U potrazi za sezoncima
Godinama su na vojvođanska polja i u vinograde duž Dunava stizali sezonski radnici, i to najviše iz susedne Rumunije. Obavljali su težačke poslove za koje među našim stanovništvom nije vladalo neko posebno interesovanje.
Situacija se u poslednje vreme prilično izmenila. Pokušali smo da otkrijemo zašto.
Budući da je Srbija ukinula vize za ulazak rumunskih građana u našu zemlju, a Rumunija je, pristupivši Evropskoj uniji, morala, poštujući važeće zakonske propise, da ih uvede za naše građane, ali je od 15. jula njihovo izdavanje – besplatno, ukoliko njihov boravak ne traje duže od 90 dana. Zato se nametnulo pitanje da li je to učinjeno radi lakšeg kretanja rumunske radne snage ka nama, i obrnuto.
Iz Konzularnog odeljenja našeg ministarstva za inostrane poslove, najmerodavnijeg državnog tela za ova pitanja, usledio je odgovor da je to sasvim prirodan sled stvari kada su bilateralni odnosi između dve susedne zemlje dobri, kakav je slučaj sa Srbijom i Rumunijom.
Međutim, u svakodnevnom životu slika je sledeća: u Vršcu, gradu koji je uvek bio Meka za rumunsku radnu snagu, sada je potražnja za sezoncima veća od ponude. Rumuni ne stižu na privremeni rad kod nas nego se, prema najnovijim istraživanjima, radije odlučuju za odlazak u neku od zemalja članica Evropske unije. Smatra se da je posle ulaska Rumunije u EU, u potrazi za zaradom i boljim poslovima, ovu zemlju napustilo oko pet miliona radno sposobnih ljudi, a najviše ih odlazi u Španiju i Italiju.
Manjak Rumuna na „crnoj” berzi u Vršcu osetio se kroz povećanje vrednosti nadnice koja se sada kreće od 15 do 20 evra, sa jednim obrokom, što je dvostruko više nego nekada.
U prethodnoj deceniji nedostatak radnika popunjavali su nadničari iz Rumunije i Bugarske. Sada su se uvozni nadničari proredili i jedva da se mogu na prste ruke prebrojati u braničevskim selima. A krajem devedesetih godina prošlog veka na poljima u Braničevu radilo je i po osam hiljada radnika iz inostranstva.
U Braničevskom okrugu bogata staračka domaćinstva mogu odmah da uposle najmanje hiljadu nadničara starosti od 20 do 55 godina za radove u agraru, a nadnice su od 10 do 15 evra, sa plaćenom hranom i pićem. Najtraženiji su radnici za kosidbu livada, skupljanje sena, berbu voća i povrća u dolini Mlave i Peka.
Inače, prema pisanju pojedinih medija, i u Rumuniji postoji deficit visokoobrazovane radne snage, a posebno nedostaju lekari, farmaceuti, inženjeri a prosečna plata u ovoj susednoj zemlji je oko 350 evra.
- Izvor
- politika.co.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















