Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 22.09.
Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje .jpg)
Situacija na frontu za 19.09. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje

Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - Klinuti ovde ili na mapu ispod

OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima
Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 22.09.
Stanje na frontu - .
Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 22.09.
Zaharova objasnila Bajdenovu poruku Porošenku - Predstavnica MSP-a Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je na svojoj stranici na Fejsbuku izjavu potpredsednika SAD Džozefa Bajdena o mogućem ukidanju sankcija Rusiji.
Govoreći u sredu u Savetu za međunarodne odnose u Njujorku, Džozef Bajden je saopštio da SAD pokušavaju da izvrše pritisak na Ukrajinu, Nemačku, Francusku kako ne bi dozvolili da se Kijev optuži za neuspeh Minskog sporazuma i ne da mogućnost EU da izađe iz minskog procesa.
„Znamo da će se to desiti ako oni budu dali povod EU, a sada ima najmanje pet zemalja koje žele da kažu: ’Želimo da izađemo‘ iz sankcija protiv Rusije“, prenosi Rojters reči Džozefa Bajdena u Savetu za međunarodne odnose u Njujorku.
„U prevodu to zvuči ovako: „Braćo Ukrajinci, treba još potegnuti. Zaboravite smisao, ne mislite o posledicama. Naš cilj je nastavak antiruskih sankcija! Ponavljajte to tri puta na dan i sreća naše dece će postati uteha za vašu“, objasnila je Zaharova Bajdenovu poruku Porošenku.
Bajden upozorio Porošenka da bi EU mogla ukinuti sankcije Rusiji - Potpredsednik SAD Džozef Bajden podsetio je ukrajinske vlasti da treba da ispune svoja obećanja o ekonomskim i političkim reformama. U suprotnom, upozorio je on, EU će ukinuti sankcije Rusiji.
„Znamo da će se to desiti ako oni budu dali povod EU, a sada ima najmanje pet zemalja koje bi da kažu: ’Želimo da izađemo‘ iz sankcija protiv Rusije“, prenosi Rojters reči Džozefa Bajdena u Savetu za međunarodne odnose u Njujorku. On je ukazao na potrebu reformi u sferi pravosuđa i energetskom sektoru Ukrajine.
Prema rečima potpredsednika SAD, od početka krize u Ukrajini on troši po dva-tri sata nedeljno na telefonske razgovore sa ukrajinskim liderima, ubeđujući ih da sprovedu reforme. Pritom, Bajden vrši pritisak na Nemačku, Francusku i Italiju da nastave da podržavaju antiruske sankcije.
Bajden je na sastanku sa ukrajinskim predsednikom objavio da su SAD spremne da daju kreditne garancije na iznos od milijardu dolara. Sredstva su potrebna za popunjavanje deficita budžeta u visini od 3,7 odsto BDP-a. U zamenu za finansijsku podršku SAD i drugih zapadnih saveznika, Ukrajina je obećala da će sprovesti reforme, ali napredak nije onakav kakav se očekivao, prenosi agencija.
Lavrov i Stoltenberg se dogovorili o nastavku saradnje u vojnoj oblasti - Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da se sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejem Lavrovom dogovorio da nastave dijalog o poboljšanju transparentnosti u vojnoj sferi.
„Bio je to dobar i iskren sastanak. Razgovarali smo o širokom spektru pitanja, krizi u Siriji i Ukrajini. Tako da je sastanak bio koristan i složili smo se da nastavimo dijalog o poboljšanju transparentnosti u vojnoj sferi“, rekao je Stoltenberg nakon sastanka sa Lavrovim.
On je istakao da je bilo reči i o problemima „u vezi sa korišćenjem vojnih aviona u Baltičkom i Crnom moru i na teritoriji u blizini granica NATO-a“.
Porošenko pozvao na reformu SB UN kada se radi o pravu veta - Predsednik Ukrajine Petro Porošenko pozvao je na reformu Saveta bezbednosti kada se radi o pravu veta.
O tome je ukrajinski predsednik pričao prilikom zasedanja SB UN. „Sve ukazuje da je potrebna kritična reforma Saveta bezbednosti, pre svega kada je u pitanju pravo veta.
Bilo čiji veto ne bi smeo da blokira odluke Saveta bezbednosti“, izjavio je Porošenko. Uoči zasedanja, i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je pozvao na reformu UN.
Potpisan okvirni dogovor o povlačenju vojske i oružja u Donbasu - Trilateralna kontakt grupa potpisala je u Minsku okvirni dogovor o povlačenju vojske i oružja u Donbasu, saopštila je portparolka predstavnika Kijeva Darka Olifer na svojoj stranici na Fejsbuku.
„U Minsku je potpisan okvirni dogovor trilateralne kontakt grupe o povlačenju snaga i oružja“, napisala je Oliferova. Sporazum potpisan u Minsku odnosi se na tri specifične oblasti, a nadgledaće ga posmatrači OEBS-a, rekla je Oliferova. Ona je navela da su sporazum potpisali bivši predsednik Ukrajine Leonid Kučma, predstavnik Rusije Boris Grizlov i izaslanik OEBS-a Martin Sajdik, a predstavnici Donbasa u grupi rekli su da će ga poštovati i lideri regiona Donjecka i Luganska.
Postojanje političke volje može da reši problem bezbednosti u Donbasu Odluka o povlačenju vojske i oružja u Donbasu znači da postojanje političke volje može da reši probleme bezbednosti, izjavio je stalni predstavnik Rusije u kontakt grupi Boris Grizlov. „Danas se kontakt grupa dogovorila o okvirnoj odluci o povlačenju snaga i oružja. Povlačenje vojske i oružja počeće od naselja Stanica Luganskaja, Zolotoje, Petrovskoje“, rekao je Grizlov novinarima.
„To znači da ako postoji politička volja, mogu da se reše bezbednosna i socijalno-ekonomska pitanja. Uprkos svim poteškoćama i neslaganjima, neophodno je da se nastavi i ubrza povlačenje naoružanih ljudi i naoružanja“, istakao je Grizlov. On je dodao da je „istovremeno potreban nam je napredak u rešavanju najvažnijih političkih pitanja: specijalnog statusa, amnestije i izbora“.
Rusija se nada da će Kijev pristati na inicijativu o razmeni zarobljenika, dodao je Grizlov. „Danas su na sednici kontakt grupe predstavnici Donjecka i Luganska dali inicijativu za oslobađanje zarobljenika. To je 618 osoba koje drži ukrajinska strana i 47 — druga strana sukoba. Nadamo se da će ukrajinska strana pristati na ovaj predlog“, rekao je Grizlov. On smatra da oslobađanje prisilno pritvorenih lica ostaje glavni humanitarni problem kontakt grupe.
„Naglašavam da je ovde reč ’oslobođenje‘, jer formula Minskog sporazuma ’svi za sve‘ podrazumeva ne neku trgovinu, već upravo bezuslovno oslobađanje ljudi koji su zarobljeni tokom sukoba u Donbasu“, istakao je Grizlov.
Erdogan: Turska će podržati stav Kijeva kad je reč o Krimu - Služba za odnose sa javnošću predsednika Ukrajine Petra Porošenka saopštila je da Ankara i dalje namerava da podržava Kijev po pitanju pretenzija na Krim.
Turska će podržati stav Kijeva kad je reč o Krimu, bez obzira na uspostavljanje dijaloga sa Moskvom, izjavio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan na sastanku sa predsednikom Ukrajine Petrom Porošenkom, koji je održan tokom 71. Sednice Generalne skupštine UN u Njujorku.
„Redžep Tajip Erdogan je naglasio da će Turska i dalje davati podršku Ukrajini po pitanju uspostavljanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše države kako u bilateralnom, tako i u višestranim formatima“, saopštili su u službi za odnose sa javnošću Porošenka.
Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut -
OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















