Teško biti inženjer u zemlji ekonomista

 
Nekada je bila čast završiti neki od fakulteta tehničkih nauka. Vremena su se promijenila, pa je danas sve manje mladih ljudi koji se odlučuju da upišu neki od ovih fakulteta, iz prostog razloga što ih malo ko podržava, a i kad studiranje privedu kraju, to ne znači da će lakše doći do posla.

Najgore je od svega što i kada se inžinjeri zaposle, plate su im veoma male.

U takvim okolnostima djeca se teško i rijetko opredjeljuju za deficitarna zanimanja. Danas je važno samo dobiti status viskokoobrazovanih,  ugurati se u politiku i onda u životu riješiš sve probleme.

Mladi vide da najbolje prolaze oni koji su završili neke od fakulteta društvenog smjera, koji su, opet, mnogo bliži politici nego društvu. S diplomama s tih visokoškolskih ustanova važno je zaposliti se u nekoj državnoj ustanovi, jer ti službenici najbolje žive.

Što se tiče deficitarnih zanimanja, mislim da u tom dijelu država mora malo više povesti računa, a kad kažem država, prvenstveno mislim na resorna ministarstva, pogotovo ona koja imaju veze s privredom.

Djeci koja studiraju ove fakutete treba omogući stipendiraju, da budu gosti na školovanju deficitarnih kadrova, da im se obezbijedi posao nakon toga. Moraju negdje obavljati praksu, jer studenti kada završe fakultete, dobiju diplome, a nemaju praksu, tek tada se nađu u problemu i moraju se snalaziti.

Najbolje rješenje za studente mašinstva, elektrotehničke struke, geodezije i drugih deficitarnih zanimanja jeste da to školovanje bude besplatno, bez obzira da li je njihov uspjeh sedmica ili desetka.

Treba da postoje preduzeća gdje će obavljati praksu, kako bi pored teoretskog dijela, savladavali i praktični, te da kada završe studije izlaze s fakulteta spremni. Na taj način jedino mogu preuzimati određene poslove.

U ovim vremenima imamo više banaka nego preduzeća metalske i elektroindustrije i zato je problem zaposliti studente koji su se obrazovali za deficitarna zanimanja, a ekonomisti dok završe, već su u banci.

Danas našoj zemlji ne trebaju inženjeri, izgleda da trebaju samo ekonomisti.

Nije zgoreg podsjetiti na jednu zanimljivu činjenicu - banjolučki "Čajevec" nekada je imao više elektoinženjera nego danas kompletna privreda RS!