Srbski arheolozi među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK i genomima drevnih populacija
Arheolozi iz Srbije Andrej Starović, Dušan Borić i Dragana Antonović su među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK i genomima drevnih populacija, iznetim u studiji „The Genomic History of Southeastern Europe“, koja je objavljena u novom broju londonskog časopisa „Nature“.
Sa tolikim brojem istraživača, autora i učešćem više od 80 institucija, taj rad, kako ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu, spada među dva najveća poduhvata te vrste u istoriji.
Starović je viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu koji je radio na antropološkim nalazima sa lokaliteta Starčevo i Saraoci-Jezava, kod Smedereva, Borić radi na Kolumbija univerziteta u Njujorku, a Antonović u Arheološkom institutu u Beogradu.
To nije samo veliki uspeh srpske arheologije, već prvenstveno vest o izuzetno značajnoj studiji DNK i genoma drevnih populacija Evrope, koja je do dana objavljivanja privukla ogromnu pažnju svetske stručne javnosti, stoji u saopštenju Narodnog muzeja.
Rezultati studije donose sasvim nove, a ponegde i iznenađujuće zaključke o poreklu evropskog stanovništva, a podaci sa lokaliteta Lepenski Vir, Vlasac i Ajmana ključni su za razumevanje mehanizama najstarijih genetskih mešanja između lovačko-sakupljačkih starosedelaca i novopridošlih farmera.
Kompleksna naučna studija obuhvata originalne rezultate o genomima 225 drevnih ljudi koji su živeli skoro do kraja poslednjeg milenijuma stare ere.
Lovci i sakupljači su veoma dugo naseljavali teritoriju Evrope, sve do sredine sedmog milenijuma stare ere. U to vreme, najpre na prostor Balkana i Podunavlja, pristižu sasvim nove populacije iz Anadolije.
Oni žive i izgledaju sasvim drugačije — poznaju poljoprivredu i imaju prve žitarice, a sa sobom dovode i stoku — ovce, koze i goveda.
Upravo na važnim nalazištima srbskog Podunavlja (Lepenski vir, Padina i Vlasac), neolitske pridošlice se mešaju sa starosedeocima.
Studija objavljena u časopisu „Nature“ nudi prve podatke o DNK i genomima drevnih ljudi iz praistorije na teritoriji Srbije.
Pored važnih odgovora značajnih za širi kontekst neolitizacije Evrope, oni daju i dragocene informacije o izgledu, navikama i ishrani praistorijskih ljudi, čiji se skeletni ostaci otkrivaju, ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu.
Tanjug
- Izvor
- foto: © Foto : Tom Ellenberger, Washington University School of Medicine in St. Louis/ vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- arheologija
- istraživanje
- pronalazak
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik naložio je Pentagonu da značajno smanji zajedničke vojne vežbe sa Južnom Korejom...
Predsednik Južne Koreje Li Dže Mjun pozvao je u subotu Pjongjang na dijalog o formalnom okončanju Korejskog rata, koji više od 70 godina nije zvanično završen....
Predsednik Nove Demokratske stranke Srbije (Novi DSS) Miloš Jovanović ocenio je danas da Srbija mora da sarađuje sa svima, ali da je prirodno da su joj Rusi bliži zbog...
Američki predsednik izneo je ovaj zahtev nakon što je Teheran zatražio reparacije za petomesečnu kampanju bombardovanja....
Rekordne kupovine ruske nafte u julu ukazuju da nove američke sankcije verovatno neće odvratiti Indiju od uvoza iz Rusije....
Zamenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin izjavio je da se mir može postići samo otklanjanjem „osnovnih uzroka“ neprijateljstava....
Ostale novosti iz rubrike »



















