Prvih ljudi se ukrštali sa hominidom koji još uvek nije poznat nauci
Naučnici iz Grčke i SAD pratili su evoluciju gena kodiranog u jednom od proteina u ljudskoj pljuvački i došli do zaključka da je njegova pojava u genomu rezultat ukrštanja prvih ljudi sa hominidom koji još uvek nije poznat nauci.
Ljudska pljuvačka sadrži niz bioloških materija: enzime za varenje hrane, baktericidna jedinjenja kao i glikoprotein mucin, koji joj daje karakterističnu strukturu nalik na gel. U sastavu mucina nalazi se i belančevina MUC7 kodirana istoimenim genom. Ona odavno privlači pažnju naučnika i genetičara.
Kako su pokazale prethodne studije, gen MUC7 nosi nekoliko ponovljenih ključnih genetskih instrukcija — takozvani tandem ponavljanja. Pri tome se, kod različitih predstavnika primata, njihov broj razlikuje: kod majmuna je to 11-12, a kod ljudi 5-6. Pretpostavlja se da je verzija ljudskog gena MUC7 sa pet ponavljanja glavni uzrok zaštite od astme.
U najnovijem radu, kako bi u potpunosti istražili sve fiziološke funkcije proteina MUC7 i njegovo evolutivno poreklo, genetičari su analizirali čak 251 genom. Oni su nasumično odabrani među predstavnicima moderne evropske, afričke i azijske populacije, ali genetičari nisu potvrdili raniju pretpostavku o vezi jedne od varijanti ovog gena sa otpornošću na astmu. Istraživanje je pokazalo da su strukturne varijacije gena snažno uticale na kompoziciju i količinu bakterija koje žive u ustima. Protein MUC7 je povećavao sposobnost pljuvačke da veže mikrobe i doprinosi neutralizaciji opasnih bakterija.
Međutim, osim ovoga, naučnici su otkrili da struktura ovog gena kod ljudi koji žive u subsaharskoj Africi ima veoma karakteristične osobine. Čak i geni neandertalaca imaju više sličnosti sa ovim genom kod većine ljudi.
Ova činjenica je dovela do toga da genetičari tvrde kako su se drevni preci Afrikanaca koji žive u Subsaharsoj Africi ukrštali sa, u nauci, i danas nepoznatom vrstom hominida. Naučnici su ih nazvali „avetinjskom“ vrstom drevnih hominida.
Kako je pokazala analiza mutacija gena, upliv „stranog“ genetskog materijala u ljudski genom kao rezultat ukrštanja sa „avetinjskom“ vrstom desio se pre 150.000 godina. U ovom slučaju, evolutivni put ove dve vrste, čoveka i nepoznatog hominida, razdvojio se pre 1,5-2 miliona godina.
Istraživanje je objavljeno u časopisu „Molekularna biologija i evolucija“.
Prethodna istraživanja su pokazala da su se ljudi ukrstili sa nenadertalcima nekoliko desetina hiljada godina ranije nego što se mislilo.
- Izvor
- Ilustracija: izismile.com / vostok.rs
- Povezane teme
- čovečanstvo
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »


















