalbe na presudu.

U podnesku dostavljenom Mehanizmu 20. maja, koji je potpisao član pravnog tima savetnika Karadžića, Piter Robinson, navedeno je da je zbog "neadekvatnih resursa koji su na raspolaganju timu odbrane, nemoguće podnijeti smislenu žalbu do 22. juna".

Karadžić je najavio da će se žaliti po čak 50 osnova, javio je BIRN.

U propratnoj izjavi, koju je prenio Piter Robinson, Karadžić tvrdi da “nije imao pravično suđenje, niti pravičnu presudu pred Haškim tribunalom“.

“Sudsko vijeće ga je unaprijed smatralo krivim i, potom, konstruisalo presudu da opravda tu svoju pretpostavku“, naveo je Robinson stav Karadžića.

Nigdje ta nepravda nije bila očiglednija, prema Karadžićevim riječima, nego u dijelu presude kojom je osuđen za genocid u Srebrenici.

“Vijeće je izvelo zaključak da je imao namjeru da ubije zarobljenike iz Srebrenice na osnovu svoje interpretacije jednog šifrovanog telefonskog razgovora. Takvo izvođenje zaključka je neosnovano i netačno, te je i presuda nepravična“, naveo je Karadžić.

To je prisluškivani telefonski razgovor koji je 13. jula 1995. Karadžić vodio sa Miroslavom Deronjićem, svojim povjerenikom za Srebrenicu, o sudbini zarobljenika iz Srebrenice koji su tog dana bili dovedeni u Bratunac. Sutradan su iz Bratunca prebačeni na više lokacija u okolini Zvornika, gdje su narednih dana, kako je navedeno u presudi, bili organizovano strijeljani.

U današnjoj izjavi Karadžić ponavlja da je prije tačno 20 godina postigao sporazum sa američkim izaslanikom Ričardom Holbrukom da mu neće biti suđeno pred Tribunalom.

Tu tvrdnju, sudije Tribunala su na početku procesa, odbile kao irelevantnu za postupak. Karadžić to tumači kao “prvi znak da oni koji sprovode takozvanu međunarodnu pravdu ignorišu zakone i činjenice kada im to odgovara“.

Uprkos tome, Karadžić je, po sopstvenom uvjerenju, “umjesto da odbaci sud kao ilegalan, sarađivao i bio u potpunosti uključen u suđenje pred Tribunalom“.

“Predsjednik Karadžić je iskreno vjerovao da će njegovo suđenje biti primjeran proces u kojem će međunarodna zajednica utvrditi istinu o ratu u BiH. Umjesto toga, on je bio podvrgnut političkom procesu, koji je osmišljen jednostavno da potvrdi demonizaciju njega i Srba kao naroda“, naveo je bivši predsjednik Republike Srpske.

Poslije petogodišnjeg suđenja i osmogodišnjeg boravka u pritvoru, on ocenjuje da je “međunarodna pravda propao projekat“.

“Sudije koje znaju malo o regionu, njegovoj kulturi, njegovim jezicima ili njegovoj istoriji, upotrebljavaju procedure koje su strane onima u regionu, sprovode suđenja na stranom jeziku i dolaze do zaključaka koji su strani onome što u regionu znaju da je istina. Nije čudno što zemlje poput SAD, Rusije ili Kine odbijaju da dozvole da se njihovim građanima sudi na ovaj način“, naglašava Karadžić.

On je izrazio i uvjerenje da “postojanje međunarodnih sudova sigurno neće uticati na ponašanje svjetskih lidera niti će ih u bilo čemu odvratiti, niti će oni sklopiti bilo kakav sporazum sa međunarodnim posrednikom, ako znaju da ionako neće imati pravično suđenje“

“Karadžić poziva svjetske lidere da iniciraju reviziju i ponovno razmotre čitav projekat međunarodne pravde, koji je postao predtekst za upotrebu pravnog sistema u političke svhe“, zaključuje se u izjavi koju je objavio njegov advokat Robinson.

Haški tribunal je 24. marta osudio Karadžića (70) na 40 godina zatvora, pošto ga je Sudsko veće proglasilo krivim navosni za genocid nad muslimanskim stanovništvom u Srebrenici, zločine u Sarajevu, uzimanje talaca i brojne ratne zločine u sedam opština u BiH.

Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron imenovao je u aprilu sudije Žalbenog vijeća u slučaju Karadžić.

Žalbenim vijećem predsjedavaće sudija Teodor Meron, a pored njega imenovani su i sudije Vilijem Husein Sekule, Vag Prise Jensen, Žoze Rikardo de Prada Solesa i sudija Grasijela Suzana Gati Santana.